Neovisni novinarski portal
25.10.2020.
EKOLOGIJA / IZDVOJENO
Genetičari kreirali GM jabuku koja ne smeđi, a u Hrvatskoj postoji jabuka koja prirodno ne mijenja boju

Genetičari kreirali GM jabuku koja ne smeđi, a u Hrvatskoj postoji jabuka koja prirodno ne mijenja boju

Prirodna svojstva jabuke odavno su poznata stručnjacima pa tako i mogućnosti stare sorte koja ima svojstvo da ne posmeđi kada ju se razreže. Ovu (ne)običnu pojavu stara sorta jabuke može zahvaliti svom prirodnom sastavu, odnosno manjem udjelu enzima polifenol oksidaze. Dakle, priroda nam je na pladnju ponudila jednu od bezbroj mogućnosti, međutim to kao da nije dovoljno onima koji po svaku cijenu žele genetski intervenirati kako bi proizveli proizvod koji će biti drugačiji, a na tržištu se reklamirati kao vrlo poželjan jer ne smeđi kada se razreže nožem.

jabuka koja ne smeđi

jabuka koja ne smeđi

Priča o neobičnim „novim“ jabukama zakotrljala se nakon saznanja da je Ministarstvo poljoprivrede SAD-a u veljači ove godine odobrilo uzgoj i prodaju GM jabuka. Radi se o tzv. arktičkim jabukama koje spadaju u treću generaciju GM proizvoda, odnosno o sortama „Zlatni delišes“ i „Granny Smith“. Za njihovu dizajnersku produkciju pobrinula se kanadska kompanija Okanagan Specialty Fruits.
Jabuke koje ne smeđe na američke stolove stižu do kraja godine!
Što su to u svojim laboratorijima proizveli genetski inženjeri? Iz jabuka su uklonili gen za sintezu enzima polifenol oksidaze koji se, inače nalazi u gljivama, salati, jabukama. Dakle, uklonili su gen koji je zaslužan za smeđu boju u proizvodu-jabukama pa će one i nakon što se razrežu i nakon što neko vrijeme ostanu nepojedine i dalje imati lijepu i nepromjenjenu boju. Na američke stolove ovakve bi jabuke, najavljeno je, trebale stići krajem iduće godine. Na njima, naravno neće biti oznake o izmijenjenom genetskom sastavu jer je procijenjeno da se takva genetska izmjena ne treba posebno obilježavati. Tako misle u nadležnim institucijama, ponajprije u Agenciji za hranu i lijekove u kojoj smatraju da je riječ o kozmetičkom zahvatu u strukturu gena što je nonsens jer je ipak riječ o genetskom inženjeringu. Kupujući jabuke nećemo znati kakav proizvod nosimo kući. Tek kada ih razrežemo znat ćemo što smo kupili.
 Što o najnovijim spoznajama o zadiranju u genetsku strukturu jabuka i uopće o GMO-u kaže naš poznati hrvatski genetičar prof. dr. sc. Marijan Jošt, inače veliki protivnik GMO-a?
Povrće danas ima 10 puta manje minerala nego prije
genetičar Marijan Jošt-Moram priznati da nisam pročitao tu vijest i da o tome ništa ne znam. No, da pojasnim. Ja sam po edukaciji genetičar i oplemenjivač bilja, dakle moj je posao stvoriti nešto bolje no što je ono postojeće. Međutim, u svom poslu što idem dalje to više cijenim i poštujem prirodu. Priroda je tijekom milijuna godina selekcionirala najbolje što je moguće i što je održivo. Stručnjaci moje profesije često su poduzimali korake za poboljšanje (uglavnom povećanje uroda i profita), a da pritom nisu bili svjesni da po drugoj strani prave štetu. Samo jedan primjer: literatura navodi da je povrće 1950 g. imalo više minerala (neki i 22) koji su neophodni za život čovjeka.
Danas to visokorodno povrće ima 10 puta manje minerala. Što to, zapravo znači? Da je jedan tanjur salate 1950. godine imao hranidbenu vrijednost kao 10 tanjura salate danas. Ja sam u godinama i sjećam se da nam je tada, zbog oskudice, glavna prehrana bila varivo, dok se meso jelo jednom tjedno. Danas jedemo meso dva i tri puta na dan, ali nam nedostaje povrće, koje usput više i nema onu hranjivu vrijednost kao nekada.
Genetičko inženjerstvo je neprirodno!
Zamoljen da pojasni zašto je tako uporan i zagovorljiv kad je riječ o protivljenju genetskom modificiranju organizama, prof. Jošt za portal Tris kaže: Protiv genetičkog inženjerstva ustao sam ponajprije zato što je ono neprirodno. Priroda ne dozvoljava mješanje nasljedne osnove različitih vrsta živih bića. Pa i kada dozvoli parenje srodnih vrsta (kobila i magarac), stavlja zabranu na porod u prvom potomstvu (mula ili mazga je neplodna). Znanstveniku koji gleda otvorenih očiju i otvorenog uma to dovoljno govori.
Genetičar Jošt ide dalje i tvrdi kako održivi razvoj kojeg su nam posljednjih desetljeća puna usta, zapravo ne postoji.
Što se čovjek brže i više razvija, to je bliže svojoj propasti!
-Tvrdim da ne postoji održiv razvoj. Što se čovjek brže i više razvija, to je sve bliže svojoj propasti. Naravno, radi se o velikim vremenskim razdobljima, međutim snaga čovjeka je danas toliko velika da se taj vremeski razmak sve više smanjuje.
Što je zajedničko bačvi vinskog mošta i Zemlji?
Usporedimo bačvu vinskog mošta sa zemaljskom kuglom. Puno sladora predstavlja izvanredno mjesto za rast i razmnožavanje gljivica alkoholnog vrenja. One proizvode otpad – etilni alkohol koji ih u jednom trenu, kada ga se nakupi previše, naprosto ubije, a čovjek dobije vino. Sve se to dogodi u mjesec ili dva, ovisno o temperaturi. Na planetu Zemlji taj proces traje milijunima godina. U posljednje vrijeme proces se ubrzao što znači da i nas čeka ista sudbima. Ja naprosto nemam povjerenja u ljudski razum koji bi nas mogao spasiti. Možda je naša sreće da ćemo mi prije toga napustiti ovaj svijet, ali što će biti s našim praunucima?
Prof. dr. sc. Zdravko Matotan, pročelnik Sekcije za biljnu proizvodnju Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU, godinama se bavio očuvanjem starinjskih sorti jabuka, međutim ovaj je stručnjak pobornik genetskog inženjeringa u kojemu ne vidi nikakvu prijetnju.
Stare hrvatske sorte jabuka prirodno – ne smeđe!
Na području Koprivnice  Matotan je još 2010. g. realizirao projekt očuvanja starinjskih sorti jabuka, identificirao je 183 starinjske sorte, uzeo plemke i izvršio cijepljenje. Stare sorte tako nastavljaju svoj život, a ono što je posebno interesantno je da je riječ o sortama jabuka koje, također- ne smeđe. Za razliku od novih američkih jabuka koje su kozmetički tretman doživjele u genetičkim laboratorijima, stare hrvatske sorte sadrže prirodno svojstvo koje im omogućuje da ne tamne kada se zarežu.
– Zadnjih desetak godina aktivan sam na nekim projektima očuvanja i zaštite starinskih sorti povrća, a dijelom i voća. Među prikupjenim plodovima starinskih sorti pronašao sam i onu koja ne posmeđi nakon ribanja. Ona naravno nema ostala svojstva koja imaju komercijalne sorte u koje se nastoji genetskim modifikacijama ono unijeti.
Unošenje svojstva neposmeđivanja iz naše tradicijske sorte u komercijalne sorte konvencionalnim metodama oplemenjivanja bilja bio bi jako dug, zahtjevan i na kraju neizvjestan put, kaže za portal Tris prof. Matotan koji podsjeća kako u Hrvatskoj uzgoj GMO biljaka nije dozvoljen iako je prošle godine zabilježena ilegalna proizvodnja soje u istočnoj Hrvatskoj i u Posavini.
Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI