Neovisni novinarski portal
27.10.2020.
EKOLOGIJA
Jedna od sugestivnih fotomontaža - platforma pred Splitom

Z. Milanović:
Stavimo jedan čep unutra, zabijemo zastavu i to nitko ne dira tristo godina

Jedna od sugestivnih fotomontaža - platforma pred Splitom
Jedna od sugestivnih fotomontaža - platforma pred Splitom

Jedna od sugestivnih fotomontaža – platforma pred Splitom

Predsjednik Vlade Milanović: Referendum može biti o eksploataciji Jadrana, a ne istraživanju – prenose iz Vlade RH   osebujne  i simptomatične izjave njezina predsjednika Zorana Milanovića. Dok će neki od protivnika bušenja po Jadranu s veseljem dočekati ovakvu izjavu čelnika Milanovića, drugi će je vjerovatno uzeti s oprezom, a ne baš ‘zdravo za gotovo’.

No pogledajmo što je to premijer Z. Milanović odgovorio na novinarsko pitanje što će biti s referendumom u eksploataciji nafte i plina. Prema njemu, to će ovisiti o tome hoće li se – ‘nešto naći’.

‘Je li to pošteno!?’

– Ako se nađe nešto. Ako se ne nađe ništa, nikome ništa. Je li to pošteno?! Ako se nađu neke količine energenata, onda idemo na referendum. Nafta je vrlo mala šansa, plin je nešto veća, ali možemo se dogovoriti da to ne eksploatiramo. – reče Milanović. 
Nadalje je upitan  i kada će biti referendum o istraživanju Jadrana, na što je odgovorio tvrdnjom s početka teksta da ‘referendum može biti o eksploataciji Jadrana, a ne istraživanju’. Onda je govorio i nešto o ‘začepljivanju‘. 
– Imamo pravo znati što je ispod Hrvatske, a onda kad saznamo koliko je ispod milijardi kubnih metara plina, onda se možemo dogovoriti da to lijepo začepimo i da to ne diramo. U tom slučaju kompanijama će se morati vratiti troškovi istraživanja – ustvrdio je Z. Milanović. 
Izjava o istome nastavljena je njegovom prepoznatljivom retorikom.

‘Nije to kraj svijeta’

– Nije to kraj svijeta, jedino ako sad netko želi reći da mi ne smijemo niti znati što je u našem podzemlju i podmorju. Nitko se nije zalagao da zatvorimo oči i da ne znamo na čemu stojimo te da sve druge države istražuju što je ispod njih – smatra naš premijer.
A onda se na neki način ironično osvrnuo na stajalište široke javnosti koja se protivi bilo kakvim naftaškim intervencijama na Jadranu. Njegove riječi su zvučale sudbonosno kao da ih izgovara usamljeni i razočarani vizionar kojemu neuka svjetina i dalje ne vjeruje da je zemlja okrugla, nego je pak ravna ploča.
Fotomontaža - solana na Pagu i bušotina

Fotomontaža – solana na Pagu i bušotina

– Mi ćemo možda biti prva država na svijetu koja će reći ništa od toga. Stavimo jedan čep unutra, zabijemo zastavu i to nitko ne dira tristo godina. I svi smo sretni, tisuće radnih mjesta, milijarde dolara, sve je to nebitno… – nastavio je u premijer o bušotinama govoriti služeći se sugestivnim poredbama.
Onda je došla na red i  prispodoba o bogatim ljudima koji se bezbrižno voze na brodu, a koja je pak mnoge podsjetila na njegovu navodnu vikend-plovidbu s generalom i biznismenom Antom Gotovinom otprpije par dana.

‘Pet ljudi na svom brodu’

– …Pet ljudi će se moći na svom brodu, ovi koji su puni kao brod, voziti, njima će biti lijepo i čisto… – gotovo pjesnički je zaokružio svoju izjavu o potencijalnom referendumu protiv, po mnogima, suicidalnog prtljanja po jadranskom podmorju.
Tako je govorio Z. Milanović. Nadalje, usljed povećanog broja premijerovih izjava o nafti, ustajanja brojnih javnih osoba i celebrityja protiv bušenja, a onda i pritisnuti sve većim interesom hrvatske javnosti, kao i one u susjednim i drugim europskim i prekomorskim zemljama, domaći su tzv. glavni tiskani i elektronički nacionalni mediji počeli pridavati sve veću pažnju ovoj tematici, o kojoj su donedavno šutjeli kao jadranske ribe. Očito se više nije moglo podcjenjivati inteligenciju publike, te ignorirati veliko zanimanje i brigu čitateljstva i gledateljstva o zabrinjavajućim namjerama za sijanjem bušotina na 90-ak posto hrvatskog Jadrana. Stoga su se veći dnevni listovi i televizijske kuće naglo počele zanimati za tu problematiku, ali na sebi svojstven način.
Jedna televizija se čak uprla izraditi i romantične reportaže s plinskih platformi s ulaštenim narančastim šljemovima, u kojima se čak našao i zaključak tipa kako ‘platforme ne mogu eksplodirati jer su njezini vlasnici u nju uložili sto milijuna dolara, pa im se to ne isplati’. Na red su došle i lukave ‘velike ankete’ i ‘velika istraživanja javnog mijenja’, u kojma se prokušanim metodama nastojalo stvoriti dojam kako je u Hrvatskoj neznatno više građana protiv bušenja Jadrana, u odnosu na one koji bi navodno rado nešto svrdlali oko Mljeta, Lastova i Kornata.
No, čini se kako je javnost unatoč razvidnim propagandnim trikovima svejedno u sve većoj nesklona takvoj tzv. energetskoj strategiji, a uskoro se spremaju i veliki društveni događaji, koncerti i slične manifestacije na kojoj će oveće domaće estradne zvijezde reći što misle u takvoj politici.
A redom misle kako Hrvatska i Jadran nikako ne smiju postati još jedna u nizu izrabljenih naftnih kolonija i poligona za bogaćenje svjetskih korporacija, nauštrb zdravoj i plodnoj budućnosti niza budućih generacija. Po mnogima, najbolje bi s pričama oko bušotina na simboličan način trebalo učiniti upravo ono što je kao opciju predložio osobno premijer:
 – Stavimo jedan čep unutra, zabijemo zastavu i to nitko ne dira tristo godina.

 

Tags: ,

VEZANE VIJESTI