Neovisni novinarski portal
29.10.2020.
UKRATKO
Donatorska konferencija za Siriju, Hrvatska daje milijun eura

Donatorska konferencija za Siriju, Hrvatska daje milijun eura

Qab Elias Syrian refugee camp in Lebanon

Izbjeglički kamp u Libanonu/Foto:EPA/WAEL HAMZEH

Više od sedamdeset država i međunarodnih organizacija, među kojima i Hrvatska, sudjeluje danas  u Londonu na donatorskoj konferenciji za Siriju na kojoj se očekuju milijarde eura pomoći za tu ratom napaćenu zemlju.

Europska unija najavila je da će na konferenciji obećati oko dvije milijarde eura pomoći, od čega će dobar dio otići za potporu sirijskim izbjeglicama u okolnim zemljama.
– Moramo osigurati pomoć svim sirijskim susjedima, a unutar Sirije moramo pokazati da su EU i ostali spremni pružiti humanitarnu pomoć čim se dogovori prekid vatre – rekao je dužnosnik EU-a, koji je želio ostati neimenovan.
Na konferenciju Potpora Siriji i regiji, na kojoj će sudjelovati i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, pozvano je više do 70 država, međunarodnih i regionalnih organizacija.
Grabar-Kitarović će na konferenciji naznačiti novu humanitarnu pomoć Siriji temeljem odluke hrvatske vlade od 28. siječnja. Radi se pomoći od milijun eura u četiri godine.
Supredsjednici konferencije su Velika Britanija, Njemačka, Norveška, Kuvajt i Ujedinjeni narodi. Europsku uniju će predstavljati predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini te povjerenici za susjedsku politiku i humanitarnu pomoć Johannes Hahn i Hristos Stilianides.
Agencije UN-a, potrebe za Siriju za ovu godinu, procjenjuju na nešto manje od osam milijardi dolara, a još 1,2 milijardi dolara traže susjedne zemlje kako bi se mogle suočiti s posljedicama sirijske krize.
Dužnosnici EU-a ističu da je od izbijanja sukoba u Siriji, prije pet godina, Unija za pomoć Sirijcima izdvojila oko pet milijardi eura.
Na trećoj donatorskoj konferenciji održanoj prije godinu dana, EU je obećala oko 1,1 milijardu eura pomoći, a sada u Londonu namjerava udvostručiti taj iznos, ističu dužnosnici EU-a.
Najveći dio pomoći EU-a, koja je namijenjena za hranu, vodu, smještaj i lijekove, bit će u obliku bespovratne pomoći ili u obliku zajmova s vrlo niskim kamatama i dugim rokovima otplate.
U EU-u ističu da kada je riječ o potrebama Sirijaca, novac nije najvažniji.
– Novac ne znači ništa bez zaštite, perspektive za obrazovanje i radnih mjesta – ističu dužnosnici EU-a.
Stoga će u Londonu osim hitne humanitarne pomoći u središtu pozornosti biti i pomoć za obrazovanje i stvaranje radnih mjesta u zemljama oko Sirije, koje su primile najviše sirijskih izbjeglica, a to su Turska, Jordan i Libanon.
Turskoj je EU već obećala tri milijarde eura pomoći za sirijske izbjeglice, stoga će u Londonu naglasak biti na Jordanu i Libanonu.
U nekim dijelovima Jordana i Libanona, broj domaćeg stanovništva i sirijskih izbjeglica je podjednak, što znatno opterećuje lokalnu infrastrukturu, pogoršava ionako teške gospodarske prilike.
U pet godina rata većina stanovništva bila je prisiljena napustiti svoje domove – pet milijuna Sirijaca pobjeglo je izvan zemlje, a unutar zemlje ima oko 6,5 milijuna prognanika.
Više od šest milijuna djece ovisi o humanitarnoj pomoći, a oko polovica njih ne može ići u školu. Stoga je, primjerice, Švicarska financirala obnovu oko 120 škola u Jordanu i Libanonu, u koje ide oko 60 tisuća sirijske kao i jordanske i libanonske djece.
Jedna od sudionica donatorske konferencije u Londonu je i nobelovka Malala Jusafzai. Ona je u razgovoru za Reuters izjavila da će na konferenciji u Londonu pokušati nagovoriti svjetske čelnike da izdvoje 1,4 milijarde dolara za školovanje izbjegle sirijske djece. Mlada pakistanska aktivistkinja, kojoj je talibanski borac 2012. pucao u glavu dok se vozila školskim autobusom, pokrenula je globalnu inicijativu i 2014. postala najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir.
Tags: , ,

VEZANE VIJESTI