Neovisni novinarski portal
28.10.2020.
KULTURA
Dio budućeg postava Kuće okrunjenog mora

Kuća okrunjenog mora…

Dio budućeg postava Kuće okrunjenog mora

Piše: Josip Antić

Dio budućeg postava Kuće okrunjenog mora

Dio budućeg postava Kuće okrunjenog mora

Kad sljedeće sezone barke i izletnici nahrupe na Kornate i zavežu se u Vruljama osvjedočit će kako je to kad im netko servira najznamenitiji hrvatski arhipelag, za kojeg narod vjeruje da krije toliko otoka, otočića i hridi koliko i dana u godini – na kvadrat. Sve ono što su svih ovih godina (Kornati su kao Nacionalni park utemeljeni 1980. godine) nautičari, izletnici i drugi namjernici doživjeli u dodiru sa prirodom i čudesnim fenomenom ljudskog trajanja u njenom vrlo surovom zagrljaju bit će dvostruko pojačano kad prijeđu vrata Kuće okrunjenog mora.

Tako će se zvati centar za posjetitelje sa stalnom izložbom na čijem se postavljanju upravo radi u prostoru lokalno znanom pod nazivom «karaula», smještenom u Vruljama, najpoznatijem portu i sa svojih 70-tak kuća svojevrsnom metropolom „o Kornata“.
Novac za Kuću okrunjenog mora osiguralo je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, a idejno i izvedbeno rješenje potpisuje kreativni konzorcij kojega čine tvrtka Muze, te dizajnerski studiji Revolucija, Clinica, Šesnić & Turković i Igor Pauška.
Muze su vodeća tvrtka za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe iza koje stoje brojni projekti osmišljavanja baštinskih i prirodnih vrijednosti, primjerice rovinjska Kuća o batani (posvećena tradicionalnoj brodici), ogulinska Ivanina Kuća bajke (posvećena djelu književnice Ivane Brlić Mažuranić). Upravo ovih dana Muze sa svojim partnerima završavaju ambiciozan projekt osmišljavanja identiteta i prezentacije hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode pod nazivom ‘Interpretacija i komunikacija prirode u sklopu Projekta integracije u EU Natura 2000’.
01_vrulje_small

Podaci o Kornatima na panoima

Nagrada za Kuću bajke

Neki projekti još su u fasciklima, računalima i u razradama, a neki su zaživjeli poput Centra u Parku prirode Kopački rit ili dvaju posjetiteljskih centara u Nacionalnom parku Risnjak. I svi su bili zapaženi po inovativnosti i smjelosti. Ekomuzej batana sa svojim interpretacijskim centrom Kuća o batani osvojio je brojne međunarodne nagrade i ocijenjen je kao neka vrst europske prijelomnice, a slijedeće se godine očekuje njegovo uvrštavanje u UNECO-ovu listu najboljih praksi u području očuvanja nematerijalne baštine svijeta.
Ivanina Kuća bajke u 2016. godini je u konkurenciji za nagrada Europskog muzejskog foruma, EMYA – inače najprestižnijeg priznanja za muzeje. Što su Muze donijela na Kornate?
– Kuća okrunjenog mora smješta Kornate na svjetsku pozornicu baštinskih atrakcija životu na otoku, fenomenima tradicionalne lokalne zajednice i sinergije čovjeka i prirode kao što su Blasket centar i The Brad Museum u Irskoj ili Centar Craig Thomas u Nacionalom parku Grand Tetonu SAD. Kornati u pojedinim segmentima korespondiraju sa pričama otočana pohranjenim i oživljenim u spomenutim muzejima, a istodobno svojim identitetom zauzimaju posebno mjesto u svjetskoj baštini. Zbog toga nije dovoljno posjetitelje samo provesti kroz Nacionalni park nego im na tom mjestu valja ponuditi snažnu i dojmljivu interpretaciju na razini najviših dometa svjetske kreativne industrije. Kuća okrunjenog mora smišljena je tako da već zadivljenog posjetitelja osvijesti o svim vrijednostima koje otočje sadrži –  priča Dragana Lucija Ratković Aydemir, direktorica Muza, koja se u morskoj tematici i Kornatima nije našla nimalo slučajno.
Zagreb-10.06.2011.Dragana Lucija Ratković.

Dragana Lucija Ratković Aydemir, direktorica Muza

Njeno veliko iskustvo kad je posrijedi maritimna baština okrunjeno je i mjestom predsjednice Asocijacije pomorskih muzeja Mediterana, funkcije koju je obnašala od 2009. do 2012. godine.
Središnji prostor centra je stalna multimedijalna izložba sa tri izložbene dvorane. U prvoj posjetitelj doznaje kao su nastali Kornati, upoznaje se kako geolozi tumače glasovite kornatske strmce, zaviruje u tajni život životinjskog i biljnog svijeta Kornata…

Draškanje uha zvukovima mora

U povijesnom dijelu šeće vremenskom lentom otočja, saznaje kako su Murterini postali većinski vlasnici posjeda, kako se tumače nazivi pojedinih otoka. Otkuda na Kornatima Kurba vela, Babina Guzica i je li Piškera baš ono što na prvu promislite?  U drugoj dvorani posjetitelj upoznaje Kurnatare, ljude koji su dali identitet ovim otocima. Treća dvorana upoznaje posjetitelja sa svetkovinama koje se još danas njeguju, kako bi očuvali sjećanja i slavili Kornate, gajetu, ali i prikazali prirodne vrijednosti o čijoj zaštiti brine Nacionalni park.
Logotip Kuće okrunjenog mora

Logotip Kuće okrunjenog mora

Ono što je posebnost pristupa Muza jest da uvijek polaze od onoga što im govori «duh mjesta», a zatim posjetitelja obasipaju brojnim senzacijama: zaokupit će mu um navodeći ga da odgovara na pitanja kornatskog kviza; draškat će mu uho puštajući mu zvukove mora, vjetra, ptica ili napjeve Kurnatara; posebno programiramo svijetlo na spuštenom stropu sa fotografijom neba omogućit će mu da osjeti vremenske mijene.
– Pričati priču o Kornatima svodeći se na prirodu, a ne osvijestiti kod posjetitelja fascinantnu antropološku vrijednost Kurnatara bio bi veliki promašaj. Posebni postavi posvećeni su kornatskoj obitelji i brojnim vještinama kojima su njeni članovi morali ovladati. Kurnatar je u jednom morao biti i pomorac i zemljoradnik i stočar. Istodobno Kurnatarica je svom mužu bila u potpunosti ravnopravna –  kaže Mirna Draženović, muzeologinja i interpretatorica baštine u Muzama koja je, nakon provedene radionice s lokalnim stanovnicima i djelatnicima parka, bila zadužena za promišljanje sadržaja Kuće okrunjenog mora.
Suhozid i more - foto: freepix.biz

Suhozid i more – foto: freepix.biz

U dočaravanju života na Kornatima Muze i njihov kreativni tim koriste se i kinegramom, posebnom vrstom animacije koja stvara optičku iluziju. S njom se stapaju u pokret fotografije s kraja 19. stoljeća, koje su stanovnici Murtera vrijedno prikupili, svjesni važnosti očuvanja dijela njihove povijesti.

Laboratorij za znastvenike, a suveniri za turiste

Stalnu izložbu čiji bi se učinak u najkraćem mogao opisati sinergijom i sinestezijom i nije baš lako opisivati riječima, zato o sadržajima možda bolje govore vizualni prikazi čija će implementacija uskoro započeti u Vruljama. No, tu priča o centru ne završava. U potkrovlju centra smješten je edukacijska dvorana za održavanje radionica i programa za organizirane posjete. Postoji i laboratorij u kojem će istraživanja kornatske flore i faune moći obavljati znanstvenici raznih struka, a u jednom dijelu nudit će se i posebno osmišljeni suveniri.
– Ideja je da na kraju posjetitelj svoj doživljaj zadivljenosti, koji je oplemenjen osvješćivanjem tijekom posjetaizložbi na kraju okruni i nekom vrstom interakcije. U tu svrhu zamislili smo da se na izlasku upiše u knjigu i tako se na simboličan način zavjetuje na očuvanje prirodnih i antropoloških vrijednosti kojima je svjedočio –  kaže Dragana uokvirujući misiju Kuće okrunjenog mora.
Zanimljivo je da Muzama ovo nije prvi projekt u srednjoj Dalmaciji i šibenskom kraju. Tako su u Telašćici, koja je praktički predvorje Kornata osmislile edukativnu stazu oko jezera Mir, na Murteru su interpretacijski razradile stazu od Tisna do Jezera, a u Nacionalom parku Krka s istim kreativnim timom projektirale Lugarevu kuću i Laboratorij prirode u Puljanima.
NP KRKA - Centar za posjetitelje Lugareva kuća

NP KRKA – Centar za posjetitelje Lugareva kuća

– I Puljani bi trebali zaživjeti slijedeće godine, a riječ je o pionirskom i inovativnom projektu koji posebnu pozornost pridaje uključivanju mladih. I to ne samo u stjecanju znanja o nacionalnom parku nego i u ovladavanju vještinama njegove zaštite –  ističe Dragana.

Autentičnost, a ne holivudizirana priča

Prema njenim riječima Šibenik i njegova šira okolina iznimno su bogati prirodnim i baštinskim vrijednostima koje mogu zajednici, kao samoodrživi projekti, donijeti novi impuls, ali samo ako interpretacija bude na vrhunskoj razini onoga što kreativna industrija u muzeologiji danas nudi. Prevedeno, ne možemo posjetiteljima koji su u svijetu navikli na vrhunske prezentacije (često puno manje zanimljivijih sadržaja od naših) nuditi osrednje i fuš izložbe.
– Jedna od opasnosti, a koja se dade uočiti na nekim drugim lokacijama, je ono što bi se moglo nazvati instant atrakcijama. Centri za prezentaciju i interpretaciju baštine svode se na puku zabavu u kojima je baština kao temeljna vrijednost upakirana tek kao izlika za površnost. Ne bih sad navodila primjere, ali činjenica je da takvi centri prije svega ne prolaze kod lokalnog stanovništva (jer oni prvi prepoznaju njihovu lažnost), ali ne prolaze ni kod turista koji razlikuju holivudiziranu priču od autentične, one koja nudi sadržaj u novim medijima, ali ga ne trivijalizira –  ističe Dragana, dodajući kako i vrhunski osmišljeni i izvedeni centri postaju top projekti samo u trenutku kad su umrežene ne samo unutar županije i Hrvatske, nego kad svojom stalnom djelatnošću budu upisane u svjetsku kartu takvih institucija.
Upravo takvu plovidbu Muze su zamislile za Kuću okrunjenog mora u Vruljama.
Netko je na internetu već 'uredio' Dedićevu 'Kuću pored mora' (foto Facebook)

Netko je na internetu već ‘uredio’ Dedićevu ‘Kuću pored mora’ (foto Facebook)

Arsenova kuća pored mora?

– Nisu samo priroda i baština ono što Šibenik i okolicu čine posebnim. I njegovi suvremenici zavređuju posebnovrednovanje. Primjerice Arsen Dedić, autor koji se bez ikakvog pretjerivanja može uspoređivati s vrhunskim autorima poput Jaquesa Brela i Fabrizia de Andrea, nezamisliv je bez Šibenika. Ne trebam vam govoriti da Brel ima svoju kuću u Bruxellesu, a de Andrea u Genovi. I ne trebam vam govoriti da kroz njih nevezano uz sezonu prolaze rijeke štovatelja. Zamislite takvu Kuću pored mora u Šibeniku posvećenu Arsenu u kojoj bi na moderan način uz zvukove njegove glazbe bile ispripovijedana njegova priča! Rado bih se odazvala pozivu da u Šibeniku, zajedno sa svima koji su voljeli i poznavali Arsena, osmislim jedan takav prostor – kaže Dragana.
Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI