Neovisni novinarski portal
24.10.2019.
IZDVOJENO
Hrvatski novinari: ‘Nećete nas ušutkati!’

Hrvatski novinari:
‘Nećete nas ušutkati!’

HND - Tribina 'U obrani slobode govora' (Foto H. Pavić)

HND – Tribina ‘U obrani slobode govora’ (Foto H. Pavić)

„Sloboda govora ne može se u potpunosti ugušiti nijednom institucijom, Vladom ili politikom. Vjerujemo da je drugačiji svijet moguć i želimo sudjelovati u njegovom stvaranju. Mi nismo nasilni, ali nismo niti lako uništivi. Ne mogu nas ugušiti, ne mogu ugušiti slobodu govora. Mi ovdje danas stajemo u njezinu obranu“, kazala je Ana Brakus s portala Libela na tribini „U obrani slobode govora“ koju je u utorak organizirala  Mreža emancipacije E-net i inicijativa neprofitnih medija.

Piše: Ante Pavić/Forum.tm

Tribina je održana nakon snažnih institucionalnih i izvaninstitucionalnih napada na neprofitne medije koje danas vladajući mediji i establišment časte uvredama poput: „paraziti“, „uhljebi“, „trbuhozborci bivše vlasti“, iako bi samo letimičan pogled na iste medije pokazao da su itekako kritično pisali o bivšoj vlasti, pa čak i o sukobu interesa sada već bivše ministrice kulture Andree Zlatar Violić, koju su i prvi otkrili.

Brakus je dodala da slobodu govora ne guši isključivo novi ministar kulture Zlatko Hasanbegović, jer je on, na kraju krajeva, samo dio vlade i djeluje po njezinim napucima.

Ana Brakus (Foto: Tris/H. Pavić)

Ana Brakus (Foto: Tris/H. Pavić)

A letimičan uvid u financijsko dotiranje pokazalo da neprofitni mediji dobivaju samo mrvice na stolu, dok komercijalni kupe daleko veći komad zajedničkog kolača koji se kolokvijalno naziva „novac poreznih obveznika“.

Kako je kazala Andrea Milat iz Biltena, nije stvar u antagoniziranju profitnih i neprofitnih medija jer ne smatra da komercijalni mediji ne zaslužuju nikakve olakšice, ali da je nedopustivo da se neprofitne medije optužuje da krše tržišnu utakmicu.

„U napadu na nezavisno i kritičko novinarstvo u neprofitnim medijima svjesno se skriva da ta skromna tri milijuna iz neporeznih prihoda od igara na sreću – od kladionica, kasina i lutrije – predstavljaju najmanji dio potpora medijima. Iz ta tri milijuna se sufinancira novinarska proizvodnja u 20 medija koja je po opsegu ista barem trima dnevnim novinama, a po karakteru predstavlja jedino što je različito od njihove selekcije vijesti“, kazala je Milat. Primjerice, tiskani komercijalni mediji samo su u vidu smanjenog PDV-a na pet posto, što je ogromna olakšica, dobili u prošloj godini 131 milijun kuna.HND - Tribina 'U obrani slobode govora' (Foto H. Pavić) (3)

Osim toga, kaže Milat, ukupni iznos koji je za 2015. godinu iz Fonda za pluralizam dodijeljen neprofitnim medijima iznosi milijun i 518 tisuća kuna, dok su komercijalni elektronički mediji dobili 29 milijuna i 504 tisuće kuna. Samo je zagrebačka televizija Z1, nedavno kažnjena za recidivistički govor mržnje, dobila 815 tisuća.

Ivica Đikić, pisac i glavni urednik tjednika Novosti, nema ništa protiv dotiranja medija – bilo profitnih ili neprofitnih – uostalom, to rade brojne druge države kako bi sačuvale pisano i bilo koje drugo novinarstvo, ali je i postavio pitanje što to komercijalni mediji daju  društvu zauzvrat. „Ispunjavaju li oni društvenu funkciju u zamjenu za novac građana?“, zapitao se Đikić.  S obzirom na ovisnost komercijalnih medija prema političkoj ili ekonomskoj moći koji se da lako iščitati na temelju njihovog sadržaja, ispada da ne ispunjavaju, za razliku od neprofitnih medija. Svježi primjer je, kaže Đikić, slučaj ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića kojeg se jednim potezom pera želi riješiti predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a sve zato što je snimio da se druži s osumnjičenikom za brojna kaznena djela – Zdravkom Mamićem, koji joj je organizirao i rođendan.

Veronika Rešković (Foto: H. Pavić/Tris)

Veronika Rešković (Foto: H. Pavić/Tris)

„Naši mediji, uključujući i javnu televiziju koja dobiva preko milijardu pretplatničkih kuna, što i sam podržavam, u ovom slučaju ne ispunjavaju svoju društvenu ulogu. Jedni se bave tehničkim stvarima oko Lozančićeve smjene, drugi propitkuju ima li predsjednica pravo – a nitko ne ulazi u suštinu pa da se zapitaju što je ta ista predsjednica radila s čovjekom kao što je Mamić. Svi komercijalni mediji, kao i javna televizija moraju građanima dati nešto zauzvrat kako bi sutra kao kompetentni i informirani ljudi izašli na izbore. Bez toga nema demokracije“, upozorio je Đikić.

Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, smatra da u društvu ne postoji samo podjela u političkom svjetonazoru, nego i podjela po medijskoj liniji – na vjerodostojno i nevjerodostojno novinarstvo.

Mislav Žitko s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorio je da danas u Hrvatskoj vlada nova politička situacija u kojoj su se susreli mjere štednje i konzervativna kontrarevolucija, pri čemu se obje dobro nadopunjavaju. „Ovdje nije samo riječ o neprofitnim medijima, nego o procesu koji je tek počeo, a to je da će se stvari redefinirati pod izlikom potrebe da štedimo. Omogućit će se snagama u desnom krilu preuzmu kontrolu“, rekao je Žitko.HND - Tribina 'U obrani slobode govora' (Foto H. Pavić) (8)

Iz dijela medija, a posebno iz udruge U ime obitelji čijim prigovorima ministar kulture rado izlazi u susret, često prigovaraju da je bivše Povjerenstvo za neprofitne medije, kojega je jednim potezom pera smaknuo Hasanbegović, novac dodjeljivalo na temelju nejasnih kriterija.

„Svi bili upoznati s kriterijima, a Povjerenstvo je pokušavalo skupine koje nisu većina u društvu osloboditi i dati im mogućnost da se ravnopravnije postave pred tu većinu“, objasnio je Tonči Kursar, bivši član jednog od povjerenstava i docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. O novoj desnici koja danas kroji kulturnu, medijsku i svaku drugu politiku, kaže da su u pitanju razrađeni mehanizmi kojima se jest kontrolira značenje društveno relavantnih pojmova u društvu.

Upravo su neprofitni mediji ključni i za kulturu, upozorio je Luka Ostojić iz Bookse. Prevladavajuće tvrdnje o tržištu kao mjeri uspješnosti kulture smatra potpuno promašenima, pogotovo u maloj zemlji kao što je Hrvatska. Osim toga, kaže, komercijalni mediji prestali su pratiti kulturu pa su neprofitni mediji bitni kako se takve teme ne bi zagubile.

Saša Leković - predsjednik Hrvatskog novinarskog društva)

Saša Leković – predsjednik Hrvatskog novinarskog društva)

„Neprofitni mediji imaju ulogu koja se ne može nadomjestiti, jer kultura nije profitabilna, pa je samo neprofitni mediji obrađuju“, upozorio je Ostojić.

Riječ je imala i Veronika Rešković, nagrađivana novinarka portala na kojemu ovo sada čitate i red je da joj za kraj damo prostora, umjesto zaključka: „Kada je lani u svibnju Karamarko dao intervju Globusu u kojem je među ostalim rekao da bi društvena klima trebala biit „očišćena“, znali smo da nam se ne piše dobro. Novoimenovani ministar Hasanbegović samo je izvršitelj toga, a prvi na redu su neprofitni mediji. Naši novinari novinare vrlo dugo, i duže nego što postoji natječaj Ministarstva kulture, pa i duže nego što postoji hrvatska država. Naši novinari oblikovani su radom u značajnim medijima, najmanje nas je desetak dobilo nagrade HND-a.

Kada smo pokrenuli Forum, prvih pola godine radili smo bez kune. Svi pišemo na vlastitim kompjuterima i zovemo na vlastiti telefon.Unatoč partizanskim uvjetima, novinarske teme ne trpe. Pišemo sa žarom, ponekad nas, istina, uhvati malodušnost. Na strani smo slabih, ne na strani moćnih. Na Forumu baratamo pojmovima koje Karamarko ne razumije i prezire – građani i građanska prava Ne žele ih čuti ni Karamarko, ni Hasanbegović. Boje ih se, jer biti građanin znači biti subjekt, a ne biti objekt. Podsjećam ih da nisu slobodni strijelci, i da ih obavezuju zakoni i Ustav.“

Prof. Tonči Kursan (Foto: H. Pavić/Tris)

Prof. Tonči Kursan (Foto: H. Pavić/Tris)

 

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI