Neovisni novinarski portal
23.7.2019.
EKOLOGIJA
Do 2050. u morima više plastike nego ribe: ‘Ni simena, ni ribe, ni raka, ni ništa…’ (VIDEO)

Do 2050. u morima više plastike nego ribe:
‘Ni simena, ni ribe, ni raka, ni ništa…’ (VIDEO)

Jadran – Veliki plavi kontejner?Jedemo li iz mora plastiku koju bacamo? Koliko otpada ima u našem Jadranu i odakle dolazi? Što svaki pojedinac može napraviti da se smanji količina otpada u moru? Saznajte u kratkom videu udruge Sunce i kliknite za gledanje u HD formatu!

Posted by Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce on 22. siječnja 2016

 – Jedemo li iz mora plastiku koju bacamo? Koliko otpada ima u našem Jadranu i odakle dolazi? Što svaki pojedinac može napraviti da se smanji količina otpada u moru? – pita sebe i sve nas splitska Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce objavljujući  kratki film nazvan ‘Jadran- veliki plavi kontejner?’ . Filmić vrlo plastično upozorava na opasnosti koje prijete od golemih količina plastičnog otpada koje plutaju Jadranskim morem, pa se naplavljuju i talože uzduž obale, te na plažama i grotama hrvatskih otoka, otočića i hridi.

Silna plastika, osim što naružuje krajolik, ozbiljno ugrožava podmorski svijet i neprekidno truje eko-sustav, a već dulje vrijeme ugrožava i čovjeka. No to još nije jasno čovjeku koji  je i odgovoran za sav taj nered, pa se u odsustvu razuma u konačnici i sam hrani ribom koja jede – ljudsku plastiku.

245 šprica na otoku sreće

– Evo ode ima po metra dubine… metar… Tri metra…To samo vidite: bilu plastiku koja je na dnu. A tu ne raste više ništa. Nema ni simena, ni ribe, ni raka, ni ništa… To je uništeno. I to je sramota –  plastično u videu pojašnjava Stipe Karuza, ribar iz Visa.
Inače, ovaj film je svojevrsni slikopisni dodatak  akciji Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, koja je čitavu godinu  na plaži Zaglav na otoku Visu motrila, bilježila i prikupljala plastični otpad koji je tamo dospijevao, a  u sklopu međunarodnog projekta praćenja stanja morskog otpada – DeFishGear.
Podsjetimo, dijelić rezultata godišnjeg istraživanja su 4. prosinca prodavali na splitskoj ribarnici, no nisu polučili značajniji financijski input, kako bi rekao novopečeni hrvatski premijer. To je nekako i logično, jer Splićani to jutro nisu bili skloni za obid kupovati na bancima s kašetamna punim plastičnih čepova, raznih ambalaža, stiropora i brojnog medicinskog pribora, te ponajviše igala i šprica: čak 245 komada koji su ‘ulovljeni’ na sto metara plaže.
Instalacija morskog otpada

Friški otpad na splitskoj ribarnici (foto Udruga Sunce)

– Tako je zabilježeno i prikupljeno 42 224 komada raznog otpada od čega je čak 97% plastika. Unutar 703 kilograma najveći dio se odnosi na razne komade plastike, ali zanimljiv je i podatak od preko 5 000 štapića za uši što ukazuje na loš sustav – kazao je tada biolog Mosor Prvan iz Udruge Sunce.
Svatko tko je bio u prilici zateći se na rajskim plažama otoka Lastova, Visa,  Biševa, u južnim kornatskim uvalama i drugdje zna razmjere ove plastične prijetnje. Žala i sike puni su plastične obuće, šlapa, natikača, plastične i staklene ambalaže najrazličitijih oblika, ispražnjenih ili punih bočica lijekova, kanistara, spremnika, plasičnih mreža i koječega. Pristiže nam smeće tko zna otkud ne: iz Albanije, Italije, Grčke, pa i s afričkih obala, kako se može primjetiti po natpisima na ambalaži. No vraća nam se i vlastito smeće, koje domaći neprosvijećeni živalj i dalje bezočno strmogljavljuje niz obale, paralelno se baveći turizmom.
– Morski otpad je kompleksan i slojevit problem s utjecajima na okoliš, sigurnost, zdravlje, kulturu i ekonomiju, naročito turizam i ribarstvo. Stoga želimo podići svijest ribara, građana, ali i donositelja odluka o utjecaju morskog otpada te akcijama za učinkovito rješavanje ovog gorućeg ekološkog problema –  zaključila je sociologinja Pinija Poljaković iz Udruge Sunce, a nešto više o toj upečatljivoj prodajno-izložbenoj eko-akciji možete čitati i na TRIS-u, u tekstu Jedemo plastično smeće iz mora: Na splitskoj ribarnici 245 šprica sa sto metara viške plaže.

Ribolovci će se prekvalificirati u plastikolovce

Zanimljivo: na dan objave filma Udruge Sunce, iz Washingtona je pak svijetu odaslano srodno dramatično upozorenje: Do 2050. godine u morima će biti više plastičnog otpada nego ribe, ukoliko se ne poduzmu mjere da se to spriječi.
Plastični otočić (foto Facebook)

Plastični otočić (foto Facebook)

 – Proizvodnja plastičnih predmeta u posljednjih je 50 godina porasla za 20 puta. Samo mali dio te velike količine se reciklira, 40 posto se odnosi na posebna odlagališta, a veći dio završava u krhkim ekosustavima poput mora i oceana. Preostali dio se spaljuje. Treba reagirati što prije na svjetskoj razini da bi plastika prestala biti otpad –  upozorila je Zaklada Ellen Macarthur.
Inače, prema nekim procjenama, koji mnogi smatraju optimističlnima, trenutačno morem pluta oko 150 milijuna tona plastičnog otpada, što je petina težine ribe u svjetskim morima.
Za 34 godine bi, prema katastrofičnim procjenama Zaklade, masa plastike u moru trebala premašiti ukupnu masu ribljeg svijeta u oceanima i morima.
Bude li i tada otkupa od 0,50 kuna po plastičnoj boci, aktualni ribari, kočari i sportski ribolovci mogli bi se prekvalificirati u plastikolovce, a buduće generacije ribu i ribarstvo ugledati samo u povijesnim dokumentarcima.

Jedemo plastiku

Tags: , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI