Neovisni novinarski portal
25.10.2020.
EKOLOGIJA / LJUDI / POLITIKA
Voda se muti, informacije ne cure: Zašto 100 tisuća ljudi pije mutnu vodu kad padne kiša?

Voda se muti, informacije ne cure:
Zašto 100 tisuća ljudi pije mutnu vodu kad padne kiša?

voda1

Voda – kap u obliku srca (foto Wikipedia)

Punih deset dana glavnina građana Šibensko-kninske županije, kao i dijela stanovništva susjednih Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije, u svojim je slavinama, čašama i bokalima imala mutnu vodu. Neki su vodu prokuhavali, neki je taložili, a neki se nisu obazirali na mutnoću, a najveseliji su bili vlasnici trgovačkih centara, kojima je voda došla na mlin, jer su im s police vrlo brzo presušile, odnosno s njih su isparile višelitrene kante s pitkom vodom. Naime, tek danas, 23. listopada, izmjenjena je obavijest od 13. listopada koja je glasila:

Uslijed velikih količina oborina zamućena vode u izvorištu Jaruga, pa ‘slijedom toga voda ne zadovoljava M.D.K. vrijednost za mutnoću propisanu Pravilnikom o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju(NN 125/13 , 141/13).što se odnosi na potrošače u cijeloj Šibensko kninskoj županiji, uključujući i općine Primorski dolac i Prgomet iz Splitsko dalmatinske županije, te općinu Stankovci iz Zadarske županije, uz izuzetak općine Kistanje i ProminaValja naglasiti da je zamućenje blago i da neće biti vidljivo na svim točkama vodovodne mreže. Voda je uredno dezinficirana. Prije upotrebe potrebno je pustiti da se istaloži ili je prokuhati.’
Za sve to vrijeme bilo je mutno i neizvjesno hoće li se i kada voda razbistriti, budući da iz komunalnog poduzeća Vodovod i odvodnja d.o.o., ali ni u Zavodu za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije nisu smatrali bitnim podrobnije razbistriti pučanstvu što se događa s njihovom vodom, koju piju i za koju plaćaju račune. Ipak danas se pojavljuje sljedeća vijest:
Dana 23.listopada 2015.godine, nakon provedenih analiza, utvrđeno je da voda za ljudsku upotrebu iz vodoopskrbnog sustava Vodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik zadovoljava vrijednosti za indikatorski parametar mutnoće, propisan Pravilnikom o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju(NN 125/13,141/13).Voda je zdravstveno ispravna i može se koristiti za piće i u sve ostale svrhe.

Iz Vodovoda ne cure informacije

Dakle, vodovodna vlast, na čelu s direktorom Mihom Miočom, koji je na toj funkciji bio u više navrata, nekadašnjim dožupanom i HDZ-ovim političarom koji je poznat i po svojoj nagloj ćudi i nekolicini incidenata, te po tome što mu je bitna preokupacija lokalni nogometni klub, nije se tako smatrala dužnom bolje pojasniti građanstvu u kakvom je stanju voda za piće, te što se eventualno poduzima kako bi se nepravilnosti s vodom uklonile. Iz Vodovoda i odvodnje nisu (pro)curile nikakve dodatne informacije o mutnoj vodi.
Miho Mioč - Gradsko vijeće - Vodovod i odvodnja d.o.o. (Foto H. Pavić) (3)

Miho Mioč – Vodovod i odvodnja d.o.o. (Foto TRIS/H. Pavić)

To nas je ponukalo da od Ureda direktora Vodovoda i odvodnje, odnosno tamnošnje voditeljice poslova za zaštitu osobnih podataka, ostvarivanja prava na pristup informacijama i upravljanje sustavom kvalitete Anite Vlaić, doznamo što poduzeće poduzima kako bi se spriječila buduća zamućenja vode za piće, a koja se, na žalost, događaju za svake nešto obilnije kiše, a kako bi svojim korisnicima, odnosno cijelokupnom stanovništvu županije i nekih susjednih općina, omogućila i isporučila ispravnu vodu?
– Kao što smo već u nekoliko navrata istakli, zbog velikih količina oborina 13. listopada zamućena je voda u izvorištu Jaruga pa su slijedom toga Vodovod Šibenik i HZJZ izdali priopćenje o mutnoći vode koja prelazi vrijednosti propisane Pravilnikom. Ovdje želimo istaknuti činjenicu da je na šibenskom području pala najveća ikad zabilježena količina oborina otkad postoje mjerenja, što navodi na zaključak da se radi o kratkotrajnom incidentu a ne o pravilu, temeljem kojeg je ovo Društvo napravilo sve što je u njegovoj moći da se stanje normalizira  – piše u odgovoru koji je pristigao četvrti dan nakon postavljenog upita.
Ipak, budući da se ovakvo zamućenje nije dogodilo prvi put, nego u više navrata nakon nešto većih oborina, logično je upitati postoje li ikakvi planovi za nabavu i instalaciju eventualne nove opreme koja bi, ukoliko je to tehnički izvedivo, omogućila dodatno filtriranje zamućene vode, a kako bi ona krajnjim korisnicima stizala u posve ispravnom i zadovoljavajućem stanju.

Banka važnija od vodocrpilišta?

Naime, s obzirom da je Vodovod i odvodnja svojedobno dokapitalizirala jednu banku s čak pet milijuna kuna, u javnosti se postavlja pitanje zašto se višak vodovodnog novca ne bi, što je u opisu posla spomenute tvrtke, ulagao u poboljšanje vodoopskrbne mreže tamo gdje je to najpotrebnije, odnosno na vodocrpilištima bez kojih ne bi bilo pitke vode, a onda niti poduzeća i njegova direktora.
Odgovor na to pitanje nije stigao, već su nam upućene uopćene informacije, odnosno navodi iz Pravilnika o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju, Zakona o vodi za ljudsku potrošnju te Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.
Nakon prošlogodišnjeg incidenta, vodoopskrba je izgledala ovako (Foto TRIS/H. Pavić)

Nakon prošlogodišnjeg incidenta, vodoopskrba je izgledala ovako (Foto TRIS/H. Pavić)

– Zadatak Društva jest isporučiti potrošačima dovoljne količine zdravstveno ispravne vode, tj. vodu čija je kvaliteta u skladu s važećim nacionalnim i europskim standardima za pitku vodu. S tim ciljem se vrše interne analize kvalitete vode i analize u vanjskim ovlaštenim laboratorijima (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo Šibensko kninske županije) u skladu sa važećim zakonskim propisima. Zbog izuzetnog značaja zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za opskrbu stanovništva, svaka zemlje zakonski propisuje zahtjeve u pogledu njene kvalitete – odgovaraju u Vodovodu i odvodnji, a cjeloviti njihov odgovor možete vidjeti kliknete li OVDJE.
Među ostalim, podučavaju i kako prema Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju, parametri za provjeru sukladnosti vode se djele na: parametre zdravstvene ispravnosti, te na indikatorske parametre, a pri čemu, kako kažu, mutnoća prema Pravilniku nije parametar zdravstvene ispravnosti vode, već indikatorski parametar, stoga nije štetna za zdravlje.
– Mutnoća se povremeno javlja kao posljedica obilnih kiša no dovoljna koncentracija slobodnog rezidualnog klora, samim tim i odsustvo mikroorganizama jamči zadovoljavajuću mikrobiološku kvalitetu. Građani ponekad primjećuju “bijelu” mliječnu boju vode. Uzrok tome je otopljeni zrak u mjehurićima, a ne klor. Takva voda nipošto nije štetna po zdravlje (naprotiv), a nakon kratkog stajanja voda se izbistri  – pojašnjavaju nadalje iz Vodovoda i odvodnje.

Niz vodo-incidenata: danima bez vode za piće i tuširanje

No, na žalost, nisu isključivo velike kiše, koje ipak spadaju u prirodnu pojavu, jedini krivac za probleme vodoopskrbe dijela Hrvatske koji se inače može podičiti golemim vodnim potencijalom. Podsjetimo se niza teških ekoloških incidenata u slivu tijeke Krke. Jedno od takvih je i ono iz prošle godine, kada građani dijela Dalmacije nisu danima mogli upotrebljavati vodu niti za piće niti za kuhanje, niti za osobnu higijenu. Tada se mogla uočiti zabrinjavajuća nespremnost lokalnih i državnih vlasti za takve incidentne događaje, ali i žalobni pokušaji otklanjanja odgovornosti s tvorničkog pogon u Kninu, vjerojatno politički motivirani.
Plutajuća brana uspjeva zadržati tek dio mazuta i drugog smeća. Ostatak plovi Krkom nizvodno... Do Jaruge? (Foto: H. Pavić)

Nedavno zagađenje: plutajuća brana je uspjevala zadržati tek dio mazuta i drugog smeća. Ostatak plovi Krkom nizvodno… Do Jaruge? (Foto: TRIS/H. Pavić)

Nafta, teški metali i druge neprimjerene tvari su pronađeni u vodotokovima u više navrata, koji po zakonima fizike teku nizvodno, pa je logično da bi to trebala biti briga i poduzeća koje se bave vodoopskrbom stanovništva. Stoga smo upitali što se nadalje poduzima oko spriječavanja ulaska zagađujućih tvari iz, primjerice, tzv. lagune tvornice DIV u Kninu u vodoopskrbni sustav, a koje su zabilježene nekoliko puta (ove godine i u svibnju i lipnju).
– Što se tiče Vašeg pitanja što se poduzima oko sprječavanja ulaska zagađujućih tvari u vodoopskrbni sustav iz tvornice DIV u Kninu, tvrdimo da tvornica DIV nije niti bila razlog lanjskog zagađenja izvorišta, pri tom smatramo da je navedeno pitanje trebalo biti postavljeno Gradu Kninu, Hrvatskim vodama i tvornici DIV a ne Vodovodu i odvodnji d.o.o. Šibenik čiji se vodoopskrbni sustav niti ne temelji na navedenom području – odgovoreno je iz Vodovoda i odvodnje, poduzeća čiji su zajednički vlasnici Grad Šibenik, Grad Drniš, Općina Primošten, Grad Skradin, Općina Tisno, Grad Vodice, Općina Unešić, Općina Primorski Dolac, Općina Prgomet i Općina Lećevica.
Dakle, povezanost nadzemnih i podzemnih vodotokova s vodocrplilištima ne smatra se bitnom. No zato nekima drugima jest, ponajprije Kninjanima koji su godinama svjedoci nezadovoljavajućeg utjecaja tvornice DIV na vodotokove. Stoga su prije par dana ponovno podsjetili na nevjerojatnu činjenicu kako to postrojenje još uvijek nema vodopravnu i okolišnu dozvolu, što bi u bilo kojoj uređenoj državi trebalo biti – nemoguće.

Nedopustivo: tvornica bez vodopravne i okolišne dozvole

Knin - zagađenje Orašnice i Krke (Foto H. Pavić) (6)

Knin – lanjsko zagađenje Orašnice i Krke (Foto H. Pavić)

– Još jednom napominjemo da smatramo da je nedopustivo da bilo koja tvornica na svijetu godinama radi bez vodopravne i okolišne dozvole, opet napominjući da cijenimo doprinos DIV-a u zapošljavanju ljudi. Kako je jedan od zaključaka okruglog stola bila transparentnost, odnosno i DIV i Hrvatske vode su se obvezali da će o svim radnjama obavještavati javnost, a kako do sada nismo vidjeli nikakve objave ( možda su nam promakle ), najljepše molimo da se javnost putem medija informira u kojoj je fazi IPA projekt gradskog pročistača tei je li DIV u međuvremenu obavio radnje te dobio vodopravnu i okolišnu dozvolu. Ovim putem molimo Ministarstvo zaštite okoliša da nas informira jesu li krenule pripremne radnje sanacija laguna (lokacija onečišćena opasnim otpadom) koje su uvrštene u Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015.-2021., kako nam se opet ne bi desilo dugogodišnje čekanje te obrazloženje zbog čega PHARE 2006 projekt sanacije kanala u krugu DIV-a nije realiziran – zapitali su u ime građana Knina (i šire) iz Ekološke udruge Krka Knin.
A krajem 2016. godine bi u pogon trebao biti pušten pročistač otpadnih voda Grada Knina, do kada će sve otpadne vode Knina, kanalizacija, industrijske i oborinske vode ploviti Orašnicom i Krkom nizvodno, a nizvodno se nalazi Nacionalni park Krka kojega posjećuje gotovo milijun turista, te, što je još važnije, glavna vodocrpilišta za vodoopskrbu stanovništva.
Hoće li to doista biti tako, jer neke je slične rokove voda već odavno odnijela, kao što je neke političar(ke) odnijela put Zagreba, a njima je zdravstvena ispravnost vode najbitnija  u restoranu Hrvatskog sabora.
Čaša mutne vode (izvor Wikipedia)

Čaša mutne vode (izvor Wikipedia)

Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI