Neovisni novinarski portal
21.10.2020.
IZDVOJENO / LJUDI
Fidan Ademi

Kako je dječak Fidan tražio očev grob, a njegov otac izgubljenog sina? Pronašli su se nakon 15 godina

Fidan Ademi

-Sjećate li se štrajka rudara na Kosovu za vrijeme Miloševićeva režima? E, ja sam bio jedan od tih nesretnih rudara koji su sedam dana i noći proveli duboko ispod zemlje strahujući za svoje živote. Ništa bolje nije bilo ni po izlasku iz rudnika jer me je Miloševićev režim osudio na dva mjeseca zatvora. Umjesto u zatvor ja sam pobjegao, a put me odveo do Šibenika u kojem sa obitelji živim i danas. Ovako je Albanac Fejzulah Ademi započeo priču o životnoj drami koja je ispisala tisuće nesretnih dana, ali i sretan zavšetak- otac i sin su se pronašli nakon desetljeća i pol. Otac je tražio nestalog sina, a sin očev grob. Ovo je jedna od priča sa sretnim završetkom, a tolike ratne drame imale su nesretan kraj.

Fejzulah Ademi ( u sredini prvog reda) sa ekipom koja je sudjelovala u radu tribine

Fejzulah Ademi ( u sredini prvog reda) sa ekipom koja je sudjelovala u radu tribine

Kako sam tražio nestalog sina?
Fejzulah se nastanio u Šibeniku sa suprugom i četvero djece, dok je njegov najstariji sin ostao na Kosovu s majkom. Sve do 1996. g. nesretni otac nije ni znao što se događa s njegovim najstarijim djetetom pa ni to da je nestao i da mu se izgubio svaki trag. Čim su se uspostavile veze s Kosovom krenuo je za njim u potragu. Za pomoć se obratio danas umirovljenom generalu Rahimu Ademiju s kojim je u krvnom srodstvu. Kontakirao je i Crveni križ, veleposlanstvo Turske, dječje domove u Makedoniji… Godine 1997. dobio je informaciju da mu je sin otet, da je najprije završio u Izmiru, a kasnije u Istanbulu- ispričao nam je uzbuđeno Fejzulah u Šibeniku, u Gradskoj knjižnici u kojoj je održana tribina Zajednice Albanaca u RH pod nazivom “Potraga dječaka s Kosova za mrtvim ocem“.
Naime, Klub albanskih žena u Hrvatskoj i Zajednica Albanaca odlučili su da se ovogodišnja manifestacija „Dani kraljice Teute 2015“,osim u Zagrebu, obilježi i u Šibeniku te da široj javnosti ispričaju priču koja je zahvaljujući jednoj televizijskoj reportaži imala sretan završetak. U radu tribine sudjelovali su predstavnici albanske dijaspore s Kosova, veleposlanici Albanije i Kosova u RH, mnogi ugledni sveučilišni profesori i gosti iz Albanije i Kosova, te predstavnici Zajednice Albanaca u RH. Pokrovitelj skupa bio je dr. Željko Burić, gradonačelnik Grada Šibenika, a osim njega nazočnima su se obratili Agron Ademi, predsjednik Zajednice Albanaca Šibensko-kninske županije, Nediljka Klarić, bivša saborska zastupnica i gradonačelnica Šibenika, te Shenida Billali, predsjednica Zajednice albanskih žena u Hrvatskoj.Skupu je nazočila i Anita Aužina, predsjednica Zajednice žena Katarina Zrinski. O vladavini Ilira na prostoru pet zemalja govorio je kustos Toni Brajković, priče iz Ilirije kazivao je dramski umjetnik Šime Bubica, a pjevala je klapa Pergular. Shenida Billali, predsjednica Zajednice albanskih žena u Hrvatskoj predstavila je na skupu dvojezični časopis Iliria koji izlazi već 10 godina.
snimila: J. Klisović
Zahvaljujući televizijskoj reportaži jedna ljudska drama dobila je sretan završetak
Tko zna kako bi potraga završila da se za priču nije zainteresirala novinarka HTV-a koja je za emisiju HTV-a „Brisani prostor“ napravila zapaženu reportažu. Televizijska moć i ovog se puta pokazala na djelu, a kako je jedan Albanac nastanjen u Turskoj u Fejzulahu prepoznao čovjeka koji godinama neuspješno traži svoga sina, ispričao nam je osobno Fejzulah ne skrivajući osjećaje koji ga i nakon toliko vremena obuzimaju.
– Gledajući televizijski prilog jedan naš čovjek koji je davno s Kosova otišao u Tursku povezao je moju priču sa pričom mladića kojeg je tamo upoznao. Taj mu je mladić kazivao kako je bio otet, kako mu je otac poginuo u Hrvatskoj u ratu dok se borio na hrvatskoj strani kao dragovoljac Domovinskog rata, te o tome kako se, nesretnom sudbinom, našao u njemu nepoznatoj zemlji-Turskoj u kojoj je živio sam, na ulici, kao beskućnik .Ja sam se, inače po dolasku u Hrvatsku odmah prijavio kao dragovoljac i u HV-u sam bio do 1997.g. Mojom srećom, taj je Albanac u mladiću kojeg je upoznao prepoznao mog sina za kojim sam dotad neuspješno tragao.
Fidan Ademi

Fidan Ademi

Sa samo 9 godina prelazio granice tražeći očev grob
– Što je sve snašlo dječaka Fidana koji se sa svega 9 godina našao „sam na svijetu“, zna samo on. Kad se jedan Albanac iz Šibenika vratio na Kosovo pronio je priču kako je Fejzulah,njegov otac, poginuo u ratu što je dječaka strašno pogodilo. U nemirnim vremenima i još nemirnijem prostoru odlučio je sa svojih 9 godina sam krenuti na put- u Hrvatsku i tamo pronaći grob svog oca. U dva navrata su ga pronalazili i vraćali. Sa svega 9 godina prelazio je granice i tako se našao u Makedoniji gdje je jedno vrijeme, potvrđuju djelatnici Crvenog križa, bio u tamošnjim domovima za nezbrinutu djecu. Pod kojim je okolnostima otet i završio u Turskoj zna samo on. Proširila se priča da ga je oteo jedan vozač autobusa i tako se jadni dječak bez igdje ikoga našao u dalekoj i njemu nepoznatoj zemlji u kojoj se morao snalaziti bez ičije pomoći. Priča kaže kako je mijenjao boravišta i identitet.
-Sanjao je dječak o svom ocu za kojeg su mu rekli da je poginuo ratne 1992.g., a želja da posjeti očev grob u njemu je jačala. S druge strane, u Šibeniku se odvijala još jedna teška ratna i životna drama Fejzulaha Ademija koji je tragao za svojim najstarijim sinom.

Nakon 15 godina otac i sin su se ponovo našli. Kad je dobio vijest da mu sin živi u Turskoj, Fejzulah je odmah krenuo na put i njegovoj sreći nije bilo kraja. Na grudi je ponovo mogao primiti nestalog sina za kojim je tragao punih 15 godina.

Bez pomoći novinarke Shenide Billali priča ne bi imala sretan kraj

Veliku pomoć u potrazi za izgubljenim sinom Fejzulahu je pružila novinarka i redateljica Shenida Billali.

-I ova ljudska drama pokazuje da su djeca bila najveće žrtve rata. Velike su to patnje bile. S jedne strane imamo dječaka koji se odjednom našao sam, izgubio mu se svaki trag, a s druge imamo oca koji nije znao gdje mu je sin. Priča me osvojila pa sam krenula s reportažom koja je objavljena u Brisanom prostoru kojeg je vodio i uređivao Goran Milić i tako se priča zakotrljala širokim prostorima. Odlučila sam, kazuje nam Shenida, najprije pronaći čovjeka koji se u tim teškim trenucima odlučio suprostaviti zločinačkom Miloševićevom režimu, čovjeka koji je po dolasku u Hrvatsku postao dragovoljac Domovinskog rata, čovjeka koji je Hrvatsku prigrlio kao svoju domovinu i koji je uvijek bio na strani žrtve. Snaga medija učinila je svoje i otac i sin koji su tragali jedan za drugim, jedan za živim, drugi za mrtvim, sretno je završila, a trajala je punih 15 godina.
Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI