Neovisni novinarski portal
23.9.2020.
EKOLOGIJA
EK stvara “neprijajteljsko okruženje” za prirodu- “Kriknimo za prirodu”

EK stvara “neprijajteljsko okruženje” za prirodu- “Kriknimo za prirodu”

Preko 100 udruga za zaštitu prirode diljem Europe započelo je ovog tjedna zajedničku online akciju za spas europske prirode od programa izmjene zakonodavstva kojeg je predložio predsjednik Europske komisije Jean-Claud Juncker.
Internetska akcija nazivana „Krik za prirodu“ omogućit će građanima iz 28 zemalja članica EU da sudjeluju u javnim konzultacijama Europske komisije i tako sačuvaju zakonodavstvo koje štiti prirodu u Europi. E-akciju organiziraju i promoviraju: Udruga BirdLife, koja obuhvaća 120 udruga diljem svijeta, Europski biro za okoliš (EEB), Friends of the Earth Europe i WWF.

panda

Krik za prirodu nevladinih organizacija
E-akcija zapravo obilježava početak zajedničke, paneuropske, višegodišnje kampanje koja ima za cilj zaustavljanje svih procesa koji prijete zaštiti prirode u Europi. Aktivisti će ujedno poticati bolju implementaciju i primjenu zakonodavstva koje se odnosi na prirodu. Dakle, više od 100 udruga za zaštitu prirode ujedinile su snage kako bi preko javnosti poslali poruku Europskoj komisiji kako se zakonodavstvo koje štiti prirodu ne smije umanjivati, već mora i dalje biti održano, bolje implementirano i provođeno.
Europsko zakonodavstvo o prirodi (Direktiva o pticama i Direktiva o staništima) prepoznato je kao jedno od najjačih u svijetu u zaštiti životinja, biljaka i staništa od izumiranja. Zahvaljujući tom zakonodavstvu, Europa danas ima najveću svjetsku mrežu zaštićenih područja, Natura 2000, koja obuhvaća petinu europskog kopna i 4% mora.
Neprijateljsko okruženje za prirodu- „rezanje zelene vrpce“
Europska komisija odlučila je provesti dubinsku evaluaciju obje direktive i tako utvrditi jesu li djelotvorne u zaštiti naše prirode. Taj proces odvija se u, za prirodu, neprijateljskom okruženju, a predsjednik komisije Juncker ga opisuje kao „rezanje zelene vrpce“.
Internetska akcija udruga omogućuje građanima da sudjeluju u javnim konzultacijama do 24. srpnja 2015.g., te je to jedina prilika da javnost izrazi svoje mišljenje dok traje proces evaluacije ovih zakona.

piri

Činiti, a ne podčiniti

Krešimir Mikulić, direktor Udruge BIOM, hrvatskom partneru BirdLife Europea o aktualnoj problematici kaže: “Imamo pregršt znanstvenih dokaza koji ukazuju kako ovo zakonodavstvo zaista funkcionira, kada se provodi. Osim toga, postoje brojni primjeri kako ovi zakoni nisu prepreka za ekonomski razvoj. Stoga, moje pitanje predsjedniku Komisije Junckeru i potpredsjedniku Timmermansu je jednostavno: „S obzirom na sve što je u Europi potrebno činiti, ima li potrebe ove zakone podčiniti?”
O aktualnoj problematici izjasnio se i Martin Šolar, direktor WWF Adria: “WWF se već 30 godina bori kako bi u Europi postojali sveobuhvatni zakoni o zaštiti prirode, koji postavljaju i svjetski standard za slične zakone. Nećemo stajati mirno i tako dopustiti da sav prethodni rad bude uzaludan, tim više što je EU legislativa za zaštitu prirode ionako siromašna jer se sastoji od samo dviju direktiva. Nitko neće imati koristi ako se europsko zakonodavstvo o zaštiti prirode vrati u prošla vremena: ni priroda niti ljudi koji o toj prirodi ovise. Sada počinje apel na javnost da održi našu prirodu živom.”
Javnosti je svoje mišljenje iznio i Jeremy Wates, glavni tajnik Europskog biroa za okoliš (EEB): “Trenutna fiksacija Europske komisije usmjerena na deregulativu zakonodavstva o prirodu EU i rezanje tzv. „zelene vrpce“, ne uzima u obzir učinkovita rješenja za ugrožena staništa i vrste. Umjesto pronalaska rupa u ovom zakonodavstvu, Europska komisija i zemlje članice trebale bi se posvetiti provođenju ovih direktiva i tako donijeti neizmjernu korist prirodi, ali i ljudima i ekonomiji.”.
Hrvoje Radanović iz Zelene akcije, Friends of the Earth Croatia ističe kako svi imamo pravo na prirodu, a labavljenje temeljnog zakonodavstva koje ju štiti,smatra, predstavlja katastrofu za građane Europe i za prirodu. -Okupit ćemo ljude diljem EU i naš glas će se jasno i glasno čuti – našu prirodu je potrebno zaštiti i očekujemo kako će naši političari to uvidjeti, ne samo za nas, nego i za sve buduće generacije.”
Kako bi široku javnost detaljnije upoznali s aktualnim stanjem prirode i nužnosti njezine jače zaštite, WWF i partneri u ovoj akciji odaslali cijeli niz zanimljivih vijesti koje svjedoče o nužnosti djelovanja i to- ODMAH. Pod prijetnjom je, naveli su, najmanje 60 % biljnih i životinjskih vrsta od europskog značaja i 77 % njihovih staništa.
mala_igra_j__bohdal_370705
Što nas uistinu čini živima? Možda pogled s vrha planine koji ulijeva strahopoštovanje. Ili, šetnja tihim šumama. Neočekivani susret s divljom životinjom. Možda trenuci kada spoznamo koliko smo sretni što živimo u zemlji koja još ima mjesta gdje ljudi i priroda uspijevaju živjeti zajedno.
Srećom, još uvijek mnogi mogu doživjeti ovakve trenutke jer priroda iznova buja u zaštićenim predjelima diljem Europe. To prirodno bogatstvo Europe moglo bi, međutim doći pod veliki upitnik ukoliko se ublaže propisi koji reguliraju ovu oblast. Upravo stoga držimo da je sada vrijeme da našim političarima kažemo da brane i poštuju propise kako bi naš prirodni svijet održali živim, poručuju iz WWF Adria koja sjedište ima u Zagrebu.
60 % biljaka i životinja i 70 % staništva ugrožava čovjek!
Jeste li znali da je 60 posto biljaka i životinja i 70 posto staništa ugroženo i to djelovanjem čovjeka? Brojne su životinjske vrste ugrožene, međutim postavlja se pitanje kakvo će stanje zavladati u skorijoj budućnosti s obzirom na povećanu potražnju za životnim prostorom, vodom, energijom i hranom. Povećana potražnja predstavlja veliku prijetnju jedinstvenim vrstama i nezamjenjivim prirodnim ekosustavima kao što su to primjerice: šume, jezera, rijeka i mora. Neodgovarajući razvoj infrastrukture, intezivna poljoprivreda i urbanizacija-samo su neki od elemenata koji doprinose širenju ugroze.
Ekološka kriza u Europi u brojkama-jednoj od deset vrsti divljih pčela prijeti izumiranje
– Stručnjaci kažu da je u Europi od 1700. godine nestalo 60 posto biljnih i životinjskih vrsta. Od 1980.g. do danas populacija na razini krajobraza smanjila se za 300 milijuna jedinki. Od 1990. godine travnjačke populacije leptira smanjile su se za 60%. Kao glavni uzrok smanjenja smatraju se promjene koje su se posljednjih desetljeća dogodile u sektoru poljoprivredne, a riječ je o intenzivnom uzgoju i napuštanju zemljišta od strane poljoprivrednika. Za one koji su bolje upoznati sa značajem kojeg po prirodu, ali i naš ukupan život imaju pčele zabrinjavajuće zvuči podatak da  jednoj od deset vrsta divljih pčela prijeti izumiranje. I to nije sve kad je riječ o posljedicama. Kad je riječ o životu u morima i oceanima, stručnjaci kazuju kako je on već prelovljen, a u Sredozemnom moru je više od 96% riba sa samog morskog dna prelovljeno.
EU svake godine izdvaja 450 milijardi eura za saniranje posljedica onečišćenja
Više od 40% rijeka i obalnih vodnih tijela pogođena su raznim onečišćenjem za koje je krivac poljoprivreda. Tek za nešto više od polovice takvih tijela (53 posto) očekuje se bolje stanje do 2015. godine. Saniranje posljedica svake godine EU košta 450 milijardi eura. Kad se već govori o Europskoj uniji valja naglasiti da je onečišćenje zraka glavni okolišni uzročnik smrti s preko 400 000 preuranjenih smrtnih slučajeva svake godine. Vanjski troškovi iznosili su između 330 i 940 milijardi eura u 2010.g.
dsc_0542.

Natura 2000- najveća svjetska mreža zaštićenih područja

Europa se još koncem prošlog stoljeća suočila s problemom gubitka biološke raznolikosti i na taj gorući problem odgovorila s dva ključna propisa. Donijela je, podsjećamo Direktivu o Pticama (1979) i Direktovu o staništima (1992). Riječ je o propisima koji predstavljaju temelj zakona o zaštiti prirode EU koji su doveli do stvaranja Nature 2000– ekološke mreže-najveće mreže zaštićenih područja na svijetu koja pokriva: 1 milijun četvornih kilometara kopna (preko 18 posto površine kopna EU, zatim 250000 četvronih kilometara morskih područja (oko 4 posto morskih područja EU, ili ukupno: 27 000 četvornih kilometara područja i 1000 vrsta pod posebnom zaštitom. Pozitivni pomaci koji su se dogodili u zaštiti rezultat su dobre implementacije EU zakona o zaštiti prirode o čemu svjedoči oporavak populacija nekih rijetkih vrsta, a ujedno se smanjio i gubitak vrijednih staništa.

Socio-gospodarska vrijednost ekološke mreže NATURA 2000 procijenjena je na oko 200 do 300 milijardi eura godišnje

Stručnjaci su izračunali da se usluge ekosustava i vezane socio – ekonomske dobrobiti koje pruža mreža Natura 2000 mogu procijeniti na 200 do 300 milijardi € godišnje, što čini oko 1, 7 do 2, 5% BDP-a EU-e (daleko više od 5, 8 milijardi € godišnje potrebnih za upravljanje Natura 2000. Dobrobiti koje pružaju morska Natura 2000 područja (površine 4. 7 %) vrijede 1. 4 – 1. 5 milijardi € godišnje. Vrijednost bi se povećale na 3 – 3.2 milijardi € godišnje ukoliko bi se  se zaštitilo 10% morske površine.

Uspjesi u zaštiti prirode- spašen Iberijski ris i populacija orla štekavca
Kad je riječ o uspjesima postignutim na polju zaštite vrsta i staništa treba istaknuti primjer Iberijskog risa koji spada u najugroženije vrste iz skupine mačaka koje žive na Pirinejskom poluotoku. Njihova se populacija oporavila kao i populacija orla štekavca koji je u nekim zemljama Europe bio posve nestao, a danas njegova populacvija bilježi rast. Danas u prirodi obitava 10 000 parova.
Zaustavljanje štetnog istraživanja plina u Coto Donana-i
Navodeći neke od aktivnosti na polju zaštite okoliša iz WWF-a ističu angažman u slučaju zaštite područja Coto Donana u Španjolskoj na kojem jedna naftna kompanija pokušava dobiti odobrenje za vrlo štetno istraživanje plina. Radi se o području Nature 2000 koje je uz to uvršteno na UNESCO-vu ljestvicu Svjetske kulturne baštine. I ovaj primjer pokazuje koliko je potrebna snažna pravna zaštita. WWF Španjolska je ustala protiv ovog projekta, te kontinuirano ukazuje na nepravilnosti koje su se dogodile u procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Pozvali su i EK da intervenira. Slučaj je i dalje otvoren.
Tags: , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI