Neovisni novinarski portal
15.6.2019.
GOSPODARSTVO / IZDVOJENO
U branje šparoga na šumskom zemljištu samo s dozvolom-150 kuna pa  beri cijeli mjesec!

U branje šparoga na šumskom zemljištu samo s dozvolom-150 kuna pa beri cijeli mjesec!

„Proljetna kraljica“– kako se zbog njezinih blagotvornih i ljekovitih svojstava naziva šparogu, ove je godine „rodila“ kao malo kada ranije. Barem tako zaključujemo po tržnicama na kojima se gotovo svakodnevno nudi na stotine strukova šparoga, ali i iz vlastitog iskustva kao beračice. Cijena je sa početnih 50 ovih dana „pala“ na svega 15 kuna. Istina, sa padom cijene smanjio se i broj šparoga u stručku koji je, očitije sve tanjiiii.

snimila. J. Klisović

Zašto cijenimo šparogu?
Odvajkada se smatra dobrim dijuretikom, “čistačem” organizma, a neki su je proglasili i „eliksirom mladosti“. Neki će za nju reći da je „lovac masnoća“, drugi da je najbolja za drenažu, a sve je više onih koji vjeruju u njezina ljekovita svojstva i kad je riječ o liječenju najtežih tumorskih bolesti, a recepti priprave su različiti.
Znanost do sada nije otkrila takva svojstva šparoge, ali je činjenica da ova biljka sadrži glutation koji se smatra jednim od jačih antikarcenogena i antioksidansa.
Iako čak 93 % šparoge čini voda, ona je bogata mineralima što je ujedno i njezina najveća vrijednost. Prednjači kalij, fosfor, sumpor, kalcij i magnezij. I to nije sve kad je riječ o njezinim svojstvima. Sadrži i mikroelemente kao što su bakar, željezo, cink, fluor i jod. Što se tiče vitamina poznato je da sadrži vitamin C i B6, te da je dobar izvor folata. Energetska vrijednost joj je mala, ali je zato ona nutritivna ono što je čini posebnom.
Mnogi je smatraju delikatesom pa ne čudi što već sa ranim proljećem mnogi odlaze i polja, maslinike i šume u potrazi za gorkastim zelenim plodovima prirode. U Dalmaciji i Istri posebno su cijenjene divlje šparoge, dok se u unutrašnjosti sve više okreću plantažnom uzgoju u čemu posebno prednjače OPG-ovi u Ivankovu, Andrijaševićima, Cerni i posebice u Vinkovcima gdje Marko Hervoević ima veliki plantažni uzgoj.
Dalmatincima ni škrti kamenjar, drača ni smreka, ne predstavljaju prepreku za odlazak u potragu za omiljenom delicijom. Zadovoljstvo čini i najmanji ubrani stručak koji pomiješan sa 2-3 u tvrdo skuhana jaja, začinjen s tek malo soli, papra i maslinova ulja, predstavlja veliki gastronomski gušt.
Šparoga (oštrolisna) se može pripremiti na „mali milijun načina“, a kako ugostitelji pripremaju ovu deliciju pokazuju na raznim festivalima koji se upriličuju- šparogi u čast.snimila: J. Klisović
Gdje se smiju brati divlje šparoge?
Sve donedavno bilo je uvriježeno mišljenje kako divlju šparogu možemo brati gdje nas je volja, međutim Hrvatske šume ne misle tako pa su branje na šumskim površinama koje su u državnom vlasništvu, regulirali zakonom. A što on kaže poručili su nam iz Hrvatskih šuma:
Šparoge- nedrvni šumski proizvod
-Šparoge su nedrvni šumski proizvod i za njihovo branje u državnim šumama treba ishoditi dozvolu od strane Hrvatskih šuma d.o.o., stoji u pisanom odgovoru.
Dozvola za jednomjesečno branje šparoga u šumama košta 150 kuna- dnevno je dozvoljeno branje do 2 kg ovog ploda
Zanimalo nas je što kaže Cjenik, odnosno koliko smo dužni platiti za svaku ubranu šparogu.
-Prema Cjeniku nedrvnih šumskih proizvoda HŠ d.o.o., za stručak šparoga koji broji 40 komada, treba platiti 3 kn. Međutim, ta je naknada već sadržana u cijeni dozvole, a dnevno se za osobne potrebe može ubrati do 2 kg stabljika.
Cijene su različite, ovisno o tome za koje razdoblje želite ishoditi dozvolu:
Dozvola za 1 mjesec stoji 150 kn
Dozvola za 1 tjedan = 70 kn
Dozvola za 1 vikend= 20 kn
Dozvola za 1 dan = 10 kn
Hrvatske šume, inače nemaju ingerenciju za privatne posjede već samo za šume koje su u vlasništvu Republike Hrvatske.

snimila . J. Klisović

Tko je nadležan za nadzor i sankcije berača bez dozvole- pitali smo.
-Što se tiče nadzora i eventualnog sankcioniranja onih koji šparoge beru u šumama koje su u vlasništvu RH bez izdane dozvole, nadležna je šumarska inspekcija koja djeluju pri Ministarstvu poljoprivrede. Smatramo kako mora postojati i kontrola branja gljiva, ljekovitog bilja, bilja za hranu ljudi i dr., naročito onih koji se beru u svrhu daljnje prodaje. Sve to kako bi smo zaštitili staništa i omogućili očuvanje biološke raznolikosti, te na taj način onemogućili devastaciju naših šumskih ekosustava- navedeno je u odgovoru iz Službe za odnose s javnošću Hrvatskih šuma.
Srećom, na području Dalmacije šparoga se uglavnom bere po privatnim parcelama. Kontrole nema, a i da inspektori krenu u kontrolu berača teško bi ih pronalazili zbog konfiguracije terena, a tu je i pitanje isplativosti, ali i svrsishodnosti kontrole.
Berači, inače najviše strahuju od zmija, a zadnji slučaj sa zadarskog područja govori da se itekako treba biti na oprezu, a sa sobom obvezno valja ponijeti štap.
Oštrolisna šparoga nije zakonom zaštićena vrsta
Što o branju divljih šparoga kažu u Državnom zavodu za zaštitu prirode čitamo sa njihova weba:
Oštrolisna šparoga nije zaštićena vrsta te za njeno sakupljanje nije potrebno ishoditi dozvolu Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. Zbog toga se ne izdaju dopuštenja za njezino sakupljanje, niti Inspekcija zaštite prirode provodi nadzor i kažnjava njezino nedozvoljeno sakupljanje i trgovinu.
U Hrvatskoj su zakonom zaštićene tri vrste šparoga među kojima nije oštrolisna
S druge strane, u Hrvatskoj su zaštićene tri preostale vrste šparoga: tankolisna (Asparagus tenuifolius Lam.), morska (A. maritimus (L.) Mill.) i ljekovita šparoga (A. officinalis L.). Ove se vrste šparoga, međutim ne beru u komercijalne svrhe tj. za prodaju i izvoz. Osim toga, ove vrste nisu toliko široko rasprostranjene u Hrvatskoj, za razliku od oštrolisne šparoge koja je široko rasprostranjena i najčešća vrsta šparoge u hrvatskom priobalju. Potpuno mlade izdanke svih ovih vrsta gotovo je nemoguće razlikovati, ali odrasle biljke zaštićenih vrsta šparoga imaju zeljastu stabljiku koja svake godine tijekom zime odumire, te se time razlikuju od oštrolisne šparoge koja ima drvenastu stabljiku i koja prezimljava kao „bodljikavi” grmić odnosno „šparožina”.
Svako nelegalno branje i prodaju zaštićenih i strogo zaštićenih biljaka potrebno je prijaviti Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prirode (www.mzoip.hr).
Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI