Neovisni novinarski portal
27.10.2020.
KULTURA / POLITIKA
Uoči 3. FALIŠ-a: Iscrpan vodič kroz biografije sudionika

Uoči 3. FALIŠ-a:
Iscrpan vodič kroz biografije sudionika

Treći Festival alternative i ljevice Šibenik počinje u srijedu, 2. rujna. Donosimo popis svih sudionika…

PLAKAT_2

ARIS CHATZISTEFANOU Grčki redatelj i nezavisni novinar. Rođen u Ateni, karijeru je počeo kao novinar Radija Skai 100.3, a kada je 2005. započeo svoju vlastitu emisiju Infowar, ona je ubrzo postala hit na grčkom radiju. Pisao je za Guardian i izvještavao za BBC. U travnju 2011., zajedno s Katerinom Kitidi, snimio je svoj prvi dokumentarni film “Dugokracija” koji je ubrzo stekao kultni status. Godine 2012., opet s Katerinom, snimiom je “Katastrojku”, ponovo film o grčkoj krizi u kojemu, pored ostalih, nastupa i Naomi Klein. Istaknuti je član Komiteta za istinu o dugu koji je sazvao grčki parlament i koji je u preliminarnom izvješću objavljenom ove godine pokazao zašto Grčka ne treba platiti dug: jer je taj dug ilegalan.
ANGELA RICHTER Njemačka kazališna režiserska hrvatskih korijena, rođena 1970. godine, trenutno radi u nacionalnom kazalištu u Kölnu. Prije toga radila je pod Matthiasom Lilienthalom u teatru HAU Berlin i mnogim drugim kazalištima od Hamburga do Beča. Osim po aktivističkom pristupu kazalištu, poznata je po studioznim pripremama za svoje predstave, uz terenski rad i brojne intervjue, što je posebice došlo do izražaja u njezinoj predstavi „Assassinate Assange“, koja je praizvedena 2012. u Hamburgu i bavi se osnivačem WikiLeaks-a Julianom Assangeom. Otada redovito susreće Assangea u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, a imala je priliku susresti i Edwarda Snowdena u njegovom ruskom egzilu. Njezina posljednja predstava „Supernerds“ (2015) temelji se na tim razgovorima i upozorava na opasnosti društva kontrole, ali i mogućnost otpora zahvaljujući digitalnim disidentima poput Snowdena i Assangea.
SREĆKO HORVAT Filozof i autor desetak knjiga. Njemački tjednik Freitag prozvao ga je “jednim od najzanimljivijih glasova njegove generacije”. Posljednja knjiga Što Europaželi? (Columbia University Press, 2014), napisana u ko-autorstvu sa slovenskim filozofom Slavojem Žižekom, prevedena je na više od deset jezika. Zajedno s Igorom Štiksom, s kojim je objavio i Pravo na pobunu, uredio je zbornik Welcome to the Desert of Post-Socialism: Radical Politics after Yugoslavia koji je objavio britanskiVerso. Jedan je od osnivača Subversive Festivala, gdje je do 2013. obnašao funkciju programskog direktora. Redovito objavljuje u medijima kao što su Guardian, New York Times i Al Jazeera.
Srećko Horvat

Srećko Horvat

BRANKO SEKULIĆ Rođen 1983. godine u Šibeniku gdje završava osnovnu i srednju tehničku školu. Upisuje teološki fakultet Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu na kojem magistrira 2011. godine. U jesen 2013. upisuje specijalizaciju iz područja ekumenizma na Ekumenskom institutu u Lavovu, a od 2015. je doktorand na teološkom fakultetu sveučilišta Ludwig Maksimilian u Münchenu. Aktivno se bavi odnosom religije i društva, gdje se posebno ističe njegova višegodišnja suradnja sa Centrom za mirovne studije u Zagrebu čiju je edukaciju pohađao i završio 2009. Također, bavi se i problematikom konteksta kroz šibensku Zavičajnu školu čiji je utemeljitelj.
JURICA PAVIČIĆ Rođen 1965. u Splitu. Diplomirao povijest i komparativnu književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1990. radi kao filmski kritičar i kolumnist različitih novina. Dobitnik nagrada „Marija Jurić Zagorka“, „Veselko Tenžera“, „Miljenko Smoje“. Proglašen Novinarom godine u anketi Hrvatskog novinarskog društva.Od polovice dvijetisućitih intenzivnije se počinje baviti novelistikom. Kratke priče i eseji prevođeni su mu na engleski, njemački, ruski, talijanski i bugarski. Za scenarij filma „Svjedoci“ 2003. nagrađen za scenarij na festivalu u Puli.
ZLATKO DIZDAREVIĆ Novinar, pisac i diplomat iz BiH. Bio dugogodišnji novinar i urednik u Oslobođenju. Stalni dopisnik s Bliskog istoka. Glavni urednik tjednika Svijet i Nedjelja iz Sarajeva. Kolumnist i suradnik u mnogim listovima u Hrvatskoj, Italiji, Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj, SAD-u… Dobitnik više međunarodnih nagrada za novinarstvo u svijetu (Pariz, Rim, Beč, Bogota). Autor devet knjiga objavljenih u osam zemalja u svijetu. Ambasador BiH u Hrvatskoj, Jordanu, Iraku, Siriji I Libanonu. Član International P.E.N. Centra, BiH. Živi i radi u Sarajevu.
FRA DRAGO BOJIĆ Rođen 1974. godine. Franjevac franjevačke zajednice Bosne Srebrene. Doktor komunikologije od 2009., titule koju je stekao na Teološkom fakultetu sveučilišta u Beču. Negdašnji je profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, te urednik nekad izuzetnog franjevačkog mjesečnog magazina Svjetlo riječi. S te dužnosti ga je 2013. razriješila vrhuška Rimokatoličke crkve u BiH zbog neslaganja s njegovim stavovima o politizaciji religije. Direktor je Internacionalnog multireligijskog interkulturnog centra (IMIC) – Zajedno u Sarajevu. Konačni rasplet navedenih zbivanja Dragu Bojića odvodi iz Sarajeva u Jajce, grad koji je trenutna baza njegova rada i djelovanja.
Kruno Lokotar

Kruno Lokotar

KRUNO LOKOTAR (Daruvar, 1967.). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao komparativnu književnost, povijest i bibliotekarstvo. Kritike i eseje objavljivao po raznim medijima. Uređivao časopis „Godine” i kulturni magazin „Godine nove”. Voditelj i Selektor FAK-a. Glavni urednik u AGM-u (2002-2007.). 2004. godine na prvoj dodjeli nagrade Kiklop na Sajmu knjiga u Puli proglašen urednikom godine. Od 2007. godine u Algoritmu uređuje knjige domaćih i regionalnih autora u bibliotekama KaLibar (proza) i Na vrh jezika (poezija i granični žanrovi) i publicistiku domaćih autora biblioteke Facta. Jedan je od utemljitelja FALIŠ-a.
EMIR IMAMOVIĆ rođen u Tuzli 1973. Dugogodišnji novinar, urednik, kolumnist i suradnik nekih od najznačajnijih medija u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Objavio četiri romana: „Jel neko vidio djevojčice, kurve ratne zločince”, „Tajna Doline piramida”, „Treće poluvrijeme” i „Vršenje dužnosti”. Za prvi roman nominiran za hrvatsku književnu nagradu Kiklop u kategoriji debitanta godine, a za treći, za regionalnu nagradu „Meša Selimović“. Piše za televiziju, kazalište i film. Jedan od pokretača i direktor Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ). Živi u Šibeniku.
NIKODIM KOSOVIĆ Arhimandrit NIKODIM KOSOVIĆ Rođen 1981. godine u Zadru. Pohađa Bogosloviju Sv. Arsenija Sremca u Sremskim Karlovcima koju završava 2000. godine. Diplomira Bogoslovski fakultet na Aristotelovom Univerzitetu u Solunu 2009., a magistrira na Pontifikalnom Istočnom Institutu u Rimu 2011. Od tada je doktorant na Fakultetu za kanonsko pravo Gregorijanskog Univerziteta u Rimu. Zamonašen je i rukopoložen u čin đakona 2001., a u čin jeromonaha 2012. Godine. Od 2012. vrši dužnost igumana Svetoarhangelskog opštežiteljnog manastira Krke.
SEJO SEXON Ni organi gonjenja Seju Sexona ne znaju kao Davora Sučića, kako mu je pravo ime i prezime. Rođen 1961. u Sarajevu, gdje je nakon osnovne i srednje škole, umalo završio i studij medicine. Osnivač Zabranjenog pušenja i jedan od otaca New Primitivsa, autentičnog bosanskohercegovačkog kulturnog pravca i pokreta. Suprug, otac, navijač „Željezničara“, nogometni teoretičar i pedagog, generacijski pjesnik, autor filmske i televizijske glazbe, producent, povijesna ličnost i diplomirani povjesničar. Stanuje u Zagrebu, živi u Sarajevu.
Sejo Sexon

Sejo Sexon

DAVORKA BLAŽEVIĆ Rođena u Šibeniku, diplomirala na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Dugogodišnja novinarka Slobodne Dalmacije i dobitnica Nagrade za životno djelo tog dnevnika. S nekoliko kolega 2013. pokreće nezavisni portal Tris, kojem je glavna urednica. Od 2000.– 2004. godine predsjednica Sindikata novinara Slobodne Dalmacije i članica Izvršnog odbora SNH. U dva mandata članica Vijeća časti Hrvatskog novinarskog društva.
DAMIR PILIĆ Rođen 1969. godine u Šibeniku, što malo Šibenčana zna, dok mu tu činjenicu dio navijača Hajduka upisuje u mane. Odrastao u Splitu, diplomirao psihologiju u Zagrebu. Još kao student počeo surađivati sa Slobodnom Dalmacijom. Nakon privatizacije tog lista, priključuje se novinarima koji osnivaju Feral Tribune i u njemu obavljuje do 1997. Autor više publicističkih i proznih djela: “Na mladima svijet zastaje”, “Torcida: Pogled iznutra”, “Dedal na iglama”, „Đavo prvo pojede svoju majku“, „Splliting“. Piše za Slobodnu Dalmaciju, živi u Splitu.
JELA GODLAR BREŠAN Rođena u Slavonskom Brodu, 1936. godine. Drugi svjetski rat provodi u Karlovcu, a od 1945. do 1961. živi u Zagrebu, gdje je pohađala i završila gimnaziju te diplomirala jugoslavistiku i engleski jezik na Filozofskom fakultetu. Živi u Šibeniku, gdje je dugi niz godina radila kao srednjoškolska profesorica. Kao spisateljica debitira tek u pedeset i prvoj godini života, ali odmah biva prepoznata po svom intimističkom ali i dokumentarističkom rukopisu kojim obogaćuje kako ono što se obično naziva ženskim pismom, tako i cjelokupnu hrvatsku književnu produkciju.
ANDREJ NIKOLAIDIS (Sarajevo, 1974.). Osim što stalno piše eksplozivne i po život (najviše njegov) opasne kolumne, napisao je romane, između ostalih: „Mimesis”, „Sin”, „Dolazak”, „Odlaganje. Parezija”, knjigu eseja „Homo Sucker: Poetika Apokalipse”, i još nekoliko knjiga. Uskoro mu izlazi noir radnog naslov „Dug”. Za roman „Sin” dobio je Nagradu Europske Unije za književnost. Prevođen je na mnoge jezike. Živi u Ulcinju. Od pisanja.
ALEM ĆURIN Rođen u Splitu 1953. godine, nesvršeni student grafike na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u Parizu je bio umjetnički emigrant, a jedno se vrijeme prehranjivao i ribarenjem na koči. Dizajnirao je plakate (osobito po narudžbama kazališnih kuća) i različite publikacije. Ilustracije je objavljivao u Nedjeljnoj Dalmaciji i Feralu, a danas je stalni suradnik Novosti. Objavljuje autorske stripove i prozne tekstove
NIKOLA URUKALO Ako je Arsen Dedić bio, a tako je tvrdio, član Kluba liječenih Šibenčana, Nikola Urukalo mu, tom Klubu, nije niti prišao. Dugogodišnjem radijskom novinaru i nekadašnjem suradniku Slobodne Dalmacije, voditelju različitih manifestacija, glazbenih, književnih, predizbornih… i svih mogućih drugih, Šibenik je temelj identiteta i trajna fascinacija. Uz glas Nikole Urukala odrasle su generacije građana grada kojeg je branio, ne zato da bi profitirao, već zato što je biti na strani napadnutog osnovna mjera čestitosti.
ANTE FILIPOVIĆ GRČIĆ (Split, 1969.) Po diplomi modni, po vokaciji grafički dizajner. Diplomirao na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Dizajn tekstila i odjeće. U grafičkom dizajnu je od 1997. što vremenom dovodi do otvaranja dizajnerskog studija 2FG, koji je i baza dvaju poznatih šibenskih gradskih festivala OFF Jazz&Bluesa i FALIŠ-a. Iz niza uspjelih radova izdvaja se izložbeni dizajn Stalnog postava Muzeja grada Šibenika. Jedan je od prvih članova tima FALIŠ-a i njegov art-direktor.
Saša Leković

Saša Leković

SAŠA LEKOVIĆ Rođen je u Pakracu, jer Daruvar nema bolnicu, 1959. godine. Profesionalni je novinar 36 godina. Bio je novinar lokalnih medija, lokalni dopisnik u nacionalnim medijima, ratni reporter, istraživački novinar, izvršni urednik Arene te jedan od pokretača Jutarnjeg lista. Posljednjih 12 godina je slobodni novinar i vodi nevladinu neprofitnu organizaciju Centar za istraživačko novinarstvo. Trener na više od stotinu novinarskih radionica i raznih medijskih projekata u desetak zemalja na tri kontinenta te govornik na temu medija i novinarstva na više desetaka konferencija u Europi i svijetu. Predaje istraživačko novinarstvo na nekoliko fakulteta.Novinarstvo ne smatra poslom nego pozivom.
HRVOJE KLASIĆ Rođen 1972. u Sisku gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1995. zaposlen je kao profesor povijesti na sisačkoj gimnaziji, a od 2003. na Filozofskom fakultetu, Odsjeku za povijest. Uz izborne kolegije vezane uz povijest 20.stoljeća, drži i seminare iz predmeta „Europska i svjetska povijest nakon 1945. godine“. Dobitnik je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2006. godinu. Iste godine dobio je i Godišnju nagradu grada Siska za knjigu „Hrvatsko proljeće u Sisku“. Koautor je dokumentarne serije „Hrvatsko proljeće“, nastale u produkciji HRT-a.
IGOR ŠTIKS Rodio se 1977. godine u Sarajevu. Piše prozu, poeziju, književnu kritiku, eseje i novinske članke. Doktorirao je na Sveučilištu Northwestern u Chicagu i na Institutu za političke studije u Parizu. Za prvi roman Dvorac u Romagni dobio je nagradu Slavić 2001. za najbolji književni prvijenac, a roman je dosad objavljen u Austriji, Sjedinjenim Državama, Španjolskoj i Turskoj. Za roman Elijahova stolica, dobio je nagrade Ksaver Šandor Gjalski i Kiklop za najbolje prozno djelo godine. Roman je preveden na njemački, slovenski, mađarski, makedonski, španjolski, nizozemski, češki, poljski, talijanski, francuski, finski i bugarski, objavljen je u Srbiji i u Bosni. Prozni i esejistički tekstovi prevođeni su mu na engleski, francuski, njemački, turski, bugarski, makedonski, slovenski i grčki jezik.
BORKO ČELAR Rođen 1957. godine u Šibeniku, gdje i živi. Po profesiji je dizajner odjeće i tekstila. Završio srednju umjetničku školu u Splitu i studij dizajna na Višoj školi za tekstil i odjeću pri Tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Posljednjih godina nakon slikarskog ciklusa, radi objekte i instalacije angažirane tematike na tragu konceptualne umjetnosti, kojima pokušava problematizirati kulturne klišeje sredine u kojoj živi. Na prvom se FALIŠ-u predstavio instalacijom „Nada Dimić“.
DRAGAN MARKOVINA Povjesničar, publicist i pisac rođen u Mostaru 1981. Od 2004. do 2014. radio je na Odsjeku za povijest filozofskog fakulteta u Splitu, te stekao titulu doktora znanosti i docenturu iz povijesti. Tijekom 2015. bio je zaposlen kao voditelj Arhiva Srba u Hrvatskoj. Redovni je suradnik niza portala i časopisa. Autor je niza znanstvenih članaka i knjiga: “Između crvenog i crnog: Mostar i Split u kulturi sjećanja”, “Tišina poraženog grada”, “Povijest poraženih”. U pripremi su mu knjige “Jugoslavenstvo nakon svega” i “Doba kontrarevolucije”.

>> Kompletan program FALIŠ-a

>> FALIŠ službene stranice

Tags: ,

VEZANE VIJESTI