Neovisni novinarski portal
24.8.2019.
EKOLOGIJA
Mi Zemljani: Već 13. kolovoza smo ‘spiskali’ sve što nam Zemlja daje za čitavu godinu

Mi Zemljani:
Već 13. kolovoza smo ‘spiskali’ sve što nam Zemlja daje za čitavu godinu

Zemljani

Jeste li znali da smo mi ljudi na današnji dan potrošili sve prirodne resurse koje nam je planeta Zemlja dala na raspolaganje za ovu godinu? Već na današnji dan, 13. kolovoza, spiskali smo i proćerdali besplatna prirodna blaga koja su nam trebali biti dostatna za život do 31. prosinca.

Slikovito rečeno, ove godine ćemo na bezumni ‘razvoj’ potrošiti 1,6 Zemlji, umjesto jedne, koja bi se u tom slučaju sama pobrinula obnoviti resurse koje smo razumno koristili za ljudske potrebe. Ovako živimo na kredit, pa bi se moglo dogoditi da se uskoro doslovce ugušimo u kamatama, ubojitijima od onih kredita u Švicarcima.

Bulažnjenja zelenih ili kruta zbilja?

No malo je onih koji danas znaju za taj podatak i teško je očekivati da će se danas o tome govoriti u TV-dnevnicima. Nadalje, veliki je broj onih koji smatraju kako to nije njihova briga te kako ih se to nimalo ne tiče. Ovakva upozorenja stručnjaka mnogi drže za katastrofična bulažnjenja ‘zelenih’, no je li to zbilja tako, s obzirom na čudnovate klimatske prilike u kojima upravo živimo?
Dakle, kako kažu u međunarodnoj organizaciji nazvanoj Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network), Dan ekološkog duga ove godine se obilježava 13. kolovoza.
– Zbog emisije ugljičnog dioksida ekološki otisak daleko nadmašuje godišnje kapacitete planeta. I Hrvatska živi iznad svojih mogućnosti. U razdoblju kraćem od osam mjeseci, čovječanstvo je iskoristilo prirodne kapacitete za cijelu godinu, dok skladištenje ugljičnog dioksida sudjeluje s više od pola potrošnje ovih kapaciteta – kažu podaci Mreže za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network), međunarodne neprofitne organizacije koja se bavi pitanjima održivosti i koja ima centre u Sjevernoj Americi, Europi i Aziji.

zemlja

Naime, GFN ili Global Footprint Network prati potrošnju prirodnih resursa od strane čovječanstva (ekološki otisak) u odnosu na sposobnost prirode da odgovori na tu potrošnju obnavljanjem prirodnih resursa (biokapacitet). Dan ekološkog duga je dan kada godišnja potrošnja čovječanstva u odnosu na prirodu prekorači ono što Zemlja može regenerirati u toj godini.

Pomicanje Dana

– Dan ekološkog duga svake se godine pomiče unaprijed – 2000. godine bio je početkom listopada dok ove godine pada na 13. kolovoza! Posljedice ekološke potrošnje postaju sve očiglednije, a javljaju se u vidu ogoljavanja šuma, suša, nedostatka svježe vode, erozije tla, gubitka biološke raznolikosti i nagomilavanja ugljičnog dioksida u atmosferi. Prema klimatskim modelima, navedene pojave će sve više dovoditi do sve izraženijih ekoloških posljedica – upozorava se.
Tzv. Ugljični otisak čovječanstva se udvostručio od ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je čovječanstvo prvi put prešlo granicu ravnoteže i ušlo u ekološki dug, te je i dalje najveći uzrok neravnoteže između ekološkog otiska i biokapaciteta planeta.
– Globalni odgovor leži u postupnom smanjivanju uporabe fosilnih goriva što je i predmet međunarodnih pregovora u očekivanju novog općeprihvaćenog klimatskog dogovora u Parizu. Ugljični otisak je neraskidivo povezan s ostalim komponentama ekološkog otiska — obradivim zemljištem, pašnjacima, šumama i zemljištem na kojem su izgrađeni objekti i infrastruktura. Svi korisnici tih prostora međusobno se natječu za slobodan prostor. Što je veća potražnja za hranom i drvnom biomasom i proizvodima, to je manje raspoloživih šumskih ekosustava koji apsorbiraju ugljični dioksid oslobođen sagorijevanjem fosilnih goriva – kaže Matis Vakernagel, predsjednik Global Footprint Networka i jedan od tvoraca izračunavanja ekološkog otiska.

Eliminacija fosilnih goriva ili – autoeliminacija

Klimatski sporazum čije se postizanje očekuje na Konferenciji stranaka potpisnica UN-ove Okvirne konvencije o klimatskim promjenama, koja će se održati u prosincu ove godine, bit će usredotočen na održavanje rasta temperature na ispod 2 stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje, veli on. Taj zajednički cilj zahtjeva od država potpisnica UN-ove Okvirne konvencije o klimatskim promjenama da primijene konkretne mjere radi postupnog eliminiranja fosilnih goriva do 2070. godine. Ili to, ili nam predstoji svojevrsna autoeliminacija.

GFN_EOD_logo_Horiz_380x85

Naime, računa se kako bi, u slučaju da se globalne emisije ugljičnog dioksida smanje za barem 30 posto do 2030. godine u odnosu na sadašnju razinu, Dan ekološkog duga u toj godini bi se mogao vratiti na 16. rujan. Pozitivan primjer predstavlja smanjenje emisija ugljičnog dioksida u Danskoj koja je svoje emisije smanjila za 33 posto u odnosu na devedesete godine prošlog stoljeća. U slučaju da je i ostatak svijeta primijenio taj princip, Dan ekološkog duga ove bi se godine obilježavao – 3. listopada. A nastave li se resursi trošiti kako ih danas trošimo, potrošnja resursa u 2030. godini odgovarala bi resursima dviju planeta, a dan ekološkog duga bi se pomaknuo na kraj lipnja.
– Ohrabreni smo povećanjem udjela energije iz obnovljivih resursa, kao i sviješću sektora financija da je niskougljično gospodarstvo put kojim treba ići. Smanjenje ugljičnog otiska je od vitalnog značaja. Sve više to postaje gospodarska potreba država širom svijeta. Smisao održivosti je da svi žive dobro u okviru kapaciteta koje nam pruža Zemlja. To se može postići samo ako budemo držali ekološki otisak u granicama kapaciteta našeg planeta – zaključuje Matis Vakernagel.
Kako netko ne bi pomislio da to nema veze s našom domovinom, iz GFN-a stiže podatak kako i Hrvatska živi izvan mogućnosti svojih prirodnih resursa. Prema WWF-ovom „Izvještaju o stanju planeta“, kada bi svatko na svijetu živio poput prosječnog Hrvata, trebali bi nam resursi od čak – 1,9 planeta.

Trošimo 1,2 Hrvatski

Inače, broj Hrvatski koje bi nam bile potrebne kako bi održale trenutačnu populaciju u Hrvatskoj iznose 1,2. Što se tiče otiska, većina biokapaciteta u Hrvatskoj je šuma, gotovo 55 posto, dok je samo 24 posto hrvatskog biološkog kapaciteta obradiva površina.
– Hrvatska je prvi put zakoračila u ekološki dug 1997. godine. Biokapacitet po stanovniku ostao je isti od 1992. godine, ali je ekološki otisak potrošnje porastao tijekom tog razdoblja. Ugljični je otisak porastao za 124 posto u razdoblju između 1992. i 2006., kada je dosegao svoj vrhunac – kažu u Mreži za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network).
U toj neprofitnoj organizaciji imaju viziju svijeta u kojem ‘svi ljudi žive dobro u skladu s dobrima prirode‘. Mnogima to zvuči kao naivno sanjarenje društva mjesečara, no izglednije je kako će se ljudi na Zemlji morati naglo probuditi iz nerealnog i pogrešnog sna u kojem se doima kako možemo nekažnjeno trošiti svega koliko nam se prohtije. Ili možemo bezbrižno nastaviti s pilanjem grane na kojoj sjedimo, pa tako sve dok nosom ne tresnemo o tvrdo tlo.
Za one koje je možda zainteresirala ova tema, te bi odložili pilu iz ruke, više informacija o Danu ekološkog duga mogu naći na www.overshootday.org.
Voda (foto: Wikipedia)

Voda se također troši nemilice (foto: Wikipedia)

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI