Neovisni novinarski portal
30.10.2020.
EKOLOGIJA
‘Hrvati imajo tako lepo morje…’ – Slovenci brzo sakupili 10.000 potpisa protiv ‘naftomanije’

‘Hrvati imajo tako lepo morje…’ – Slovenci brzo sakupili 10.000 potpisa protiv ‘naftomanije’

Slovenski potpisi

– Hrvati imajo tako lepo morje, kako sploh lahko pomislijo na naftne ploščadi… – čudi se jedna gopođa iz Slovenije na društvenoj mreži.

Na stotine je sličnih komentara kojima uglavnom ne treba prijevod na hrvatski jezik kako bi se osjetilo iskreno čuđenje i ganutljiva zabrinutost za hrvaško morje. Kako ne bi, kada se toliko Slovenaca gotovo svaki vikend uputi put našega morja, a veliki broj njih već odavno ovdje ima svoje kuće, vikendice, glisere i jedrilice. A i u svojoj tradiciji inače njeguju zavidan odnos iznimnog poštivanja prirodnih ljepota i ekoloških vrednota.

‘Najveća mobilizacija u povijesti Slovenije’

No prvi EU-susjedi Slovenci su se iskazali i mimo društvenih mreža u zaštiti Jadrana. U kratkom vremenu, Greepeace Slovenija, koji podržava hrvatsku koaliciju S.O.S. za Jadran, odnosno slovenska inačica nazvana S.O.S. Adriatic, vrijedno je sakupila čak 10.000 potpisa onih koji se protive bušenju Jadrana.
– U samo tri tjedna, grupa podrške nevladinim organizacijama u Hrvatskoj koji se bore za ukidanje tih planova u Sloveniji je dodijelila više od 10.000 potpisa pojedinaca i organizacija. To predstavlja jednu od najvećih mobilizacija u području zaštite okoliša u povijesti Slovenije i šalje poruku donositeljima odluka da se zaštiti naše zajedničko more prije sporne naftne avanture, te kako je to prioritet slovenske javnosti – kaže Nina Štros, voditeljica Greenpeacea u Sloveniji.
Inače, slovenski Greenpeace je izvjestio slovensko Ministarstvo zaštite okoliša i prostora, te je proslijedio svoje komentare o programu istraživanja i vađenje nafte u Jadranu koju je izradilo Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske. U svojim komentarima, ta organizacija navodi da je taj program Vlade Republike Hrvatske neprihvatljiv, kao i studija procjene utjecaja na okoliš. To je zaključeno i prilikom javne rasprave u Sloveniji, koja je završila 16. travnja, u sklopu prekogranične procjene utjecaja na okoliš.

Manjkavo, površno…

Greenpeace je u Sloveniji navodi da studija procjene utjecaja na okoliš manjkava, te da ju je potrebno ponovno staviti na javno razmatranje. Baš kao što je to na stotine puta upozoreno u Hrvatskoj, u Sloveniji također zaključuju kako taj dokument nije sveobuhvatan, te kao se površno bavi konkretnim mjerama spriječavanja ili ublažavanja negativnih učinaka za okoliš, ne uzima u obzir utjecaj ugljikovodika na klimu i biološku raznolikost, ne obuhvaća kumulativne, dugoročne i neizravne utjecaje na okoliš i ljude itd.
– Nedostaju informacije o o tome čišćenju potencijalnih naftnih mrlja. Ističe se kontrolu onečišćenja u većini slučajeva provodi – onečišćivač! – čude se i Slovenci.
Greenpeace u Sloveniji izričito traži od slovenskog Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja da prekograničnu procjenu utjecaja na okoliš provede prije donošenja odluke o odobrenju ili provedbe aktivnosti u Hrvatskoj.

‘Zdaj se držimo pesti, da se zgodba dobro zaključi!’

– Takvi planovi s Jadranom predstavljaju nesrazmjeran rizik u odnosu na potencijalne koristi. S obzirom na slabosti i propuste očekujemo da će Slovenija te planove ocijeniti negativnom ocjenom. Prekogranična procjena utjecaja na okoliš nije završena u skladu s europskim i međunarodnim zakonima i smjernicama. Osnovni princip europske politike zaštite okoliša jest da se okoliš zaštiti, te da je zaštita okoliša uvijek ispred nekih drugih interesa i planova koji ga mogu ugroziti – kaže Nina Štros, voditeljica Greenpeacea u Sloveniji.
No nisu Slovenci jedini koji se upinju u zaštitu (hrvatskog) Jadrana. Stalne pritiske na talijansku vladu provode i brojne talijanske civilne udruge i pojedinci, upozoravajući na nova saznanja o odbačenom kemijskom naoružanju i neeksplodiranim napravama na dnu Jadrana, o čemu ćemo vas izvjestiti uskoro.
Završimo s još jednim citatom sa slovenskih društvenih mreža, koji govori o potrebi prekogranične suradnje u spriječavanju naftaških planova, te je dovoljno jasan pa mu vjerojatno ne treba prijevod:
– Za skupno dobro in boljšo prihodnost vseh nas! Zdaj se držimo pesti, da se zgodba dobro zaključi!

 

Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI