Neovisni novinarski portal
26.10.2020.
POLITIKA
Izbori za glavnog tajnika UN-a: Trka balkanskih konkurenata ili “pacijenata”

Izbori za glavnog tajnika UN-a:
Trka balkanskih konkurenata ili “pacijenata”

I formalno je otvrena utrka za novog glavnog tajnika UN-a. Čini se da su glavni takmaci kandidati iz "regije", pa se neki pitaju hoće li UN dobiti glavnog tajnika ili "balkanskog pacijenta"...

Piše: Milena Georgievska

Sredinom prosinca konačno je stiglo dugo najavljivano priopćenje iz tajništva UN kojim je i formalno otvorena “utrka” za nasljednika glavnog tajnika, Ban Ki-Moona koji tu poziciju drži već desetljeće.
Doznajemo da je u tom kontekstu veoma originalno reagirao jedan visoki funkcioner UN iz Ženeve koji je u kuloarima ženevske palače UN-a, u blagdansko-božićnom štimungu davao glasne komentare u stilu: “Halo prijatelji, uljudno vas pitam, hoćemo li uskoro dobiti novog glavnog tajnika (tajnicu) UN-a ili balkanskog pacijenta?”….Prisutni vele da je ova upadica iz usta visokopozicionirane osobe izazvala u više navrata buru opskurnih komentara.

Jasno je da su kandidati iz “regijske” opcije u fokusu, a to su kandidati jugoistočne Europe, kako dio stručnjaka veli, bukvalno kandidati sa Balkana. Ili još preciznije, kandidati 3-4 države bivše Jugoslavije i favorizirana predstavnica Bugarske, Irina Bokova, aktualna direktorica UNESCA u čiju korist a priori već sada idu sve relevantne prognoze. Naime, zvanično su kandidirani Srđan Kerim (Makedonija), Vesna Pusić (Hrvatska), Danilo Tuerk (Slovenija), najavljen je Igor Lukšić (Crna Gora), a Irina Bokova ostaje bugarska kandidatkinja.

Nova vlada nikada nije prihvatila Pusić kao “svoju” kandidatkinju

Hrvati (hrvatska javnost i stručni krugovi) su prilično svjesni mogućnosti i realnih šansi hrvatske kandidatkinje Vesne Pusić u svjetlu i diskursu političkog trenutka, kada su oči javnosti prvenstveno uperene na domaću političku scenu i (ne)očekivani ujednačeni postizborni epilog dijaloga i sučeljavanja dviju ključnih političkih opcija. Svakako, treba imati u vidu da politički “pobjednici” na hrvatskim parlamentarnim izborima nikada nisu željeli prihvatiti, kao svoju, aktualnu hrvatsku kandidatkinju za glavnu tajnicu UN-a. Zato je i teško predvidjeti kako će se u idućem periodu opredijeliti nova hrvatska vlada (svakako, i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović) po pitanju kandidature bivše ministrice Vesne Pusić, na koji način i s kojim sredstvima će je eventualno podržati u tekućoj kampanji za glavnu tajnicu UN-a.
U svakom slučaju, bez obzira da li je citirana upadica o “balkanskom pacijentu” pomalo komična ili ne, riječ je o dobrom povodu da se pozabavimo i vratimo nekim aspektima novonastalog diskursa u čijim okvirima do kraja ove 2016. godine mora biti izabran novi glavni tajnik UN-a.

Hrvatska i Hrvati posebno su po ovom pitanju pokazali do sada veliki interes i političku znatiželju. Tim više što je već dugo poznata i službena hrvatska kandidatkinja, dosadašnja ministrica vanjskih i europskih poslova, Vesna Pusić . Međutim, u djelu javnosti i stručnih krugova ovih dana se mogla čuti i jedna zanimljiva dilema. Naime pojavila se, (ne)osnovana bojazan da je hrvatska kandidatkinja već u startu kampanje pomalo izgubila korak i zaostala zahvaljujući političkom galimatijasu i postizbornom rebusu u kojem se Hrvatska “koprca” još od studenog 2015. i čiji se konačni epilog tek sada naslućuje. Navodno su u međuvremenu drugi kandidati iz regiona naveliko ušli u kampanju. U takvom ambijentu bilo je razumljivo što je i interes za kandidaturu Vesne Pusić za glavnu tajnicu UN-a drastično reduciran, umanjen i (ne)opravdano potisnut u drugi plan konjukturnih događanja.

Izgubljeni koraci

Sa druge strane, doznajemo od naših izvora iz HDZ-a da nova koalicijska vlada Mosta i HDZ-a ima ozbiljnu namjeru preispitati kandidaturu Vesne Pucić za glavnu tajnicu UN-a. To su nam potvrdili i izvori bliski Boži Petrovu (Most) koji smatraju da je kandidatura Vesne Pusić nešto kao “privatna” izvaninstitucionalna kandidatura, te se nova vlada mora time pravodobno pozabaviti. Na neki način osporava se legitimitet kandidature koju je navodno donijela vlada pod pritiscima vladajuće partije i same Vesne Pusić (?). No, idemo redom.

Iz relevantnih krugova UN već se dugo diskretno nagovještava da bi novi glavni tajnik po nekom neformalnom (nepisanom!) pravilu trebao biti kandidat iz jugoistočne Europe i da bi to mjesto trebalo pripasti ženi, budući da je u dugoj povjesti UN-a pozicija glavnog tajnika uvjek bila rezervirana za muškarce. Upravo to je između redova sugerirano i u finalnoj poruci UN-a koja je de facto označila početak “utrke”. Dakle, taj formalno neformalni naputak s najvišeg mjesta, dodatno je zagrijao, dignuo tenzije i anticipirao nekakav novi politički val i kvalitet u anamnezi izbora glavnog tajnika svjetske organizacije.

Naša dosadašnja analiza pokazuje da su Hrvati (hrvatska javnost i stručni krugovi) prilično svjesni mogućnosti i realnih šansi hrvatske kandidatkinje u svjetlu i diskursu političkog trenutka, kada su oči javnosti prvenstveno uperene na domaću političku scenu i (ne)očekivani ujednačeni postizborni epilog dijaloga i sučeljavanja dviju ključnih političkih opcija. Svakako, treba imati u vidu da politički “pobjednici” na hrvatskim parlamentarnim izborima nikada nisu željeli prihvatiti kao svoju aktualnu hrvatsku kandidatkinju za glavnu tajnicu UN-a. Zato je i teško predvidjeti kako će se tjekom godine opredijeliti nova hrvatska vlada (svakako, i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović) po pitanju kandidature bivše ministrice Vesne Pusić, na koji način i s kojim sredstvima će je eventualno podržati u tekućoj kampanji za glavnu tajnicu UN.

Konačno, i ambijent se u međuvremenu iskristalizirao. Jasno je da su kandidati iz “regionalne” opcije u fokusu, a to su kandidati jugoistočne Europe, kako dio stručnjaka veli, doslovce kandidati Balkana. Ili još preciznije, kandidati 3-4 države bivše Jugoslavije i favorizirana predstavnica Bugarske, Irina Bokova, aktualna direktorica UNESCA u čiju korist a priori već sada idu sve relevantne prognoze. Naime, zvanično su kandidirani Srđan Kerim (Makedonija), Vesna Pusić (Hrvatska), Danilo Tuerk (Slovenija), najavljen je Igor Lukšić (Crna Gora), a Irina Bokova ostaje bugarska kandidatkinja. Također, treba spomenuti da će ovi kandidati koristiti značajna sredstva svojih država (iz državnog proračuna), za svoje kampanje. Jedno od pitanja koja ostaju otvorena je i koliko realno diplomacije Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Crne Gore mogu pomoći svojim kandidatima. Isto tako, još uvijek nisu sasvim poznata financijska sredstva koja će ove države dodijeliti svojim kandidatima.

kerim

Pusić, Kerim, Tuerk, Lukšić i Bokova

Do sada je, čini se, makedonski kandidat, Srđan Kerim, bivši predsjednik Opće skupštine UN-a i ex- ministar vanjskih poslova Makedonije, najžešće ušao u globalnu izbornu kampanju. Već je uspio posjetiti i gostovati u 7-8 država (SAD, Rusija, Kina, Njemačka, Hrvatska…) te kroz moderne i tehnološki osvjedočene diplomatske modalitete i forme promovirao svoju kandidaturu, pri čemu je obilato koristio stečene kontakte i veze tijekom svoje jednogodišnje visoke političke misije u UN-u. Politički komentatori i velik dio javnosti u Makedoniji ocjenjuju da Srđan Kerim pretjeruje u konzumiranju i eksploataciji financijskih sredstava iz proračuna predviđenih za tu svrhu, iako je svima jasno da ne može pobjediti. Navodno, i sam Kerim je na nekoj tribini rekao da je za Makedoniju najvažnije da “bude u igri” sa svojim kandidatom, a što se njega tiče, ta kandidatura će uvjek imati posebno mjesto u njegovom životopisu. Iz međunarodnih krugova do sada su se mogle čuti dvije opaske na Kerimovu kandidaturu. Naime, uz sve svoje funkcije do sada nije pokazao kapacitet da se nosi s fundamentalnim problemima Makedonije (države od dva milijuna stanovnika) i efikasno pomogne u njihovom rješavanju, što dobar dio makedonske javnosti doživljava kao ozbiljan minus. To ga na neki način delegitimira kao osobu koja je sposobna rješavati globalne i regionalne svjetske probleme.

Treća ličnost iz “balkanske grupe” bio bi Danilo Tuerk (61), bivši predsjednik Slovenije i pomoćnik bivšeg glavnog tajnika UN-a za politička pitanja, Kofi Annana. Njemu dobre izglede daju mnogi politički komentatori. Jedan od problema bi mogao biti što UN za novog glavnog tajnika preferira ženu. Slovenski kandidat za sada samo diskretno lobira, dojam je da još nije započeo koordiniranu kampanju sa slovenskom diplomacijom.

Crnogorci kao “olimpijci”: važno je sudjelovati

Tu je i crnogorski kandidat, ministar vanjskih poslova Igor Lukšić, čiju je kandidaturu najavio uoči Nove godine premijer Crne Gore Milo Đukanović. Crnogorci kao da su se pomirili unaprijed da njihov kandidat nema nikakvih šansi. Njihov je premijer istaknuo da je njima velika satisfakcija što su im mnoge cijenjene zapadne zemlje sugerirale da Crna Gora svakako nastupi sa svojim kandidatom, kao uspješna mala država koja je nedavno dobila poziv za članstvo u NATO paktu.

Irina Bokova (2)

Glavni kandidat i dalje ostaje Bugarka Irina Bokova, aktualna direktorica UNESCA, koja za sada zadovoljava sve kriterije, a očekuje se da bi presudna mogla biti podrška Rusije kao redovite članice Vijeća sigurnosti UN-a. Naravno, u igri će do kraja biti i kandidati svih zemalja koje se odazovu pozivu UN-a upućenom za 193 države članice. Popis kandidata trebao bi biti dovršen do ožujka ove godine. Finalni popis proučava zatim Vijeće sigurnosti i preporučuje kandidata Općoj skupštini UN-a koja do kraja godine mora izabrati novog glavnog tajnika.

I da završimo. U jednom od svojih komentara bivši glavni tajnik UN-a Kofi Annan iznosi pretpostavku da će države jugoistočne Europe najvjerojatnije podržati jednog kandidata iz te regije, što bi mogao biti odlučujući uteg u finalnom izboru glavnog tajnika UN-a.

Ivo Josipović: Pusić je odličan kandidat za glavnu tajnicu UN-a

U nedavnom intervjuu za TRIS (listopad 2015.) bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović osvrnuo se na kandidaturu Vesne Pusić. On smatra da bi hrvatska kandidatkinja za glavnog tajnika UN-a bila odlična opcija za tu poziciju.
“Gospođa Pusić je odličan kandidat za glavnu tajnicu UN-a. Svojim obrazovanjem, iskustvom i vrijednostima koje zastupa, bila bi iznimno dobra na toj poziciji. Mislim da Hrvatska teško može naći boljeg kandidata. Zato, mislim da je Vlada dobro učinila što ju je kandidirala. Uostalom, bilo je krajnje vrijeme da se uđe u lobistički proces ako želimo uspjeti. Imati kandidatkinju za glavnu tajnicu UN-a i izboriti se za njen izbor, nadilazi stranačke interese i očekujem da sve stranke u Hrvatskoj zdušno podrže njenu kandidaturu. Imao sam priliku upoznati gospodina Kerima. Riječ je o respektabilnom kandidatu. Uostalom, to je i g. Tuerk, bivši predsjednik Slovenije, kojeg iznimno poštujem. Naravno da navijam za gđu Pusić. Ako ona ne uspije, volio bih da glavni tajnik postane netko iz nama prijateljskih susjednih zemalja”, rekao je Josipović.

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI