Neovisni novinarski portal
21.10.2019.
IZDVOJENO
Diskriminacija: zabranjen ulaz psima na koturaljkama sa sladoledom

Smanjilo mu plaću jer je beskućnik:
Strah i neznanje ‘krivi’ za diskriminaciju, ali i malo kažnjenih kaznama do – 350 tisuća kuna (!)

Diskriminacija: zabranjen ulaz psima na koturaljkama sa sladoledom
Diskriminacija: zabranjen ulaz psima na koturaljkama sa sladoledom

Diskriminacija: zabranjen ulaz psima na koturaljkama sa sladoledom (ilustracija lol.it)

– Strah i neznanje, odnosno nedostatak informacija – dva su razloga zbog kojih građani trpe diskriminaciju – zaključila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Konstataciji kako su strah i neznanje krivi za diskriminaciju se svakako može pridodati i neučinkovito ili nikakvo kažnjanavanje onih koji diskriminiraju, pa diskriminatori bivaju ohrabreni za daljnje neometano diskriminiranje. No, to je već poznato, a evo i nekih primjera diskriminacije. Jedan od takvih je slučaj u kojem osoba bez posla, nezaposleni, u naprezanju da pronađe posao biva odbijen jer – nema automobil, vele u Uredu učke pravobraniteljice.

Šef mu smanjio plaću jer je – beskućnik

Ističe se i neobičan slučaj kada je jednome radniku poslodavac smanjio plaću jer se doznalo da je – beskućnik. Možda zbog toga jer ne mora plaćati račne za struju, vodu i telefoniju, ili pak radnikovo beskućništvo šefu kvari ugled poduzeća. Nadalje, spominje se primjer kada je jednoj Romkinji zabranjen ulazak na javno mjesto itd. U svakom slučaju, diskriminirani su svi koje je netko stavio u nepovoljniji položaj zbog osobne karakteristike, poput dobi, zdravstvenog stanja, etničkog podrijetla, društvenog položaja i mnogih drugih osnova navedenih u Zakonu u suzbijanju diskriminacije, definira pravobraniteljica.
– U prošloj godini otvorili smo 263 predmeta u kojima smo istraživali je li netko diskriminiran ili je postajao opravdan razlog stavljanja osobe u nepovoljniji položaj zbog neke karakteristike. Primjerice, ako poslodavac traži radnika s izvrsnim poznavanjem ruskog jezika, što je u skladu s opisom posla, onda nema diskriminacije. No, situacija se mijenja kad poznavanje ruskog nije odlučujući faktor za obavljanje tog posla – objašnjava pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je na čelu institucije zadužene za suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj.
Lora Vidović, jedna pučka pravobraniteljica...

Lora Vidović, jedna pučka pravobraniteljica na četiri milijuna…

Od navedene 263 pritužbe, najčešće su bile one na osnovu etničkog podrijetla, nacionalnosti, rase ili boje kože, zatim na osnovu dobi, obrazovanja, političkog uvjerenja, vjere i zdravstvenog stanja, dok je najučestalije područje rada, zatim zapošljavanja, javnog informiranja te pristupa dobrima i uslugama. U istom razdoblju vođena su 374 sudska postupka vezana uz ovu problematiku.

Kazna – 350 tisuća kuna, pa ti diskriminiraj…

A sad malo o onome što smo napomenuli na početku teksta: diskriminacija je zakonom zabranjena u svim državama članicama Europske Unije, a onome tko je počini u Hrvatskoj, sud može odrediti od tisuću do 350 tisuća kuna kazne (!). Pa ti diskriminiraj…
Ipak, prema najnovijem istraživanju Eurobarometar, u Hrvatskoj je ove godine diskriminaciju doživjelo 33 posto ispitanih, a zabrinjava podatak da je polovica ispitanih, točnije njih 52 posto, izjavilo kako ne bi znali svoja prava, u slučaju da postanu žrtve. Istraživanje potvrđuje ono na što pučka pravobraniteljica već dugo upozorava – stvaran broj slučajeva višestruko je veći od prijavljenog.
– Naime, građani često ne prepoznaju diskriminaciju, a kada i znaju što se događa, zbog nepovjerenja u sustav boje se bilo kome obratiti. Strah ih je dugotrajnosti i troškova sudskog postupka, ali i daljnje viktimizacije, primjerice gubitka posla, pogoršanja radnih uvjeta ili osvete onoga koga su prijavili, razloge na koje redovito ukazuje u Godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru. Upravo su edukacija građana o njihovim pravima i podizanje svijesti o ovom problemu bili ciljevi ove institucije pri otvorenju antidiskriminacijske telefonske linije u srpnju 2014., kao i osnivanju mreže regionalnih točaka za suzbijanje diskriminacije, u koju su okupljene udruge iz Splita, Siska, Poreča, Vukovara i Zagreba – zaključuje Lora Vidović.
Inače u Splitu je prije točno mjesec dana otvoren Područni ured pučke pravobraniteljice, na adresi Mažuranićevo šetalište 8 – četvrti ured pučke pravobraniteljice u zemlji, nakon onih u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. To bi značilo da ide jedan na milijun stanovnika, što se doima nedovoljno.
Jedna pravobraniteljica, četriri ureda, četriri milijun stanovnika, bezbrojne nepravilnosti....

Jedna pravobraniteljica, četiri ureda, četiri milijun stanovnika, bezbrojne nepravilnosti….

Gdje i kako prijaviti?

Nadalje, oni koje poslodavac tjera da glanca njegov automobil van radnog vremena i svi oni koje šikaniraju jer su iz bilo kojeg načina ‘drukčiji’, neka znaju da to mogu i prijaviti, i to na sljedeće načine. Evo adresa ureda s telefonskim brojevima, te potrebnim adresama:

Zagreb

Trg hrvatskih velikana 6 10000

Tel: +3851 4851 855 Tel: +3851 4851 853 Fax: +3851 6431 628

OIB: 08026537914

PODRUČNI UREDI

Rijeka

Korzo 2a/I,

Tel: 051/689-735 Tel: 051/689-736 Fax: 051/689-737

Osijek

Hrvatske Republike 19 (prvi kat)

Tel: 031/628-050 Tel:031/628-051 Fax 031/ 628-052

Split

Mažuranićevo šetalište 8A

Tel: 021/682-980 Tel: 021/682-982 Fax: 021/682-983

Internet adresa: http://www.ombudsman.hr/index.php/hr/

Mail adresa: info@ombudsman.hr

Primanje stranaka:

utorak – petak: 09:00-12:00 sati

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI