Neovisni novinarski portal
15.11.2019.
IZDVOJENO
Pustolovni zov Hrvatske: skokovi, rafting, kajaking, ronjenje, kanjoning, kanu-safari, trekking, jahanje, penjanje…

Pustolovni zov Hrvatske:
skokovi, rafting, kajaking, ronjenje, kanjoning, kanu-safari, trekking, jahanje, penjanje…

Tržište pustolovnog turizma vrijedno je više od 23 milijarde dolara što ga danas čini najbrže rastućim segmentom turističke ponude. Njegov održivi dvoznamenkasti rast zato zaslužuje da se ovom segmentu turizma ubuduće poklanja veća pažnja, bolja organiziranost i kvalitetnija markentiška prezentacija.

skokovi s Šibenskog mosta: snimila: J. Klisović

Teško je reći kada je u Hrvatskoj, u organiziranom smislu, zaživio avanturistički turizam. Dragica Jović, voditeljica  službe prezentacije u NP Paklenica reći će za portal Tris kako su se ljudi u Paklenici penjali još 1938. g. od kada su pojedinci prepoznali Anića kuk, danas najpoznatiju penjačku stijenu Hrvatske. Zaštita ovog prirodnog kutka uslijedila je kasnije, tek 1949.godine. Paklenica sa svojih 400 opremljenih i uređenih smjerova iz godine u godinu privlači sve veći broj posjetitelja željnih adrenalina.
Anića kuk- najpoznatija penjačka stijena u Hrvatskoj
-Lanjska godina bila je rekordna. Prodali smo 120 tisuća ulaznica, a dobroj posjeti nadamo se i ove godine. Da nije bilo loše vremenske prognoze za 1. svibnja, ne vremenskih neprilika jer je vrijeme bilo dobro, bilo bi i više gostiju. Inače, sezona u parku počinje sa Uskrsom i traje sve do kasne jeseni. Od ukupnog broja posjetitelja njih preko 85 posto su penjači, a ostali su planinari, pješaci, referira nam Dragica Jović.
NP Paklenica svake godine ugošćuje bicikliste na Međunarodnoj utrci, već 16-tu godinu zaredom ovdje se održava Međunardni susret penjača, a treću godinu zaredom lokalne agencije organiziraju putolovne utrke koje dijelom prolaze i kroz ovaj park. Cilj utrke je, naravno što veći broj kilometara proći u što kraćem vremenu.

NP Paklenica

Triljske avanturističke aktivnosti
Pustolovni program u svojoj ponudi, među prvima u Hrvatskoj uveo je vlasnik obiteljskog hotela Sveti Mihovil u Trilju. Mogućnosti koje pruža divlja ljepotica-Cetina, susjedne planine, polja, kanjoni…, ponudio je turistima koji su avanturističke aktivnosti prihvatili od prve. U početku su to bili stranci, a zadnjih godina sve je više i domaćih pustolova koji ne mogu odoljeti adrenalinskom zovu raftinga, kajakinga, kanjoninga, kanu safarija, brdskom biciklizmu, jahanju na konjima, ribolovu, trekkingu, planinarenju…Da bi pustolovna priča bila potpuna pobrinula su se obiteljka gospodarstva koja gostima nude izvorna jela.
Šibenska adrenalinska atrakcija- Skokovi s mosta
I Šibenik ima svoju atrakciju koja se već više od jednog desetljeća odvija na Šibenskom mostu. U ljetnim mjesecima ovdje se održavaju skokovi-bungee jumping s četrdesetak metara visokog mosta pomoću sigurnosnih užadi, a sve veći broj skakača svjedoči o velikoj atraktivnosti mosta i skokova. I sektor ronjenja, kako onaj u moru tako i onaj u speološkim riječnim objektima, također postaje sve interesantniji gostima sportskog i avanturističkog duha.
Čelništvo Adventure Connect u Hrvatskoj
U Hrvatskoj su nedavno boravili brojni profesionalci koji su angažirani u industriji avanturističkog turizma Adventure Connect koji su se sastali s kolegama iz Zajednice pustolovnog turizma HGK. Nije im dugo trebalo za zaključak kako ovaj sektor turizma postaje sve važniji, zapaženiji, dohodovniji, odnosno sve je vidljivije da se o pustolovnom turizmu više ne govori kao o alternativnoj „grani“ turizma. Angažiranost pojedinaca iz ove industrije s jedne i potencijali s druge strane najavljuju snažniji prodor avanturističkog turizma kojem je i splitski skup bio „vjetar u leđa“ kao i činjenica da je i Strategijom razvoja turizma do 2020, pustolovni turizam uvršten među 10 ključnih proizvoda.
Što je to što Hrvatska nudi gostima željnima adrenalina? Chris Doyle, čelnik asocijacije ATTA (Adventure Travel Trade Association) koja, inače broji 1000 članova u 80 zemalja svijeta, četiri je dana sa svojim kolegama istraživao potencijal pustolovnog turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Otoke Brač i Hvar obišli su biciklima i oplovili kajacima. Susretali su se sa otočanima, obišli Muzej maslina na Braču, upoznali vlasnike Meneghellos restorana na plaži Palmižana…Uvjerivši se u ljepotu prirode, bogatstvo kulturne i gastronomske ponude mogli su samo zaključiti kako sa takvim potencijalom Hrvatska može brzo uroniti u jedan od najbrže rastućih sektora turizma na svijetu.

Reljef_Bojinac

Sažimajući svoja iskustva Doyle je obećao pomoći Hrvatskoj ističući značaj ovog vida turizma koji spaja fizičke aktivnosti, kulturu i prirodu te izravno dopornosi lokalnom gospodarstvu i pomaže u zaštiti kulturnog nasljeđa i okoliša. Osim otoka Brača i Hvara Chris Doyle i Gregana Nikolova, ATTA-ina voditeljica razvoja, posjetili su i druga mjesta na hrvatskoj obali. Bili su i na područjima Nacionalnih parkova Krke i Paklenice koji pružaju brojne mogućnosti za ovaj vid turizma, posebice Paklenica koju su odavno prepoznali ljubiteli penjanja po stijenama. Kako je poznato da su članovi ove ugledne svjetske asocijacije uglavnom turoperatori, razne turističke zajednice, specijalne agencije i pružatelji smještaja koji su zainteresirani za održivi razvoj pustolovnog turizma, ostaje nam vjerovati da će posjet njihovih čelnih ljudi biti podstreh da se i kod nas angažiranije krene sa razvojem ovog sektora koji u svijetu privlači sve više poklonika, posebice među mladom populacijom.
HTZ će i dalje poticati razvoj pustolovnog turizma
Kako planiraju razvijati avanturistički turizam, koje će sadržaje proglasiti prioritetnima i zašto, pitali smo odgovorne u Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice. Šturim birokratskim jezikom odgovoreno nam je da će „i dalje promovirati i poticati razvoj pustolovnog turizma, odnosno aktivni turizam, posebice kroz strateški projekt produljenja sezone- Hrvatska 365. U ovom projektu aktivni je turizam prepoznat kao jedan od ključnih proizvoda koji će se dodatno razvijati i promovirati na ključnim tržištima. Osim toga, razvoj aktivnog turizma podržavamo i kroz projekt razvoja destinacijskih menadžment kompanija (DMK). Rezultat je već vidljiv. Na tržištu se, naime pojavilo nekoliko vrsnih agencija specijaliziranih upravo za ovaj turistički segment. HTZ ih je prepoznala i dodijelila im potporu temeljem Javnog poziva“.
Cikloturizam se pokazao najpotentnijim dijelom aktivnog turizma
Sumirajući dosadašnje rezultate aktivnog turizma u HTZ-u su zaključili da se najpotentnijim pokazao cikloturizam za kojeg, inače postoje odlični resursi pa uspjeh, zapravo i ne iznenađuje. Osim toga, izdvaja se i primjer kajakinga i to riječnog i morskog, zatim planinarenje i pješačenje koji su, ocjenjuju u Glavnom uredu HTZ-a, također zastupljeni u velikoj mjeri.
Financijski učinci pustolovnog turizma još su velika nepoznanica
Zanimalo nas je i kakvi su financijski učinci aktivnog turizma u Hrvatskoj, međutim do relevantnih pokazatelja se ne može doći. Pojašnjeno nam je kako trenutačno ne postoji uspostavljena i precizna metoda mjerenja koja bi na svjetlo iznijela efekte pustolovnog turizma ili ga pak usporedila s drugim vidovima turizna. Teško je, kažu za portal Tris, procijeniti koliki broj turista dolazi u Hrvatsku motivirani isključivo pustolovnim turizmom kao turističkim proizvodom.

Izvor rijeke Cetine, snimila. J. Klisović

Iako Hrvatska ima goleme potencijale, čisto more i rijeke idealne za kajaking, rafting, goleme stijene za penjače, planine za pješačenje, tisuće kilometara staza za ljubitelje dva kotača, brojne kanjone i prostranstva koja nude obilje mogućnosti, na svjetskom tržištu smo gotovo nezamjećeni. Dosadašnjim prezentiranje samo kroz prizmu lijepe prirode, bogate kulturne baštine i obilje sunca, ovaj je sektor neopravdano zanemaren pa od „kolača“ vrijednog 23 milijarde dolara uzimamo samo mrvice.
U istom danu uživancija u brdskim stazama i morskom kajakingu
-Hrvatska ima velik potencijal za razvoj pustolovnog turizma, posebice zbog već spomenutih resursa, odnosno zbog geološke strukture, iznimne prirodne infrastrukture, te blizine i dobre povezanosti obale i planinskog (gorskog) dijela zemlje. Dobra prometna povezanost gostu pruža mogućnost da u istom danu uživa u bicikliranju brdskim stazama i morskom kajakingu. Taj potencijal je nužno razviti i konkretizirati putem fokusirane promocije Hrvatske kao destinacije pustolovnog turizma, te stalnim poticanjem poboljšanja postojeće, te izgradnje nove infrastrukture prilagođene zahtjevima suvremenog turista koji želi uživati u aktivnom odmoru- odgovoreno nam je iz HTZ-a na upit kako planiraju razvijati avanturistički, odnosno pustolovni, odnosno aktivni vid turizma. Dodali su kako su hrvatske prednosti u odnosu na druge zemlje Mediterana prirodne značajke, te blizina, odnosno dobra prometna povezanost, kako ona između hrvatskih destinacija, tako i ona sa zemljama u okruženju. S druge strane, Hrvatska ima još prostora za napredak u pozicioniranju na međunarodnom tržištu kao pustolovna destinacija. Očekuje se i daljnje širenje palete proizvoda kao i razvoj kombiniranih proizvoda koji povezuju pustolovno-sportski turizam s gastronomijom, kulturom i sl. Rast pustolovno-sportskog turizma očekuje se u budućnosti, a to je inače trend jer sve veći broj turista svoj odmor želi aktivno i zdravo provoditi u ekološki čistoj sredini čime iskazuju i svoju odgvoornost spram prirode, poručuju iz HTZ-a.
Tags: , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI