Neovisni novinarski portal
25.10.2020.
POLITIKA
Skopske palme

Dok palme njišu grane… Makedonski brevijar Nikole Gruevskog

Skopske palme

 palmi  skopje

Piše: Milena Georgievska

Sve je otpočelo, ne tako davno, sa spomenicima i plastičnim palmama u Skoplju. Dio famoznog projekta Skoplje 2014. Zatim su došle pješčane plaže, galije i antički brodovi. Nedavno su se u iznimno plitkoj rijeci Vardar mogle vidjeti i peraje morskog psa!

–  U mediteranskom brevijaru premijera Gruevskog mnogo toga ostaje nejasno i maglovito. Tu bih se prije svega vratio na pitanje – ima li uopće on nekakvu viziju što želi postići i koji je motiv svih tih hazarderskih ulaganja narodnog novca u pješčane plaže s grčkim pijeskom, egzotične palme , bezbrojne spomenike, antičke galije… Zadržimo li se samo na trenutak na palmama, jasno je da se ova odiseja ne završava samo na nominalnoj cijeni jedne palme, odnosno nekih 60 eura. Imajući u vidu najavljivani tretman, sredstva za održavanje, gnojivo, specijalne tuševe… sve to začajno multiplicira cijenu. I naravno, ostaje veliko pitanje da li će palme preživjeti – kaže Vladimir Živkovski, pravnik iz Skoplja.

 

Jedina garancija (ili žrtveni jarac) je direktor “Parkova i zelenila”, Dušan Avirović, koji veli:  – Iskreno se nadam da će palme preživjeti! To bi za sve nas bilo krasno…
U međuvremenu je iz inozemstva u Makedoniju pristigao naručeni kontingent od 1300 palmi. Vrijednost ovog neobičnog kontingenta procjenjena je na preko 700 tisuća eura. Navodno, u pitanju su specijalne palme koje mogu “preživjeti” na vrlo niskim temperaturama (do -15). Rastu do četiri metra visine. Cijena po komadu je 50-70 eura. O čemu je zapravo riječ?
Naime, sve je to dio makedonskog vladinog plana, odnosno ideje koja je rođena u sofisticiranom ekološkom laboratoriju vladajuće političke stranke VMRO-DPMNE. Sve je to postalo dio dnevne politike i izmaklo racionalnim predodžbama u vremenu i prostoru, pa se sada u Gevgeliji, Dojranu, Ohridu, Prilepu, Vevčanima…..masovno sade palme. Za ilustraciju, samo u Ohridu je predviđeno ili je već posađeno 250 ! U pitanju je projekat “Ohrid-grad palmi”.

palme

Partijsko-političke palme…

Koji je motiv da se palme zasade u Makedoniji?  Ovo niko nije uspio do sada objasniti makedonskoj javnosti i građanima, s čijim poreznim novcima se kupuju stabla skuph palmi. Ni sam premijer u makedonskom Sobranju, ni u javnosti, nije objasnio motive za sadnju ovih palmi. Više puta je “pobjegao” od odgovora u maniru lucidnog diplomata.
– Zašto se u Makedoniji, gdje prevladava kontinentalna klima radi nešto što nije prirodno, zna se koja stabala upijevaju u tom podneblju. Impozantan broj stabala koja godinama opstaju , bez ikakvih problema u prirodnom ambientu te sredine, posječen je  kako bi bile posađene “partijsko-političke” palme. Pa mi nismo zemlja na moru. Zna se što je po definiciji Mediteran. Sve je to jako smiješno i žalosno. U ovakvoj političkoj i socijalnoj krizi u zemji, ne znam kako mogu ljudi na vlasti razmišljati o palmama i trošiti novac na takve nebuloze- kaže nam Snježana Vankovska, ekonomistkinja iz Skoplja.
Veliki broj građana u Makedoniji dijeli njeno mišljenje.
Ljiljana Popovska, zastupnica u makedonskom Parlamentu kaže: “Makedonija nije i ne može biti prirodna sredina za palme. Na sceni je “biodiverzitet” – sječe se staro drveće da bi se zasadile palme”.  Ona pojašnjava da sama klima determinira koje vrste drveća će opstati, a u Makedoniji su karakteristična stabla koja imaju puno lišća.
– I najrazvijenija palma kod nas ne može zamjeniti količine kisika što proizvodi listopadno drvo, ni vlage i sjene koje daje takvo drvo. Time se urušava ekološki balans. U Makedoniji se sijeku stabla stara 60 i više godina, da bi se posadile palme, čiji je dalji opstanak neizvjestan. To je velika šteta ne samo za palme, nego i za autohtona stabla, za kvalitet zraka, kao i za zdravlje –  kaže Popovska.

novi lik skoplja 2

Skupi, bizarni eksperiment

Ekperimentalne palme u Skoplju su zasađene prošle godine. Nadležni proučavaju kako da što duže opstanu na kontinentalnoj klimi.  Ove egzotične stabljike sada dobivaju vodene prskalice (tuševe). Predviđene su i nekakve zimske “košuljice”. Osim toga palme se prehranjuju sa specijalnim gnojivom i kalifornijskim glistama pomješanim s riječnim pjeskom. Niko ne zna koliko će sve to koštati makedonske građane.
No, vratimo se na motiv. Možda je najplastičnija izjava poznatog makedonskog pravnika Vladimira Živkovskog: ” U mediteranskom brevijaru premijera Gruevskog mnogo toga ostaje nejasno i maglovito. Tu bih se prije svega vratio na pitanje – ima li uopće on nekakvu viziju što želi postići i koji je motiv svih tih hazarderskih ulaganja narodnog novca u pješčane plaže s grčkim pijeskom, egzotične palme , bezbrojne spomenike, antičke galije … Zadržimo li se samo na trenutak na palmama, jasno je da se ova odiseja ne završava samo na nominalnoj cijeni jedne palme, odnosno nekih 60 eura. Imajući u vidu najavljivani tretman, sredstva za održavanje, gnojivo, specijalne tuševe… sve to začajno multiplicira cijenu. I naravno, ostaje veliko pitanje da li će palme preživjeti”.
Jedina garancija (ili žrtveni jarac) je direktor “Parkova i zelenila”, Dušan Avirović, koji veli : – Iskreno se nadam da će palme preživjeti! To bi za sve nas bilo krasno…

Palmi 3

Skopski “preobražaj”

Skoplje mijenja svoju vizuru. Tragični potres iz srpnja 1963. godine je učinio svoje – srušio je grad. No, ono kako sada Skoplje izgleda je daleko od nečega što bi imalo poveznicu sa njegovom urbanom poviješću. Dobro je da se grad obnovio, izgradio i to je normalno. No, nije normalno, na svakom koraku imati glomazne fontane, spomenike u zastrašujućim dimenzijama i broju, trijumfalnu kapiju, koja ne može biti simbol ili stigma bilo čega što obilježava bogatu prošlost, što je nespojivo sa Makedoncima ili njihovom poviješću, tako da ama baš nema nikakakav značaj za Skopje.
I nakon silnih kritika i konfrontiranja, neutralni promatrači vele da ima jedna pozitivna stvar u svemu ovome – turisti prilično masovno dolaze pogledati “čudo” od Skoplja. Nedavno su i hrvatski mediji pozvali Hrvate da posjete Skopje, navodno, imaju i što vidjeti. I naravno, ostati u čudu!
I dok u Makedoniji još traje “krhko primirje” poslije galopirajuće političke krize i vibracija tzv.”bombi” Zorana Zaeva, nakon ovih tropskih vrućina koje nisu zaobišle ni Makedoniju, čeka se epilog postignutog dogovora između vladajuce stranke VMRO-DPMNE i opozicije koji je nedavno pod neviđenim tenzijama SAD-a i EU sklopjen u elitnom naselju Pržino u Skoplju. Da podsjetimo, dogovoren je (neki kažu iznuđen) odlazak premijera Gruevskog najkasnije do sredine prosinca i prijevremeni parlamentarni izbori u travnju iduće godine.
Mnogi se pitaju hoće li to biti i kraj mediteranskog sna?

 

Galija-Vardar (1)

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI