Neovisni novinarski portal
29.10.2020.
GOSPODARSTVO
Brendiranje kao “nemoguća misija”, a Šibenik je tako silno fotogeničan grad

Brendiranje kao “nemoguća misija”, a Šibenik je tako silno fotogeničan grad

Da brendiranje nije nimalo lagan ni brz posao svjedoči aktualna turistička slika Hrvatske koja ni sa nekoliko više ili manje atraktivnih slogana još nije pogodila „u sridu“. Predstavljanje određene ponude pa tako i one koju gostima nudi grad Šibenik, također nije jednostavna zadaća na kojoj su dosad zube savijali brojni stručnjaci, a za njihove pokušaje, manje ili više uspješne, iskeširano je „brdo love“. Aktalna slika govori da nas turisti još ne prepoznaju po sloganima što je prava šteta jer iskustva turistički naprednijih sredina svjedoče o privlačenju velikog broja turista koji „padaju“ na priču koja govori „stotinu jezika“.

snimila: J. Klisović

Šibenčanka Sandra Grgas iz Udruge turističkih vodiča „Mihovil“ i aktualna v.d. ravnateljice Studentskog centra Šibenik, kao najpozitivnije i najrazvikanije svjetske primjere navodi prepoznatljivost gradova poput Rima, Pariza ili New Yorka koji se prepoznaju po sloganima: „Vječni grad“, „Grad svjetlosti“, „Grad koji nikad ne spava“. Oni su uspješno „prodali“ svoje priče, a Šibeniku takva prepoznatljivost kroz priču tek predstoji.
Osnov brendiranja treba biti- katedrala svetog Jakova…
Osnov šibenskog brendiranja je njegova povijesna jezgra kojom dominira Dalmatinčeva katedrala svetog Jakova satkana od kamena bez vezivnog tkiva koja je od 2000g. pod zaštitom UNESC-a. Uz katedralu je dobro sačuvana i povijesna jezgra u čijim se tijesnim kalama i na trgovima smjestilo čak 27 crkvi, brojni samostani, tvrđave, palače…
Što je to na što se turistima treba posebno skrenuti pažnja u predstavljanju grada kojeg pohode, pitamo je?
-Govoreći o kulturnim vrednotama svakako valja istaći manifestaciju Međunarodni dječji festival, a gostima treba predstaviti i neke naše posebnosti kao što su to npr. šibenski botun, pa bagatin, kapu, Šibensku gradsku stražu… Ne smijemo zaboraviti istaknuti ni znamenite povijsne osobe, a iz novijeg vremena to je slavni košarkaš Dražen Petrović za kojeg ima sve više upita, navodi Sandra Grgas ističući kako Šibenik dosad nije dovoljno jako isticao činjenicu da je prije razvikanih svjetskih metropola dobio električnu energiju. Šibenik je i grad brojnih festivala, impresivnih tvrđava…Grad je nekada bio poznat po kvalitetnim likerima, maraskinu…
Gosti nisu u potrazi samo za prirodnim ljepotama, kulturnim spomenicima i zanimljivostima. Oni sve više traže-doživljaj, a da bi ga doživjeli moraju iskustiti nešto neponovljivo. Šibensko središte nekada je bilo u znaku brojnih oštarija, toverni, konoba… po kojima je prednjačila Gornja Kalelarga koja je zbog takvih sadžaja prozvana Masnom ulicom. Samo u ovoj ulici bilo je 9 oštarija u kojima se frigala riba, kuhala domaća juha…Dakle, ne samo kroz osjetilo vida već i kroz druga osjetila gosti trebaju doživjeti ovaj grad. Upravo u ovoj okolnosti Grgas vidi prostora za stvaranje sadržaja koji će gostima nuditi-doživljaj. Jedna ili više butiga sa tradicijskom nošnjom i nakitom dobro bi došla u središtu grada. Zamislite da imamo prodavaonicu u kojoj će se nuditi isključivo glazba šibenskih pjevača i autora. Kad nekomu kažete da ste iz Šibenika, on automatski konstatira-“ I vi, sigurno znate dobro pivat!“, ispričala nam je Grgas.

Stitched Panorama

Šibenik je silno fotogeničan grad
Što je slika našeg grada, upitao se prof. Ivica Poljičak sa Veleučilišta u Šibeniku.
Sa sve razvijenijom tehnologijom gosti postaju „autori trenutka“, međutim što je sa onom nevidljivom slikom grada koja je presudna za doživljaj, a vezana je uz sjećanje. Najveći broj Šibenčana svoj grad doživljava kao nešto lijepo, a tako je i sa gostima koji ga pohode. Šibenik prepoznajemo kao malo koji grad jer je silno fotogeničan ne samo za profesionalce već za sve koji ga „hvataju“ u objektiv. To je slika grada. Slika koju vidimo kad zastanemo, primjerice na Šibenskom mostu, a preko mora nam se na uzvisini ukaže stari grad kojim dominiraju katedrala u podnožju i tvrđava svetog Mihovila na vrhu. To je neponovljiv doživljaj za sve. Koliko je god katedrala svetog Jakova „ulaz u Šibenik“, sliku upotpunjuje povijesna okolna jezgra koja sa katedralom čini neponovljivu cjelinu.
Novi hotel na Kulinama- novi kotačić u mozaiku doživljaja grada
Jedinstvena je i slika grada koja se „hvat“ kad mu se prilazi sa morske strane, ali i ona koja se odnedavno može vidjeti sa novouređene šetnice kroz kanal svetog Ante, kazuje nam Poljičak domećući kako je slika našeg grada iz 21. stoljeća značajno izmjenjena zbog novog hotela na Kulinama koji predstavlja novi kotačić u mozaiku doživljaja Krešimirova grada. Hotel poput kakve krme velikog broda stražari na istočnom dijelu grada.
Jurlinovi dvori

Jurlinovi dvori

Jurlinovi dvori traju već 37 godina
Kad je riječ o ponudi koja u svojoj cijelosti nudi-doživljaj svakako treba spomenuti don Stupu Perkova koji je sa ponudom Jurlinovih dvora gostima pružio neponovljivi doživljaj. Imao je viziju koju je uspješno ostvario, a 37 godina postojanosti kamenih dvora najbolji su pokazatelj njegove uspješnosti.
„Kad se stvara s ljubavlju rezultat ne izostaje. Gost želi autentičnost, priču, doživljaj i kada sve to dobije, imamo zadovoljnog gosta koji se vraća“- ispričao nam je don Perkov.
Vizija Mirande Paić, Šime Strikomana, Joška Lokasa…
Viziju u koju je malo tko osim nje vjerovao imala je i Miranda Paić iz Bićina koja je gostima odlučila ponuditi domaće proizvode u autentičnoj ali i inovativnoj izvedbi. Uspjeh nije izostao. Bez vizije ne bi uspio ni autor Milenijskih fotografija Šime Strikoman iza kojeg je 458 atraktivnih i jedinstvenih fotografija.
Milenijska fotografija Šime Strikomana- Draganićki kragljin

Milenijska fotografija Šime Strikomana- Draganićki kragljin

Destinacijska ekonomija doživljaja. Što je to?
Mr. sc. Petar Gardijan još je 2006.g., u viziji tada mladog poduzetnika koji se u rodni kraj vratio iz Njemačke- Joška Lokasa, prepoznao dobru ideju i viziju koju je svesrdno podržao. Lokas je na „pustopoljini“ Pakova sela izgradio kameno carstvo koje od tada ne prestaje privlačiti goste iz svih kutaka svijeta-Etno land.
-Razlika između očekivanog i doživljaja je bitna odrednica. Turisti su danas željni doživljaja i to je taj fenomen 21. stoljeća koji ja još nazivam destinacijskom ekonomijom doživljaja.Bez doživljaja nema priče o kvalitetnoj ponudi ni turizmu uopće, mišljenja je Petar Gardijan i zaključuje- u turističkoj priči svi moraju biti zadovoljni- i pružatelj usluge i onaj tko ju konzumira.
Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI