Neovisni novinarski portal
23.10.2020.
POLITIKA
Zid na granici SAD-a i Meksika (Foto: Wikipedia)

Koji su sve narodi odvojeni zidovima i žicom…

Zid na granici SAD-a i Meksika (Foto: Wikipedia)
Zid na granici SAD-a i Meksika (Foto: Wikipedia)

Zid na granici SAD-a i Meksika (Foto: Wikipedia)

Bez obzira na dojam da je mađarska vlada gradnjom zida na granici sa Srbijom probudila neke zaboravljene dane podjela i hladnoratovskih neprijateljstava, zidovi koji dijele ljude i države nipošto nisu relikti prošlosti i oronule turističke atrakcije. Berlinski zid, kao simbol podjela, možda i jest pao, no nakon njega niknulo je na svijetu na desetke betonskih i žičanih ograda. Evo popisa aktualnih i planiranih zidova po bjelosvjetskim granicama…

Bocvana-Zimbabve
Izvor tenzija između dvije države od 2003. godine. Bocvana je podigla elektriziranu žičanu ogradu kako bi, tvrdili su, zaustavila širenje bolesti koje napadaju stoku, no vlada Zimbabvea je uvjerena da se radi o ogradi kojoj je cilj sprječavanje ulaska ljudi.
Pakistan-Afganistan
U rujnu 2005. Pakistan je izašao s planom da izgradi 2400 kilometra dugu ogradu na granici s Afganistanom u svrhu obrane zemlje od islamskih pobunjenika i krijumčara droge. Zid se još gradi, a bivši pakistanski predsjednik Pervez Musharraf predlagao je i da se granica minira.
Bugarska-Turska
Bugarska je u siječnju 2014. krenula s gradnjom 30 kilometara duge ograde, kako bi zaustavila ulazak izbjeglica s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Ograda je dovršena u ljeto 2014., što je dovelo do pada ilegalnih ulazaka za sedam puta. Ohrabrena tim rezultatima, a unatoč glasnom negodovanju Turske, bugarska vlada najavila je potpuno žičano zatvaranje granice u duljini od 130 kilometara.
Kina
Na teritoriju Kine postoje dvije unutardržavne granice s ogradama, na kojima vrijede pravila međunarodnih granica. Od ostatka zemlje žicom su odvojeni Hong Kong (do 1997. pod nadležnošću Velike Britanije) i Makao (do 1999. pod upravom Portugala). Također, 2006. godine Kina je sagradila sigurnosnu ogradu na granici sa Sjevernom Korejom zbog zaustavljanja imigranata.
Estonija-Rusija
Estonija je u kolovozu 2015. najavila gradnju barijere na granici s Rusijom. Razlog: zaustavljanje švercera i imigranata.
Južna Koreja-Sjeverna Koreja
Južna Koreja podigla je barijeru na granici sa svojim sjevernim susjedom kako bi spriječila eventualni prodor vojske.
Grčka-Turska
Ideja grčke vlade da sagradi zid na 13 kilometara dugom razgraničenju s Turskom potječe od 2010., kada je tim putem u Grčku ušlo preko 32 tisuće imigranata. Trenutačno je ta granica glavni prolaz imigranata s Bliskog istoka u EU.
Mađarska-Srbija
Tijekom aktualne migrantske krize u Europi, Mađarska je postavila 175 kilometara dugu žičanu ogradu na granici sa Srbijom.
Indija
Od sredine devedesetih Indija je sagradila najduže granične barijere. Niknule se prvo one prema Bangladešu i Burmi zbog krijumčarenja, ileganih imigranata i moguće infiltracije islamskih terorista. Zadnja barijera dignuta je prema pokrajini Kašmir radi sprječavanja prelaska militantnih skupina. Kašmir je administrativno raspoređen između Indije, Pakistana i Kine, s tim da Indija nikad nije priznala podjelu te regije.
'Linija mira' u Belfastu (Foto: Wikipedia)

‘Linija mira’ u Belfastu (Foto: Wikipedia)

Brazil
Tri metra visoki betonski zidovi službeno su nazvani „eko-barijerama“, a opravdavali su se zaustavljanjem ekspanzije seljenja stanovništva u nenastanjene krajeve zemlje. Drugim riječima, vlada se navodno brinula zbog uništavanja šuma. Kritičari tvrde da se pod izlikom „eko-barijera“ pokušava siromašno stanovništvo zadržati unutar favela, a sve u svrhu „čišćenja“ gradova uoči Svjetskog nogometnog prvenstva 2014. i Ljetnih olimpijskih igara 2016.
Iran-Pakistan
Granični zid dug 700 kilometara, tvrdi se, zaustavlja ilegalne prelaske, krijumčarenje droge i sprječava terorističke napade. Najveće žrtve ovog zida su pripadnici naroda Balok, koji žive s jedne i druge strane granice, a koji ovako ostali bez svojih trgovačkih i društvenih aktivnosti.
Izrael
Sofisticirane barijere i zidovi nalaze se na granicama Izraela sa Libanonom, Sirijom, Jordanom i pojasom Gaze, a sigurnosna ograda stoji i na granici s Egiptom.
Kuvajt-Irak
Kuvajt razmišlja o podizanju granične barijere u demilitariziranoj zoni na granici s Irakom.
Maroko
Marokanski zid proteže se preko 2700 kilometara, uz područje Zapadne Sahare, a tvrdi se da služi obrani od pobunjenih grupacija koje ne priznaju marokansku vlast na pojedinim područjima. Prema izvješću UNHCR-a, marokanski zid nekoliko kilometara ulazi u teritorij Mauritanije.
Sjeverna Irska
Zidovi podignuti u Belfastu, Derryju i još nekim mjestima, kako bi odvojili katoličke od protestanskih kvartova, stoje još od velikih nemira 1969. godine. Od tada postoje inicijative da se zidovi sruše, no do danas je samo nekoliko kapija otvoreno, i to na „probni rok“.
SAD-Meksiko
Sjedinjene Države podigle su 130 kilometara dug zid na granici s Meksikom, kako bi zaustavile dotok ilegalnih useljenika i droge. Kongres je donio odluku o produljenu zida (granica s Meksikom ukupno je duga 3100 kilometara), no proces je usporen zbog nedostatka novca.
Rusija
Elektronsko-sigurnosna barijera postavljena je na granicama Rusije s Norveškom, Finskom, Kinom, Mongolijom i Sjevernom Korejom, a razmišlja se i postavljanju ograde na unutardržavnoj granici prema Čečeniji zbog borbe s terorizmom.
Saudijska Arabija
Saudijci su počeli graditi zaštitnu ogradu na granici s Jemenom, radi sprječavanja nezakonitog prometa ljudi i robe, a na granici dugoj 900 kilometara s Irakom gradit će se zid.
JAR-Mozambik (Foto: Wikipedia)

JAR-Mozambik (Foto: Wikipedia)

Južnoafrička Republika-Mozambik
Sigurnosna ograda spojena na struju između JAR i Mozambika stoji od 1975. godine, od vremena mozambičke revolucije. Ograda je zatvorila drevnu stazu slonova, pa su 2002. godine dvije zemlje odlučile djelovati. No, dosad je uklonjen tek mali dio ograde.
Španjolska
Visoka ograda dijeli Španjolsku i Gibraltar, koji je pod Britanskom upravom. Iako su Španjolska i Velika Britanija u Europskoj uniji, Gibraltar je izvan famozne Šengenske linije.
Egipat-Palestina
Kontrolna granična točka između Egipta i pojasa Gaze ustanovljena je 1979., dogovorom izraelske i egipatske vlade. Prolaz je dozvoljen isključivo pješacima; vozila se preusmjeravaju na druge granične prijelaze.
Tajland-Malezija
Tajland planira dizanje zida kako bi spriječio prodor islamskih militarista iz Malezije.
Ukrajina-Rusija
Nakon eskalacije rusko-ukrajinskog sukoba proteklih godina, ukrajinski premijer najavio je projekt „Zaštitni zid“. Zid na granici s Rusijom trebao bi biti izgrađen do 2018.
Ujedinjeni Arapski Emirati-Oman
UAE podigla je zid na granici s Omanom zbog zaustavljanja prolaza ilegalnih imigranata, droge i terorista u zemlju.
Uzbekistan-Kirgistan
Žičana ograda između ove dvije zemlje podignuta je 1999., nakon bombaškog napada u Taškentu, glavnom gradu Uzbekistana, za što su okrivljeni islamistički teroristi iz Kirgistana.
Belize-Gvatemala
Belize planira podignuti ogradu prema Gvatemali zbog neriješenih teritorijalnih pitanja i ilegalnih imigranata.
Kostarika-Nikaragva
Još jedna granična ograda koja je u planu, a razlog su ilegalni imigranti.

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI