Neovisni novinarski portal
13.12.2019.
KULTURA / POLITIKA
Betinska ljepotica Cicibela (Foto: Tris/H. Pavić)

Oteli zaboravu kako bi poklonili svijetu

Betinska ljepotica Cicibela (Foto: Tris/H. Pavić)
Betinska ljepotica Cicibela (Foto: Tris/H. Pavić)

Betinska ljepotica Cicibela (Foto: Tris/H. Pavić)

Udruga Betinska gajeta 1740, Općina Tisno i Muzej drvene brodogradnje ponosni su što je Umijeće gradnje betinske gajete konačno zaštićeno kao nematerijalno kulturno dobro i upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. S današnje konferencije za novinare u Betini je poručeno kako je, uz očuvanje i prenošenje umijeća, brendiranje i popularizaciju gajete, cilj i uvrštavanje na popis UNESCO-a.  

– Ovo je veliki dan za Betinu, Općinu Tisno i cijeli otok Murter, osobita mi je čast što je drvena brodogradnja u Betini sad u jakom društvu Sinjske alke, izrade šibenske kape i paške čipke. Ono što nam predstoji je i kandidirati betinsku brodogradnju i betinsku gajetu za zaštitu UNESCO-a. Uvrštenje umijeća gradnje betinske gajete u Registar kulturnih dobara, svakako doprinosi i značaju cjelokupnog projekta betinskog Muzeja drvene brodogradnje – rekao je na konferenciji načelnik Općine Tisno Ivan Klarin.

Najpoznatiji i najrašireniji tip betinske gajete biti će središnji eksponat muzeja koji se otvara 14. kolovoza ove godine,  gdje će poseban naglasak biti na multimedijalnoj prezentaciji vezanoj uz gradnju i uporabu gajete.

Betina - Cicibela (4)

– Umijeće građenja gajete je ugroženo iz više razloga. Prvi je taj što u Betini danas ima samo tri mala brodogradilišta, jer taj kadar nestaje. Sve je manje narudžbi, a sam zanat zahtjeva puno muke, rada i znanja. Kroz protekle dvije tri godine mi smo prikupljali ta znanja i dokumentirali ih, a simptomatično je da nas je kroz to razdoblje od ukupno sedam betinskih kalafata napustilo, odnosno preminulo, njih četiri. Prikupljanje i dokumentiranje njihova znanja za prijavu u Registar kulturnih dobara i za Muzej bila je prava spasilačka akcija. Naime, ništa od sveg tog blaga znanja, umijeća i vještina nije postojalo napismeno, već se sve prikupljalo usmenom predajom od majstora. Sve je snimljeno u dokumenarcu i oni će kroz multimedijalni prikaz biti vodiči kroz naš muzej – rekla je privremena ravnateljica Muzeja Kate Šikić-Čubrić.

Uz prezentaciju umijeća njene gradnje, Betinjani će pokušati naći i novu namjenu gajeti. Posjedovanje ovakvog broda posljednjih godina je stvar prestiža, posebno zbog popularizacije regata na latinsko idro. Međutim, kad ljudi obnove i urede stare ili sagrade nove gajete, ne može se očekivati da će kao nekada njima ići u polje ili na ribe, već će se pokušati naći njihova nova funkcija barem u turizmu.

Ravnateljica Muzeja betinske brodogradnje Kate Šikiž-Čubrić (Foto: H. Pavić)

Ravnateljica Muzeja betinske brodogradnje Kate Šikiž-Čubrić (Foto: H. Pavić)

U betinskom muzeju će umijeće gradnje gajete biti dostupne svima, a predsjednik Udruge ‘Betinska gajeta’ Đenko Šandić kaže da je to nekad bilo nezamislivo, jer je držano vrijednom, strogo čuvanom poslovnom tajnom. Od kada je 1740. godine preneseno s Korčule na Murter, ljubomorno je čuvano unutar obitelji brodograditelja, sve dok ga 1948. godine komunističke vlasti nisu nacionalizirale i učinile dostupnim običnom puku.

– Brodograditelji su se stoljećima odgajali u obiteljima, od mlađih se izabirao uvijek najbolji i njemu se prenosilo to znanje. Nekad je bio to sin, nekad unuk, nekad dijete prvog rođaka itd. ali samo najboljima se prenosilo to znanje. Oni bi ga prenosili dalje, opet najboljima i samo u krugu obitelji. U Betini su bile te dvije obitelji koja su posjedovale ta znanja, Filipi i Uroda, i koje su ih prenosile s koljena na koljenoo.  Tako je bilo sve do 1948. godine, do nacionalizacije. Poslije nacionalizacije ulogu brodograditelja Filipija i Uroda uzelo je brodogradilište Betina, koje još i danas pšostoji, i onda su tamo taj zanat učili učili i svi drugi. I to je bila možda jedna pozitivna strana te nacionalizacije, tako da su brodograditelji koje imamo danas u Betini su iz drugih obitelji – rekao je Šandrić.
Umijeće gradnje gajete u Betinu je došlo 1740. godine s Korčule, gdje brodograditelja više nema. U Betini se kroz stoljeća to znanje prilagodilo lokalnim uvjetima i tako se razvio, pojašnjava Šandić, poseban tip broda – betinska gajeta.

U betinskom portu i danas prevladavaju drveni brodovi lokalnih majstora (Foto: Tris/H. Pavić)

U betinskom portu i danas prevladavaju drveni brodovi lokalnih majstora (Foto: Tris/H. Pavić)

– Ova gajeta je posebna jer je rađena drugačije nego drugih. Rađena je za potrebe čovjeka ovoga kraja, otoka Murtera. Mještani otoka imaju puno više prekomorskih posjeda nego što ih imaju na samom Murteru, tako da se išlo s namjerom stvoriti multifunkcionalni brod, koji služi za prijevoz ljudi i tereta i za ribanje, a isto tako i za život u njemu. Nekad ste otišli, pa vas je uhvatilo nevrijeme, trebali ste danima noćiti na tom brodu. Na njemu se i živjelo i radilo, rađalo i umiralo, i zato se stvorio brod koji je robustan, u svakom pogledu jači nego druge gajete, po širini je 30-ak centimetara širi od drugih brodova – rekao je Šandić.

Obično je širina gajete jedna trećina njene dužine, a širina betinske je jedna trećina plus 30 ili 35 centimetara. I njena oprema je drugačija. – Jarbol uvijek ima standardnu dužinu unutarnje dužine broda, a  lantina se radila ovisno o tome gdje je bilo imanje, ako ste imali imanje na Modravama koje su bliže radila se manja lantina, 1,25 dužine broda, ali ako ste išli dalje, na Kornate, radila se veća, 1,6 ili 1,7 dužine broda, kako bi se dobila veća površina jedara i veća iskoristivost snage vjetra  – otkriva Šandić.  Betinske gajete drugačije su i po tome što imaju jaču provu, a krma im je malo uža i ima ravno dno, tako da se može uvući u plićak… ali više i detaljnije o tome moći će se saznati kad se 14. kolovoza otvori Muzej drvene brodogradnje.

Kate Šikić-Ćubrić, Ivan Klarin i Đenko Šandrić (Foto: Tris/H. Pavić)

Kate Šikić-Ćubrić, Ivan Klarin i Đenko Šandrić  na današnjoj konferenciji za novinare (Foto: Tris/H. Pavić)

 

 

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI