Neovisni novinarski portal
31.10.2020.
LJUDI / POLITIKA
Fotografija koja govori dovoljno (foto: youtube)

Jedan posto ljudi je bogatije od 99 posto svjetskog stanovništva:
Dok čitate ovaj naslov od gladi su umrle – dvije osobe

Fotografija koja govori dovoljno (foto: youtube)
Fotografija koja govori dovoljno (foto: youtube)

Fotografija koju je teško gledati (foto: youtube)

A od trenutka kada ste počeli čitati ovu rečenicu, pa do njezina kraja, od gladi je na svijetu umrlo još dvoje ljudi.

Tako slijedi iz izračuna UN-ovih statističara koji su analizirali problem gladi u svijetu: u prosjeku, kažu, od posljedica smrtonosne izgladnjelosti na svijetu svakih 3,6 sekundi umre jedna osoba, a svakih pet sekundi – jedno dijete. To je svijet u kojem živimo, ozbiljno bolestan i nevjerojatno okrutan. To su dosezi naše aktualne civilizacije: evidentno besmislena globalna gospodarska, energetska i bilo kakva politika. Razmjeri beskrupuloznosti onih koji bi takvo što mogli promjeniti, vidljivi su i iz najnovijeg izvješća britanske organizacije Oxfam: šačica vrlo utjecajnih i ekstremno bogatih osoba bogati se sve više. I više. A do kraja ovog pasusa je od gladi umrlo – sedamnaest osoba.

– Imovina jedan posto najbogatijih na svijetu premašila je lani imovinu preostalih 99 posto. Razlika između najbogatijeg sloja i ostatka stanovništva produbila se na spektakularan način u zadnjih 12 mjeseci – objavila je u ponedjeljak britanska nevladina organizacija Oxfam prije svjetskog gospodarskog foruma u švicarskom Davosu.
Nešto što su u Oxfanu nazvakl ‘spektakularnim’, bilo bi prikladnije nazvati grozomornim i duboko uvredljivim za tzv. ljudsku inteligenciju. No to tako piše u izvješću naslovljenom “Gospodarstvo u službi jedan posto stanovništva”, objavljenom prije Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) koji sutra počinje u Davosu.
– Prošle godine, Oxfam je predskazao da će jedan posto stanovništva posjedovati više od ostatka svijeta 2016. To se predviđanje realiziralo već 2015., godinu dana ranije – ističe se u izvješću u kojem su izračunali i da “62 osobe posjeduju jednako onoliko kao i najsiromašnija polovica svjetskog stanovništva”.

Milijun gladnih umire – u jednom mjesecu

Dakle, ako smo pravilno shvatili: šezdeset i dvije osobe ‘posjeduju’ više nego 3 milijarde 575 milijuna i 742 tisuće osoba – zajedno. Što reći? Ništa, osim da su UN-ovci izračunali i kako u jednom danu u svijetu od gladi umre oko 15 tisuća mališana (!), a sveukupno oko 29 tisuća osoba. U jednom mjesecu zbog toga što nema dovoljno hrane umire – milijun ljudi. Čitav jedan milijunski grad – mjesečno.
I dok tzv. elita bude sutra razglabala o svjetskim problemima u toplini hotela u švicarskom mondenom zimovalištu, osigurana teško naoružanim čuvarima, djeca, među kojima i sedmogodišnjaci, u Kongu kopaju kobalt za baterije pametnih telefona, upozorila je međunarodna organizacija za ljudska prava Amnesty International.
Godine 2014. oko 40.000 djece radilo je u rudnicima diljem južnog Konga, mnoga od njih kopajući kobalt, piše u izvješću koje se poziva na UNICEF. Kongo proizvodi gotovo polovicu cjelokupnog kobalta u svijetu koji se koristi za baterije litij-ion, pa zbog teškog siromaštva i odrasli i djeca koji kopaju rudu ‘na crno’, bez osnovne zaštitne opreme. Najmanje 80 ilegalnih rudara u južnom Kongu umrlo je od rujna 2014. do prosinca 2015., piše dpa. Zbog pametnih telefona.
– Provodio sam 24 sata u tunelima… morao sam i nuždu vršiti u tunelima… Moja me udomiteljska majka planirala poslati u školu, no moj udomiteljski otac bio je protiv, eksplotirao me tjerajući me da radim u rudniku – rekao je 14-godišnji Paul Amnesty Internationalu.
Naime, trgovci prodaju kobalt tvrtki Congo Dongfang Mining (CDM) koja je podružnica kineskog diva Huayou Cobalt, navodi Amnesty. Dvije kineske tvrtke obrađuju zatim kobalt i prodaju ga za baterijske komponenete proizvođačima u Kini i Južnoj Koreji, a oni pak industriji IT-a i automobilskoj, uključujući Apple, Microsoft, Samsung, Sony, Daimler i Volkswagen.

‘Naravno da se bune’

Skupine za ljudska prava ‘pozivaju’ velike kompanije kao što su Apple, Samsung itd. da pojačaju kontrolu i zatraže dokaze da kobalt koji ugrađuju u svoje proizvode nije rezultat rada djece i izrabljivanja. Kompanije su im odgovorile kako ‘ne mogu sa sigurnošću utvrditi potječe li kobalt iz južnog Konga’.
Kobalt nije spriječio glad u Kongu. I tamo djeca umiru zbog gladi. Ili zbog kobalta kojega kopaju da ne bi bili gladni. Spašava ih i dovitljivost: protiv gladi se bore gladovanjem. Naime, kako je obitelj Berbok iz Kinshase objasnila reporteru New York Timesa, obitelji s više djece imaju recept protiv gladovanja, a zovu ga ‘delestage’ ili s francuskog prevedeno – ‘redukcija’. Oni imaju četvero djece, pa je stvar jednostavna: u ponedjeljak jedu dvoje starije djece: dobiju komad kruha za doručak. Dan poslije oni ne jedu, nego dvoje mlađe djece. Stariji sljedeći put jedu u srijedu… i tako dalje. Podsjeća na sistem ‘par-nepar’, no tu se radilo o benzinu i automobilima, a ne o kruhu i djeci.
– Naravno da se bune. Ali mi tu ne možemo ništa učiniti – pojašnjava njihova majka novinaru.
Nekime će se tema o gladi u svijetu učiniti pomalo apstraktnom i nedovoljno aktualnom, ‘prežvakanom‘… posebice u društvu poput našeg, u kojem se više problema ima s viškom kilograma nego s manjkom. Teško je, u vrijeme skorog ručka,  razumjeti nečiju smrt od gladi, dok su neki smrtno zabrinuti jer ne znaju odabrati manje stresnu dijetu, ili pak muku muče s odabirom odgovarajućeg vina nakon svježeg jastoga ili divljači s tartufima.
Zato će se možda nekome patetičnim učiniti i zaključak kako je, dok je čitao ovaj tekst, na planetu od gladi umrlo – 47 ljudi.
Fotografija koja govori dovoljno (foto: youtube)

Fotografija koju je teško gledati (foto: youtube)

 

Tags: , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI