Neovisni novinarski portal
30.10.2020.
KULTURA
Vodičani su još u kamenom dobu pili pivo

Vodičani su još u kamenom dobu pili pivo

Velištak - otvaranje izložbe (Foto H. Pavić)

Velištak – otvaranje izložbe (Foto H. Pavić)

U organizaciji Muzeja grada Šibenika i Pučkog otvorenog učilišta Vodice u atriju Kulturnog centra Vodice večeras je svečano otvorena arheološka izložba ‘Velištak – život naselja kasnog neolitika’.

Izložbu su predstavili ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Gordana Birin i kustos prapovijesne zbirke Muzeja grada Šibenika Emil Podrug, koji je posljednjih devet godina i vodio istraživanje na lokalitetu nedaleko istoimenog izvora u Velimskom polju, između Velima, Čiste Male i Grabovaca nekoliko kilometara u zaleđu Vodica.

– Ovaj vrijedni lokalitet otkriven je 2007. godine, kada je Zdravko Lalić iz Čiste Male kopao polje i nazvao Muzej s viješću da je pronašao neke lonce. Kolega Toni Brajković i ja otišli smo na teren i odmah vidjeli da se radi o jednom zaista starom lokalitetu, o naselju iz razdoblja kasnog neolitika, starom oko sedam tisuća godina. To je bilo ogromno otkriće, te se Muzej u dogovoru s vlasnikom terena odmah odlučio na početak sustavnih istraživanja. Neolitička nalazišta na širom šibenskom području istražuju se već više od 60 godina, a upravo je ta zadnja, finalna  faza neolitika koja se naziva hvarska kultura i trajala je tisuću godina, nekako ostala najslabije istražena. I to iz jednostavnog razloga što nalazišta iz tog vremena do tada nisu bila otkrivena. To je bila prva prilika za istražiti jedan takav lokalitet. Nadali smo se da će Velištak popuniti te nepoznanice u proučavanju neolitika – rekao je Podrug.

Emil Podrug - autor izložbe (Foto Tris/H. Pavić)

Emil Podrug – autor izložbe (Foto Tris/H. Pavić)

Arheolozi Muzeja grada Šibenika pod vodstvom Emila Podruga, uz financijsku pomoć Grada Vodica, Ministarstva kulture i Šibensko-kninske županije, već iste godine započeli su istraživanja koja traju u kontinuitetu sve do danas. U devet dosadašnjih kampanja istraženo je 335 četvornih metara prostora, a nađeni su ostaci lončarije, oruđa, oružja, nakita, životinjskih kostiju i karboniziranih sjemenaka, koji zorno svjedoče o načinu života, gospodarstva i preživljavanja kasnoneolitičkog stanovništva Velištaka. Naselje je osnovano na samom početku 5. tisućljeća prije Krista, a trajalo je nekoliko generacija, do oko 4700. godine prije Krista.

– Velištak je opravdao sva naša očekivanja. Danas nakon devet godina istraživanja možemo reći da je to jedan od naših najvažnijih lokaliteta hvarske kulture, najraniji lokalitet. Dosadašnjim istraživanjem dobili smo stvarno kvalitetnu sliku života jednog tipičnog sela iz kasnog neolitika, podatke o tome kako su sela izgledala, o stanovnicima koji su živjeli prije sedam tisuća godina, čime su se bavili , koje su životinje i koje su biljke uzgajali, koje vrste pšenice, ječma su gajili, o njihovom nakitu, uporabnim predmetima… – rekao je Podrug, naglasivši kako je istražen tek djelić i kako se istraživanja nastavljaju.

anti filipoviću grčiću, jednom od naših graf dizajnera, on je kao toliko puta do sada kod nas u šibenskom muzeju uspio dio te arheološke priče iz vitrina preseliti na zidove,

Autor je posebno zahvalio Anti Filipoviću Grčiću,  kako je rekao, ‘jednom od naših najboljih grafičkih dizajnera, koji je, kao toliko puta do sada u Šibenskom muzeju, uspio dio te arheološke priče iz vitrina preseliti na zidove’ (Foto: Tris/H. Pavić)

Podrug nam je otkrio i nekoliko zanimljivosti vezanih za život pravodičana kojih nema u katalogu. – To naselje od prije sedam tisuća godina u gospodarskom pogledu živjelo više manje kao naša sela do prije sto godina, prije industrijalizacije, prije nego su seljani išli raditi u tvornice. Uzgajali su više manje iste vrste životinja, u istom postotku, iste vrste žitarica, a jedina je razlika što u neolitiku nije bilo maslina ni loze. Ali sva hrana, ječam, proso, bob, grašak, pšenica uzgajali se kao i danas. To diktira krajolik. Ovaj krajolik je bio i ostao pogodan više za uzgoj ovaca i koza, a vrlo malo su imali goveda i svinja – rekao nam je Podrug.

Na kraju kamenog doba preci današnjih Vodičana bob i blitvu su jeli bez maslinova ulja, a poslije jela nisu nazdravljali vinom, već, vrlo vjerojatno, pivom.
– Pretpostavlja se da je u neolitiku bilo piva, da je to najstariji alkohol jer ga je najlakše dobiti iz ječma. Smatramo da je ječam uzgajan i radi jela i radi pića – kaže Podrug.
Izložba u Kulturnom centru Vodice bit će otvorena cijelu godinu, svakim radnim danom od 8 do 14 sati, a subotom i nedjeljom od 18 do 20 sati, sve do ljeta kada će se promijeniti radno vrijeme zbog turističke sezone.

Djelić atmosfere s otvaranja izložbe donosimo u fotogaleriji: 

[wzslider]

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI