Neovisni novinarski portal
22.10.2020.
POLITIKA
‘Krupne ribe i sitna slova’ – Remont bez zastave, bivši radnici bez novca

‘Krupne ribe i sitna slova’ – Remont bez zastave, bivši radnici bez novca

Svečano podizanje zastave u Remontu 4. svibnja 2014. (Foto H. Pavić)

Svečano podizanje zastave u Remontu 4. svibnja 2014. (Foto H. Pavić)

Predstavnik bivših radnika Remonta, koji su u stečajnom postupku ostali kratki za 5,5 milijuna kuna, mora platiti 25.000 kuna odštete stečajnom upravitelju zbog prozivki na račun vođenja postupka. Branko Kronja poziva DORH da još jednom razmotri navode iz kaznene prijave, čije odbacivanje je bilo temelj presude u parnici za klevetu.

U Remontnom brodogradilištu Velimir Škorpik u Šibeniku 4. svibnja 1991. godine radnici skinuli jugoslavensku zastavu sa zvijezdom petokrakom i postavili trobojnicu sa šahovnicom, čime je započeo otpor agresiji na RH. Ovogodišnja, 24. po redu obljetnica, po prvi puta nije svečano obilježana.

Zaboravljen je slavni čin tadašnjih radnika Remonta, koji su svoj dug prema Domovini odradili tada i slijedećih mjeseci, zarobljavanjem ratnog brodovlja tadašnje JNA i izradom oružja za Hrvatsku vojsku, ali ostao je dug Remonta prema njima. Naime, Remontno brodogradilište svojim bivšim radnicima još uvijek duguje 5,5 milijuna kuna po osnovi plaća, regresa, jubilarnih nagrada… Stečajni postupak nad tom tvrtkom završen je još 2007. godine, ali 400 radnika nije uspjelo svoja potraživanja naplatiti iz stečajne mase. Dok za taj neuspjeh iz stečaja nitko nije odgovarao, odgovarat će onaj tko je upozoravao na nepravilnosti u vođenju stečajnog postupka.

– Ova priča počela je 2003. godine otvaranjem stečajnog postupka nad Remontnim brodogradilištem Šibenik, a završila je ovih dana donošenjem pravomoćne presude  u kojoj sam osuđen za klevetu i sramoćenje  stečajnog upravitelja i to na plaćanje 25.000,00 kuna sa zateznim kamatama od 2007. godine – požalio se na konferenciji za novinare Branko Kronja, predstavnik bivših radnika Remonta okupljenih u Udrugu ‘Plodovi rada’.

Kronja je u Odboru vjerovnika zastupao 119 radnika koji su dobili otkaz otvaranjem stečaja 2003. godine  i štitio njihova u stečaju priznata prava. Kako je zakonom  sva imovina proglašena pomorskim dobrom, a Remont nikad nije dobio obeštećenje za izuzeto pomorsko dobro, kao što su dobila ostala hrvatska brodogradilišta.

Branko Kronja, Krupne ribe i sitna slova (54)

– Najvrjednija imovina tada su bile dionice Jadranske banke koje su prodane bez natječaja i ispod tržišne cijene i bez podloge financijskih vještaka. Remontno brodogradfilište  u stečaju posjedovalo je 354 dionice, vrijednost kojih je od rujna 2004. počela naglo rasti. Tražio sam da se poništi prodaja mimo zakona, te da se postupi po zakonu. Kroz medije sam u više navrata upozoravao na štetnu radnju stečajnog upravitelja i predsjednika Odbora vjerovnika, koji je ujedno bio član Uprave Jadranske banke, kojom nam je onemogućena u velikom postotku naplata potraživanja. Vrijednost dionice je narasla i u jednom trenutku bila je i 10 puta veća. Nikada nisam spominjao nezakonito bogaćenje stečajnog upravitelja. Upozoravao sam i iznosio samo golu istinu, zbog čega sam danas, pravomoćnom presudom Općinskog i Županijskog suda u Šibeniku, doveden do dužničkog ropstva  – kaže Kronja.

Od od Remonta nikad neće dobiti svoj novac, ali stečajnom upravitelju, kojeg smatra odgovornim za tu činjenicu,  mora platiti odštetu od 25.000 kuna, koja je do danas s kamatama gotovo udvostručena.

Branko Kronja, Krupne ribe i sitna slova (13)

– Čudim se DORH-u da cipelari bivšeg premijera u aferi Planinska, jer i tamo se radi o tržišnim odnosima, prodaji po tržišnoj cijeni, a bilo je i uključeno nekoliko vještaka. U slučaju prodaje dionica Jadranske banke cijena je na službenim stranicama ZSE burze dionica i vidljiva je za svaki dan, a i vještak je potvrdio  da bi se prodajom na tržištu postigla veća cijena. Dakle ako odvjetnici bivšeg premijera  pogledaju odbačenu kaznenu prijavu  K-DO – 208/07 u slučaju Remontnog brogoradilišta, on je po pitanju Planinske slobodan, jer svi smo jednaki pred zakonom – kaže Kronja.

– Po zakonu sam bio dužan prijaviti sve što upućuje na kriminal i ni na kraj pameti mi nije bilo da ću biti kažnjen za klevetu i sramoćenje, ako sam govorio istinu, što potvrđuju dokumenti, i ako je sud to utvrdio u jednom drugom predmetu… – žali se Kronja i poziva  i poziva DORH da još jednom razmotri sve okolnosti vezane za stečajni postupak u Remontnom brodogradilištu.

Kronja smatra kako su on i radnici Remonta žrtve ‘krupnih riba i sitnih slova’. Zato će se iz dužničkog ropstva u koje ga je dovela presuda za klevetu pokušati riješiti prodajom skulptura riba koje izrađuje i s kojima je već imao nekoliko izložbi. Prodavat će ih već slijedećeg vikenda u Rogoznici, na svjetskom prvenstvu u ribolovu iz čamca.

– Da je DORH odradio svoj dio posla po pitanju kaznene prijave koju smo podnijeli, ja danas ne bi bio u dužničkom ropstvu prema stečajnom upravitelju, jer je upravo ta odbačena kaznena prijava bila podloga za osuđujuću presudu u predmetu klevete. Vrijeme je da glavni državni odvjetnik počisti u svojoj kući, da počitsi ovdašnje lokalne šerife, pa će lako pasti i oni drugi – kaže Kronja.

Branko Kronja, Krupne ribe i sitna slova (38)

 

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI