Neovisni novinarski portal
14.10.2019.
POLITIKA
Strijeljanje Rade Končara i drugova 22. svibnja 1942. (Foto: Wikipedija)

Obljetnica:
Rade Končar, brend antifašizma i elektroindustrije, možda uskoro i turizma

Strijeljanje Rade Končara i drugova 22. svibnja 1942. (Foto: Wikipedija)

Rade Končar - polaganje vijenaca (Foto H. Pavić) (2)

U spomen-parku na šibenskom Šubićevcu u petak je obilježena 73. obljetnica strijeljanja Rade Končara i drugova. Predstavnici Grada Šibenika,  antifašističkih udruga i SDP-a položili su vijence na mjestu gdje su talijanski fašisti 22. svibnja 1942. godine strijeljali je četrdeset i troje antifašista.

Ubijeni su ljudi s područja Šibenika, Benkovca, Zadra i Splita, i to nakon što ih je na smrt osudio posebno ustrojen Mussolinijev sud za Dalmaciju. Prema predaji, Rade Končar, sekretar KPH i organizator partizanskih odreda u Hrvatskoj i Dalmaciji, je po izricanju smrtne presude upitan hoće li tražiti pomilovanje, na što je odgovorio ‘Milosti ne tražim, niti bih je vam je dao’. Vezali su ga za betonski stup, tako da mu je streljački vod puške uperio u leđa, zbog
čega je Končar neposredno pred strijeljanje uzviknuo ‘Kukavice, pucajte u prsa’, čime je ušao u legendu i postao jedan od najvećih brendova antifašizma, ali i elektroindustrije. Naime, prije Drugog svjetskog rata je u Zagrebu je radio u tvornici ‘Siemens AG’, koja je poslije nazvana njegovim imenom i koja se dan danas po njemu zove Končar Elektroindustrija d.d.

Turistička valorizacija Rade Končara

Prema mišljenju šibenskog dogradonačelnika Danijela Milete (HDZ), koji je položio vijenac u ime Grada Šibenika, neprihvatljivo je stvaranje bilo kakvih podjela oko žrtve koju je podnio Šibenik u antifašističkoj borbi.
– Antifašizam je dio šibenske i hrvatske povijesti, priča o Radi Končaru je jedna svevremenska priča koja se mogla dogoditi bilo gdje na kugli zemaljskoj u bilo kojem povijesnom vremenu imala bi jednaku težinu, efekt i jednaku misao – rekao je u izjavi za medije Mileta. On smatra da je priča o Radi Končaru i drugovima neopravdano gurnuta u zaborav i jedna je od mnogih šibenskih priča koje nisu adekvatno prezentirane i iskorištene, i to prije svega zato što ni sami građani ne znaju za njih. Iako turizam zasnovan na ovom dijelu povijesne baštine možda postoji samo u Kumrovcu, Mileta smatra ovaj dio šibenske povijesti svakako ima potencijal za turističku valorizaciju. Šibenčani nakon pada komunizma nisu minirali svoje spomenike, čime su, kaže Mileta, pokazali svoju civilizacijsku razinu, političku kulturu i svoj pogled na povijest, no spomen-park na Šubićevcu svejedno zahtijeva temeljitu i skupu obnovu.  – Velika je to površina, korišteni su prilično skupi materijali, zbog čega je Grad Šibenik još prošle godine od Ministarstva kulture tražio da pomogne, da sufinancira jedan ovako veliki zahvat. Međutim, još nismo našli zajednički jezak – rekao je Mileta.

Antifašizam NOB-a i Domovinskog rata

Predsjednik GO SDP-a Franko Vidović nije osobno mogao doći na Šubićevac.

– Rade Končar i drugovi strijeljani su zbog svoje borbe za slobodu, toleranciju i jednakost. To su vrijednosti na kojima danas počiva cijela antifašistička Europa, pa tako i Hrvatska. Za slobodu smo se izborili još jednom, u Domovinskom ratu, i baš zato, jednako kao što se sjećamo naših palih branitelja, moramo čuvati uspomenu i na narodnooslobodilačke borce čije snove danas živimo – napisao je u priopćenju za javnost Vidović.

Strijeljanje Rade Končara i drugova 22. svibnja 1942. (Foto: Wikipedija)

Strijeljanje Rade Končara i drugova 22. svibnja 1942. (Foto: Wikipedija)

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI