Jernej Čokl (Foto Impol)
Radnici šibenskog TLM-a danas su, posredstvom sindikalnih čelnika Ozrena Matijaševića i Zdravka Burazera, podnijeli Trgovačkom sudu u Šibeniku prijedlog za pokretanje stečaja u njihovom poduzeću. Kad to nisu učinili vjerovnici, kad to nisu učinile državne institucije, gestom očajnika uradili su to radnici. Sve ne bi li čim prije svojoj posrnuloj Tvornici omogućili novi početak. A stečaj je preduvjet da u TLM uđe, početno kroz najam, Impol 2000 d.o.o. iz Slovenske Bistrice. Slovenski Impol već se duže vrijeme spominje kao tvrtka koja je vrlo zainteresirana za preuzimanje TLM-a. Ali tek nakon proglašenja stečaja u šibenskoj tvornici. A tada, tvrdi predsjednik uprave Impola Jernej Čokl, u Šibeniku bi se moglo proizvoditi, u perspektivi, 140-190 tisuća tona aluminija!
Impol je ozbiljna tvrtka s gotovo dvije tisuće zaposlenih, s proizvodnjom od 183 tisuće tona godišnje , s prometom od oko 500 milijuna i dobiti od preko 12 milijuna eura. U zadnjih deset godina investirali su više od 370 milijuna eura te ostvarili rast od 126 posto. Vlasnici su tvornice u Slovenskoj Bistrici te pogona u Sevojnu u Srbiji, a proizvode preko sto tisuća različitih proizvoda i više od 170 legura. Doduše, nekad je šibenski TLM bio pojam za Impol koji se tek počeo podizati i stvarati ime. No, to su tempi passati… Hoće li slovenski Impol preuzeti devastirani TLM i ponovo osoviti na noge aluminijsku industriju u Šibeniku? Kakve su ambicije i planovi slovenske tvrtke u TLM-u? Imaju li radnici šibenske Tvornice razloga za strah od otkaza ? Sve smo to izravno pitali predsjednika Uprave Impola 2000 d.o.o. Iz Slovenske Bistrice, Jerneja Čokla.
– O namjerama Impola u Šibeniku se zadnjih godinu dana uglavnom spekulira, a dio radnika i sindikata svojedobno je plasirao informaciju kako je Impol zainteresiran samo za preuzimanje navrijednijih strojeva iz TLM-a, kao što je V-24, a ne i za obnavljanje proizvodnje aluminija. Što su stvarne namjere Impola u šibenskom TLM-u?
“Jedina namjera Impola je da se ostvari proizvodnja barem kakva je nekad bila u Šibeniku, i postupno poveća za bar 70- 80 tisuća tona.”
– S obzirom na raspoložive kapacitete, koliko objektivno TLM može u ovom trenutku proizvoditi?
“Najmanje 110- 120 tisuća tona! Trenutno Tvornica nema mogućnosti, s obzirom na postojeću tehnologiju i strojeve, za više od toga. Ali, naš je plan, po dolasku u TLM, još jako puno investirati u Šibeniku i stvoriti tvornicu koja bi proizvodila značajnu količinu limova i traka za potrebe automobilske industrije.. No, to je naš dugoročan plan koji bismo realizirali u roku od deset godina i tek onda bi bili u potpunosti iskorišteni svi kapaciteti Šibenika. Također planiramo investirati i u šibensku Ljevaonicu.”
– A što će biti s Tvornicom prešanih proizvoda ( TPP-om)?
“Zasada je naš primarni interes TVP, dakle, Valjaonica, i na nju smo dominantno fokusirani.A što se tiče TPP-a, vidjet ćemo kad i ako dođemo u TLM.”
– Imate li neki “razumni rok” u kojemu držite da ima smisla čekati razrješavanje proceduralnih pitanja u TLM-u, otvaranje stečaja itd., s obzirom da se taj postupak preuzimanja doista razvukao?
“Da su postojali uvjeti za to, mi bismo već bili u TLM-u, ali nažalost, još uvijek nisu svi uvjeti za to stvoreni, iako je predstečajni postupak okončan, predstečajni plan uprave odbijen, i očekivalo se još prije mjesec dana proglašenje stečaja. No, nije se dogodilo. Uvjeti za naš dolazak još uvijek su u fazi stvaranja. A nama se itekako žuri, jer bi trebali ugovarati narudžbe sirovine za iduću godinu, jer ako to ne uspijemo, izgubit ćemo još jednu godinu za TLM . Ako zbog tehničkih i proceduralnih razloga ne uspijemo u najskorije vrijeme ući u Tvornicu, uvjeravam vas, izgubit će najviše ljudi u Šibeniku”.
– Ako stečaj bude ovih dana pokrenut, što bi vam otvorilo vrata TLM Aluminiuma, kojega biste početno uzeli u najam, koliko bi vam vremena trebalo za pokretanje proizvodnje?
„Tvornica sada stoji, strojevi miruju, nema proizvodnje, ništa ne radi. Ukoliko dobijemo TLM u najam, možemo odmah pokrenuti proizvodnju, a kako budemo vraćali tržište natrag tako ćemo zapošljavati radnike. Doduše, dio tržišta TLM-u će donijeti i Impol.”
– Koliko radnika ćete zaposliti nakon preuzimanja šibenske Tvornice?
“U početku stotinjak, ali će se taj broj kontinuirano povećavati kako se bude zahuktavala proizvodnja, i u roku od dvije-tri godine, čim vratimo tržište, bit će ih najmanje koliko i sada, a to znači bar 400.”
– Imate li u planu novu proizvodnju, novi asortiman u Šibeniku?
“Svakako. Lim i trake za automobilsku industriju što TLM dosad nije radio”.
– Kakve su realne perspektive aluminija u Šibeniku?
“Ako mi uđemo u TLM, po mogućnosti čim prije, to će biti moderna i prosperitetna Tvornica koja bi mogla profitabilno raditi desteljećima. Danas se automobilska industrija masovno okreće aluminiju kao sirovini jer automobili moraju biti što lakši, a mi bismo sve aluminijske dijelove za automobile radili baš u Šibeniku. U našoj tvornici u Slovenskoj Bistrici radimo uglavnom prešane proizvode, ali cijeli asortiman proizvoda za potrebe auto- industrije radili bi u šibenskim Valjaonicama. Da se nije ovoliko vremena izgubilo u predstečaju koji nije uspio, pa sada u otvaranju stečaja,dosad bi u TLM-u već imali proizvodnju na razini 100-140 tisuća tona godišnje.”
