Neovisni novinarski portal
31.10.2020.
POLITIKA
Slovenija dosad podigla 140 kilometara ograde od ‘žilet žice’

Slovenija dosad podigla 140 kilometara ograde od ‘žilet žice’

Žilet žica na slovensko-hrvatskoj granici/Foto;HINA

Slovenska vojska  do sada je postavila 140 kilometara bodljikave žice duž granice s Hrvatskom, a unatoč pojedinačnim prosvjedima lokalnog stanovništva, vlasnika zemljišta, pa i nekih uglednih osoba, vlada premijera Mire Cerara inzistira da se s time nastavi jer smatra da opasnost od nekontroliranog izbjegličkog vala još nije prošla, navode u utorak slovenski mediji.

Migrantski val je sve manji, a izbjegličke rute će se uskoro zatvoriti, no žilet žica se širi kao strano tijelo u prirodi, no tamo će očito i ostati, navodi ljubljansko Delo. Vodeći slovenski list navodi kako je žica postala nova normalnost  za slovensku javnost koja na nju reagira mlako, iako o postavljanju takve ograde nije bilo nikakve javne rasprave jer je vlada to proglasila tajnom. Delo ističe da se sve odvija u ozračju militarizacije i radikalizacije javnog  diskursa, širenja straha od izbjeglica,  a kad se tome doda uobičajeni konformizam javnog mišljenja i  politički oportunizam, onda  nije čudno da je za ogradu, po nekim ispitivanjima, čak 80 posto Slovenaca.
Izbjeglice i žičana ograda omogućile su slovenskim političarima da se oslobode prisile političke korektnosti i pokažu svoje pravo lice, kritički iznosi list. Bodljikava žica će ostati kao brutalna i jasna slika nestanka Europe u koju smo vjerovali i Sloveniju kakvu smo zamišljali. Žica će ostati bez obzira na tri milijarde eura danih Turskoj, koja je zadnjih godinu dana dopuštala procvat poslova u krijumčarenju izbjeglica, i bez obzira na želju Angele Merkel da se broj migranata drastično smanji. Schengenski prostor uskoro će biti prošlost i uskoro će se govoriti samo o obrani vanjskih granica Europske unije, navodi Delo u posebnom komentaru.
Premijer Miro Cerar kazao je u ponedjeljak u parlamentu kako je ograda na slovenskoj schengenskoj granici nužna iako privremena mjera, koja će trajati sve dok migrantski val preko Slovenije ne “presahne” te da on želi da  se za to što prije stvorili uvjeti.
Svoju ogradu prema Sloveniji počela je uz granični prijelaz Šentilj postavljati i Austrija u kojoj nema oko toga mnogo polemika, a ljubljanski Dnevnik ističe u utorak da vlasti u susjednoj državi to čine u dogovoru s lokalnim stanovništvom te poštujući prava vlasnika zemlje, što, kako dodaje, u Sloveniji nije slučaj. Osim toga, austrijska ograda prema Šentilju je niža i bez bodljikavih “žileta” koji mogu biti opasni za život, navodi list.
Tjednik Reporter , blizak oporbi desnog centra koja optužuje Cerara za prekasno postavljanje ograde, tvrdi da Slovenija koristi isti tip žice koja je postavljena na južnoj mađarskoj granici te da takvu opasnu žicu koriste  Španjolci i Francuzi. Riječ je o žilet žici tipa concertina 22 na kojoj su oštre britvice duge 22 milimetra, standardnom tipu ograde za zaštitu granica i strateških objekata, koju koriste i druge europske vojske, a proizvodi se u Mađarskoj i Španjolskoj. List dodaje kako postoje i mnogo opasnije varijante ograda istoga tipa koje kidaju meso, a ne samo nanose ozljede i rane kao ova na koju se odlučila Slovenija.

Picula postavio pitanje o  žilet žici Europskoj komisiji

Nastavak postavljanja žice na granici Hrvatske i Slovenije posljednjih dana izaziva nezadovoljstvo stanovnika s obje strane granične crte jer zbog žilet-ograde stradava brojna divljač, zbog čega je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula reagirao pitanjem Europskoj komisiji.
Picula nije ulazio  u rasprave o pravnoj utemeljenosti postavljanja sporne žice  niti o simboličkom značenju koje je u potpunoj suprotnosti sa svim načelima Europske unije. Postavio je pitanje planira li EK poduzeti mjere kako bi spriječili stradavanje divljih životinja na granici.
Picula je u pitanju naglasio i da je od prošlog mjeseca Hrvatska jedina zemlja članica koja je duž kopnene granice doslovno ograđena od susjednih zemalja, Slovenije i Mađarske, ujedno i od ostatka Europske unije. Također je naglasio kako, unatoč početnim osudama, nastavak postavljanja žice nije izazvao slične reakcije i osude institucija, iako izbjeglice i migranti prolaze dogovorenim rutama, preko graničnih prijelaza i uz koordinaciju policija zemalja na ruti.
– Prve žrtve državne politike Slovenije, osim dobrosusjedskih odnosa i malogranične komunikacije, su upravo životinje čija prirodna staništa ne poznaju formalna teritorijalna razgraničenja među državama.Pitanje stradavanja životinja samo je dio problema koji nastavak postavljanja žice na granici s Hrvatskom predstavlja, unatoč dosadašnjim hrvatskim prosvjednim notama i nezadovoljstvu lokalnog stanovništva s obje strane. No, dok očekujemo konkretne europske odgovore na izazove migrantske krize, mišljenja sam kako i o ovom problemu treba javno govoriti i pozvati na hitnu reakciju –  zaključio je Picula.
P-H20151210000500

Performace Udruge za zaštitu životinja/Foto;HINA

 

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI