Spašena “Europska Amazona” – projekt gradnje triju hidro objekata nije ušao u “Junckerov” plan!

“Europska Amazona” – kako se popularno naziva područje Mure, Drave i Dunava zasad je spašena od negativnih utjecaja hidroenergije. Ono “zasad” odnosi se na aktualni sadržaj Junckerovog investicijskog plana koji može, ali i ne mora doživjeti promjene. Ostane li ovaj novi plan investiranja u sadašnjem obliku, područje triju rijeka-Mure, Drave i Dunava moglo bi se proglasiti prvim pentalateralnim rezervatom biosfere prepoznatim od UNESCO-a. Za ovakav tretman ove sačuvane prirode zalaže se svjetska organizacija za zaštitu okoliša – WWF.

Europska Amazona- Park prirode Kopački rit- Foto: Mario Romulić

Hrvatski plan investiranja sa 75 “pao” na svega 35 projekata

Europska komisija u svom novom sazivu pripremila je, podsjećamo, investicijski plan vrijedan 300 milijardi eura kako bi u razdoblju od tri godine ponovno pokrenula investicije te rast zaposlenosti u EU. Plan je u široj javnosti prpeoznat kao “Junckerov investicijski plan”. Od prvotno prijavljenih 75 projekata Republike Hrvatske, u drugoj verziji plana ostalo je njih 30 među kojima više nisu planirani hidroenergetski sustavi na Dravi – Molve I/II te višenamjenski hidroenergetski sustav Osijek, upoznaje nas Petra Boić Petrač iz svjetske nevladine organizacije za zaštitu okoliša- WWF.

“Hrvatska vlast je planirala izgradnja triju hidroenergetskih sustava što bi uvelike ugrozilo rijeku Dravu te njena prirodna obilježja zbog kojih je zaštićena ekološkom mrežom Natura 2000. Područje izgradnje planirano je i unutar Regionalnog parka Mura Drava te u dijelu UNESCO-va Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav“, ističe Ivana Korn Varga iz WWF Adria.

Gradnja hidroenergetskih objekata u zaštićenoj prirodi pretvorila bi rijeke u niz akumulacija

Korn Varga pojašnjava kako bi izgradnja dodatnih hidroenergetskih objekata na rijeci Dravi, uz već tri postojeća, ovu rijeku sve do njenog ušća u Dunav pretvorila u niz akumulacija. Nema sumnje da bi takvo zadiranje u prirodu imalo značajan utjecaj na područja koja se nalaze pod mrežom Natura 2000, ali i na migracije ribljih vrsta. Posljedično, utjecaj bi se reflektirao i na brojne vrsta ptica koje ovise o ribljem fondu, i po kojima je to područje i najpoznatije u svijetu.

„WWF se ne protivi izgradnji hidroenergetskih sustava kao takvih, ali ne podržava izgradnju hidroenergetskih sustava u zaštićenim prirodnim područjima. Osim utjecaja na prirodu, izgradnja tih sustava imala bi velik utjecaj i na lokalno stanovništvo koje živi u okolici tih triju rijeka. Izgradnjom hidroelektrana došlo bi do pada podzemnih voda te do isušivanja okolnih šuma i poljoprivrednih zemljišta. Pad podzemnih voda bi imao utjecaj i na lokalne bunare koji su izvor pitke vode za velik dio lokalne populacije“, upozorila je Korn Varga.