Neovisni novinarski portal
16.6.2019.
EKOLOGIJA
Upozorenje: Planiraju čak 80 hidroelektrana u strogo zaštićenim područjima Hrvatske, te nevjerojatnih – 535 na Balkanu!

Upozorenje:
Planiraju čak 80 hidroelektrana u strogo zaštićenim područjima Hrvatske, te nevjerojatnih – 535 na Balkanu!

 

voda

– Unatoč članstvu u Europskoj uniji u Hrvatskoj se planira izgraditi više od 80 hidroelektrana u strogo zaštićenim područjima. Najpogođeniji su nacionalni park Krka gdje postoje planovi za čak 4 hidroelektrane, zatim Rezervat Biosfere i regionalni park Mura – Drava – Dunav gdje postoje planovi za izgradnju još 9 hidroelektrana. Od izgradnje hidroelektrana nisu pošteđena niti Ramsarska područja poput Lonjskog polja ili delta rijeke Neretve – upozoravaju iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.

Besmisleni nasrtaji na domaće rijeke ne prestaju. Primjerice, treba se samo prisjetiti rijeke Krke, koja je razlog postojanja Nacionalnog parka Krka, ali i izvor pitke vode za pola Dalmacije, a na kojoj su HEP, a od nedavno i neke privatne (?) tvrtke naumile graditi hidroelektrane. I to u blizini izvora rijeke (!).

Na Balkanu bi gradili 535 hidroelektrana!?

– Podatci pokazuju da unutar postojećih strogo zaštićenih područja postoje planovi za izgradnju 535 hidroelektrana na Balkanu, a od toga je 113 hidroelektrana planirano unutar samih nacionalnih parkova. To stoji u studiji o planovima za izgradnju hidroelektrana unutar zaštićenih područja na Balkanu, koju su povodom “Europskog dana parkova” – dana posvećenog zaštićenim područjima u Europi – predstavile međunarodne udruge za zaštitu prirode Riverwatch iz Austrije i Euronatur iz Njemačke – kaže Gligor Radečić iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.
NP Krka: Nacionalnom parku Krka prijeti izgradnja četiri hidroelektrana. (foto: Mikuska Tibor/Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode)

NP Krka: Nacionalnom parku Krka prijeti izgradnja četiri hidroelektrana. (foto: Mikuska Tibor/Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode)

Kako stvari stoje, vlasti vode šizofrenu politiku: u jednom trenutku se navodno zalažu na zaštitu prirode kao temelja budućeg zdravog gospodarstva, a s druge strane servisiraju i zdušno podržavaju poslovne planove graditelja glomaznih elektrana u srcu najzaštićenijeh krajolika. Nažalost, podršku velikom broju navedenih hidroenergetskih projekata unutar zaštićenih područja daju multinacionalne kompanije i banke sa sjedištem u članicama EU.
Tako se u Nacionalnom parku Mavrovo, u Makedoniji, planiraju čak 22 hidroelektrane, od kojih bi veliki broj njih trebale financirati Svjetska banka te Europska banka za obnovu i razvoj, kažu u organizaciji Riverwatch, koja sustavno nadgleda što se događa s europskim rijekama, a o kojima se premalo razmišlja, iako su temelj opstanka budućeg europskog stanovništva.

‘Koji je smisao nacionalnog parka?’

– Ne samo da se gradnjom uništavaju zaštićena područja već se ovakvim planovima poništava i sama svrha i koncept zaštićenih područja. Koji je smisao da nešto proglasimo nacionalnim parkom, ako dopuštamo izgradnju hidroelektrana unutar tog stupnja zaštite prirode – kaže Ulrich Eichelmann iz Riverwatcha, glavni koordinator kampanje “Spasimo plavo srce Europe”, čije ime dovoljno govori o zanemarenoj važnosti rijeka.
Naime, trenutno je u pripremi čak 535 hidroenergetskih projekta (!)  unutar nacionalnih parkova, rezervata biosfere, UNESCO-vih područja Svjetske prirodne baštine, Ramsarskih ili Natura 2000 područja.
– Uz niže oblike zaštite, kao što su zaštićeni krajobrazi i parkovi prirode, u kojima postoje planovi za dodatnih 282 hidroelektrana, dolazimo do zastrašujuće brojke od čak 817 hidroenergetskih projekata – napominje Gligor Radečić. 
Lonjsko polje: Planirane hidroelektrane prijete i Parku prirode Lonjsko polje (foto: Mikuska Tibor/Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode)

Lonjsko polje: Planirane hidroelektrane prijete i Parku prirode Lonjsko polje (foto: Mikuska Tibor/Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode)

– Hidroelektrane ne smiju ići u istoj rečenici sa zaštićenim područjima. Banke, financijske institucije kao i Europska Unija odmah moraju prestati financirati ove štetne projekte kako bi zaštitili prirodnu baštinu i osnovu za razvoj lokalnog stanovništva.” – dodaje Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, hrvatski koordinator u kampanju “Spasimo plavo srce Europe”.

‘Spasimo plavo srce Europe’

Dakle, planirani hidroenergetski projekti na Balkanu podijeljeni su po kategorijama zaštite, pa tako proizlazi kako ih je čak 113 u nacionalnim parkovima, 23 u Ramsarskim područjima, rezervatima biosfere i UNESCO Svjetska baština mjesta, 131 u Natura 2000 područjima i 268 u strogo zaštićenim kategorijama, kao što su posebni rezervati ili Emerald područja.
Čitavu studiju možete razmotriti ovdje: Hidroenergetski projekti u zaštićenim područjima na Balkanu
Projekt “Spasimo plavo srce Europe” su pokrenuli Euronatur i Riverwatch zajedno sa partnerima da bi se zaštitile rijeke Balkana od štetnih hidroenergetskih projektata (više informacija ovdje: www.balkanrivers.net).
Krčić (Foto H. Pavić)

Krčić (Foto H. Pavić)

 

 

Tags: , , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI