Neovisni novinarski portal
20.1.2020.
KULTURA
Ministarstvo kulture: Umijeće gradnje betinske gajete proglašeno nematerijalnim kulturnim dobrom

Ministarstvo kulture:
Umijeće gradnje betinske gajete proglašeno nematerijalnim kulturnim dobrom

foto_gajeta1

Dok u nekim drugim ministarstvima baš i ne rade na dobrobit mora, pomorske tradicije i morske budućnosti, iz Ministarstva kulture danas stiže jedna pozitivna brodska vijest: tradicionalni drveni brod, betinska gajeta, konačno je priznat kao vrijednost. Bilo bi možda bolje da se to dogodilo i prije, makar za života jednog od posljednjih betinskih brodograditelja Ćire Burtine (vidi više na TRIS-u u tekstu Adio šjor Ćiro).

Priopćenje Ministarstva kulture prenosimo u cijelosti.

Rješenjem od 12. lipnja 2015. godine Ministarstvo kulture je Umijeće gradnje betinske gajete zaštitilo kao nematerijalno kulturno dobro i upisalo ga u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Betinska gajeta je drveni brod čija duljina varira između 5 – 8 metara, širine 2 – 2,60 m, a osnovno porivno sredstvo gajete je jedro, a gradnja betinske gajete tradicijska je posebnost ovoga kraja, usko vezana uz naselje Betina na otoku Murteru.
Povijesni kontinuitet ovog umijeća može se precizno datirati 1745. g., kad se u Betinu doselio korčulanski brodograditelj Paško Filipi te sa svojim sinovima utemeljio brodogradilište. Iz ovog prvog brodogradilišta koje je djelovalo kao rasadnik, proizišli su majstori koji su osnovali brojna brodogradilišta u Betini i drugim dijelovima sjeverne Dalmacije. Tradicija gradnje betinske gajete prenosila se generacijski, unutar obitelji, s oca na sina. Betina tako postaje centar i jedan od najvažnijih rasadnika brodograditelja. Danas Betina, po značaju tradicijske brodogradnje, zauzima prvo mjesto na istočnoj obali Jadrana.

Betina - Cicibela (10)

Umijeće izgradnje betinske gajete, od sredine 18. st. do danas ostalo je relativno nepromijenjeno. Izvorno je betinska gajeta bila težački brod, a niti jedna obitelj nije mogla funkcionirati bez broda, štoviše, gajeta je bila član obitelji i to onaj najvažniji, kojeg bi se u svemu prvog namirilo. Ovaj brod je imao primarnu funkciju transporta raznih vrsta tereta (hrane, poljoprivrednih proizvoda, životinja, materijala za gradnju kuća i sl.), kao i funkciju ribarskog broda. Gajeta je bila i obiteljski brod, svi članovi obitelji, i žene i djeca i starci, morali su znati njome upravljati.
Također, vrsta brodogradnje uvelike je utjecala na urbanistički razvoj i izgled otoka Murtera, jer su se za gajete gradila pristaništa, magazini / skladišta kao i brodogradilišta, pa je tako do danas u vizuri otoka sačuvano bezbroj malih kamenih mulića.
Betinska brodogradnja razlikuje se od drugih brodogradnji tipološki istih ili sličnih brodova, te posjeduje svoj prepoznatljiv „rukopis“ ili „pečat“. Neke od tipičnih, prepoznatljivih karakteristika betinskih gajeta su hvatišta vesala (sohe) karakterističnog „U“ oblika. Prepoznatljiv detalj je i „skala“ na pramcu, element koji je olakšavao ulazak ljudi na brod, posebice na nepristupačnim, stjenovitim dijelovima obale. Još jedna posebnost je i „kantun“ na mankulu, što je najteži dio broda za izradu, zbog krivljenja opasa u krmenom kvartiru.
Da je izgradnja betinske gajete složen posao, govori činjenica da se ona gradi u 11 faza.
Posljednji sačuvani primjerak izvornog tipa betinske gajete je „Cicibela“ izgrađena u Betini 1931. kod prota Jure Filipija. U cijelosti ju je prema izvorniku obnovio betinski kalafat pok. Ćiro Burtina.
Fotografija: Alan Vajdic http://www.alanvajdic.com/

Fotografija: Alan Vajdic
http://www.alanvajdic.com/

Paralelno s razvojem brodogradnje, u Betini se razvilo specifično brodograđevno nazivlje koje ima svoje posebnosti i razlikuje razlikuje se od terminologije koja se koristi u brodogradnji u ostalim dijelovima obalnog područja istočnog Jadrana. Osim toga, uz umijeće gradnje betinske gajete razvili su se i folklorni običaji i plesovi.
Udruga „Betinska gajeta 1740“, koja svojim djelovanjem promovira važnost očuvanja ovog umijeća unutar lokalne zajednice i šire, podnijela je zahtjev za uvrštavanjem Umijeća gradnje betinske gajete u Registar kulturnih dobara, te je u suradnji s nadležnim Konzervatorskim odjelom u Šibeniku te Odjelom za etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture i Povjerenstvom za nematerijalnu kulturnu baštinu, pripremljena sva dokumentacija koja je potrebna da se obavi procedura koja će ovu Ovo je primjer dobre prakse u kojoj cijela lokalna zajednica, zajedno s nadležnim institucijama, pokreću projekte koji promoviraju važnost nematerijalnog kulturnog dobra, a to svakako znači potvrdu njegove vrijednosti i značaja, ne samo kao lokalne, već i kao dijela nacionalne kulturne baštine. To je ujedno i izuzetno priznanje svima koji su ulagali napore I skrbili da se umijeće gradnje betinske gajete sačuva od nestajanja, a bit će to snažan poticaj da ono i nadaje živi, provođenjem i poduzimanjem raznovrsnih mjera njegove zaštite.
Višestoljetna tradicija betinske brodogradnje uskoro će u velikom stilu biti prezentirana u Muzeju betinske brodogradnje, kojeg je pokrenula Općina Tisno, a čije je otvorenje predviđeno u kolovozu 2015. godine u Betini. Najpoznatiji i najrašireniji tip betinske gajete biti će središnji eksponat muzeja, a poseban naglasak je na multimedijalnoj prezentaciji vezanoj uz gradnju i uporabu gajete. Uvrštenje umijeća gradnje betinske gajete u Registar kulturnih dobara, svakako doprinosi i značaju cjelokupnog projekta.
Upisom umijeća gradnje betinske gajete, potvrđuju se dosadašnji napori na sustavnom radu zaštite ove specifične vrste kulturne baštine te se ostvaruju daljnji koraci s ciljem kvalitetnije zaštite hrvatske tradicijske baštine.

Ćiro Burtina

 
 

 

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI