Neovisni novinarski portal
16.9.2019.
GOSPODARSTVO
Jadrtovački vinogradi (u projektu navodnjavanja) kompjuterski se prate i snimaju termo-kamerom

Jadrtovački vinogradi (u projektu navodnjavanja) kompjuterski se prate i snimaju termo-kamerom

Vinogradari i maslinari „osvajaju“ sve veće površine krša na području Jadrtovca i pretvaraju ih u plodne vinogradne i maslinarske oaze. Na golemom području jadrtovačih brda na kojima je u prošlom stoljeću bila vojna streljana, ukupno je oko 350 hektara površine na kojoj je od 2005.g. počela sadnja vinograda i maslinika. Pod vinovom lozom već je oko 140 hektara s preko milijun čokota vinove loze, a četrdesetak hektara je pod maslinama. Brojke i zainteresiranost poljoprivrednika govore o golemom potencijalu kojeg je prepoznala i županija Šibensko-kninska koja ga je uvrstila u projekt navodnjavanja. Marlena Floigl, pročelnica županijskog Ureda za gospodarstvo kaže nam kako je sustav navodnjavanja, prema Idejnom projektu, hidraulički dimenzioniran za navodnjavanje na površini od 272 hektara.

vinogradi u Jadrtovcu

U projekt županijskog navodnjavanja dosad utrošeno 5, 4 milijuna kuna
„Ruku pomoći“, kaže župan Goran Pauk pružila im je i država koja ih je uvrstila u nacionalni projekt navodnjavanja. Do danas je u ovj projekt utrošeno oko 5, 4 milijuna kuna od čega su gotovo polovicu sredstava osigurale Hrvatske vode, a ostatak županija i to za četiri lokacije: Petrovo polje, Jadrtovac-Donje Polje, Promina i Gaj. Projekt Jadrtovca trenutačno je u fazi izrade okolišnog elaborata i ishođenja dozvole, dok se dogodine očekuje raspisivanje natječaja.
Kakvi su rezultati prošlogodišnjeg pilot projekta navodnjavanja vinove loze i maslina koje su uzgojene na „osvojenim“ površinama u Jadrtovcu  na šibenskoj prezentaciji govorio je prof. dr. sc. Davor Romić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prema njegovim riječima pilot projekt će trajati ukupno tri godine, a realizira se na terenu koji je u vlasništvu Zdravka Kursana koji je od države 2005.g. dobio zemljište na rok uporabe od 40 godina, dok su drugi korisnici koji su se kasnije javili dobili 10 godina duže vremensko razdoblje korištenja.
Vinograde stalno snima letjelica s termo kamerom
-Kako je prošla godina, u poljoprivrednom smislu, bila ekstremna zbog velike količine padalina i vlage, to ni rezultati našeg istraživanja u ovako kratkom vremenu nisu mogla pokazati neke velike rezultate. Da bi se uopće razumjelo o kakvom se krškom području radi ilustrirat ću na brojkama koje govore o propusnosti ovog tla koje čak 10 puta manje apsorbira vodu i vlagu od, primjerice crnice. Kako bi došli do relevantnih podataka na terenu smo postavili cijevi za navodnjavanje u vinogradima i maslinicima, instalirali brojnu znanstvenu opremu, ugradili mjerače vlažnosti tla i instalirali grom letjelice s termo kamerom kako bi u svakom trenutku mogli pratiti stanje na terenu. Na primjeru lista vinove loze kojeg smo stavili na Youtube vidi se kako izgleda list snimljen običnom kamerom i onaj koji je u objektivu termo kamere. Dakle, vinograde i maslinike kompjuterski držimo pod kontrolom. Tako ćemo u svakom trneutku, kaže prof. Romić, znati gdje se i zašto mora intervenirati.
Prema njegovim riječima, cilj ovog istraživanja je utvrditi utjecaj navodnjavanja na vinovu lozu i maslinu, a prve spoznaje govore da nema velikih razlika jer je prošla godina bila ekstremno vlažna, dok je u prošlosti bilo drugih ekstrema.

U više navrata stručnjaci su isticali kako je prostor Jadrtovca heterogen zbog čega se preporuča tzv. precizna poljoprivreda kakva, primjerice vlada u SAD-u. S manje sredstava dolazi se do veće kvalitete, a to je i naš cilj. Zapravo, treba pronaći pravu mjeru za navodnjavanje, čulo se na šibenskom skupu koji je naišao na veliki interes zainteresirane struke.
Svjetska praksa pokazuje da se navodnjavanjem postižu dobri rezultati
-Isksutva iz svijeta pokazuju da se navodnjavanjem postižu dobri rezultati, od Kalifornije do drugih atraktivnih vinskih destinacija. Za stolno grožđe, nesumljivo nam treba navodnjavanje, a za ostalo grožđe treba vidjeti- zaključuje prof. dr. sc. Jasminka Karoglan Kontić s Agronomskog fakulteta.

Što se tiče vode, nje ima u dovoljnim količinama u izvorištu ribnjak, kažu stručnjaci iz Hrvatskih voda.

Nakon najnovijih poteza Vlade RH do novih većih površina na kojima bi netko želio saditi različite poljoprivredne kulture više se neće moći doći. Zašto? Davor Buntić iz Razvojne agencije upozorava da to priječe nove odredbe Zakona o šumama pa se s pravom postavlja pitanje kako dalje širiti proizvodnju.

U Hrvatskoj je danas 784 hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta
Paradoksalno zvuči podatak kojeg je iznio prof. Romić. U Hrvatskoj se danas nalazi 784 000 hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, a takvo stanje nema ni jedna zemlja EU osim Hrvatske.I dok na jednoj strani svjedočimio sveopćoj zapuštenosti dote, s druge strane poljoprivrednici osvajaju „neosvojivo“.
Kako doći do novih površina za velike nasade, stvar je politike koja o tome nesumljivo odlučuje, kako jučer, tako danas, a tako će valjda biti i sutra. Trebalo bi se samo konačno dogovoriti jesmo li kao država odlučni poljoprivredu razvijati na način osvajanja novih teških terena. Zasad o tome nema koncenzusa, kažu stručnjaci.
-Područje Jadrtovca koje zauzima 350 hektara u skorašnjoj budućnosti vidim ne samo kao površine pod nasadima vinograda i maslina već tu vidim i vinariju, kušaonice, vinske ceste i ceste maslinova ulja, turiste…Ovo područje nesumljivo ima ogroman potencijal, a na struci, znanstvenicima i politici je da pronađu najbolja rješenja, a novaca će biti iz više fondova, uvjeren je prof. Romić.

Kad Hrvatske šume „kroje“ zakone
S vremenom se problematiziralo i pitanje mogućnosti gradnje objekata koji će pratiti poljoprivrednu proizvodnju. Kursanu je to omogućeno kroz ugovor kojeg je potpisao 2005.g., ali odredbe nekih Zakona to priječe. Damir Lučev, ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje županije problematizira Zakon o šumama po kojem se površine koje je država ustupila korisnicima, a koje su u naravi pašnjaci, u prostorno-planskoj regulativi trebaju voditi kao da su u naravi šume iako je bjelodano da one to više nisu.
Zdravko Kursan navodi kako je u “pet do dvanaest” na Saboru izmjenjena odredba po kojoj su se objekti mogli graditi na različitim površinama u kontinentalnom i ostalom području Hrvatske. U Saboru je, naime prihvaćen prijedlog da se na cijelom području države objekti mogu graditi uz uvjet raspolaganja s jednim hektarom zemljišta.
Tags: , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI