Neovisni novinarski portal
26.10.2020.
KULTURA / SCENA
Mizar

Slatka dekadencija postmoderne:
Mizar, Boa i izložba

Mizar

Dublje istraživanje društvenog i umjetničkog konteksta – istaknuti je cilj još jednog iščitavanja osamdesetih, ovoga puta u zagrebačkoj Tvornici kulture i Hrvatskom društvu likovnih umjetnika.

Mizar

Mizar

Nakon duge četiri godine izbivanja s ovdašnje glazbene scene, kultna makedonska rock grupa Mizar 16. travnja dolazi u Tvornicu kulture. Nekoliko dana prije Mizara, nastupit će i Boa uz grupu BOA, a obje grupe nastupaju u sklopu izložbe „OSAMDESETE – slatka dekadencija postmoderne“ koja se održava u HDLU u Zagrebu punih mjesec dana, od 10. travnja do 10. svibnja.
Mizar na arapskom jeziku znači zvijezda vodilja. Grupa je osnovana 1983. u tadašnjoj Socijalističkoj republici Makedoniji, a zbog stavova i avangardnog izričaja bili su pod povećalom komunističkih vlasti. Tomislav Brlek, autor poglavlja o rocku u katalogu izložbe, ističe ih kao jedan od deset najznačajnijih bendova tog doba.
Njihova glazbena ideologija, fuzija je gothic rocka, staroslavenskih i bizantskih crkvenih napjeva te makedonske tradicionalne muzike. Upravo ta kombinacija doživljava svoj uzlet 1988., kada su skladbe „Devojka od bronza“, „Zlatno sunce“ i „Doždot“ bile zvijezde vodilje cijeloj generaciji, ne samo u Makedoniji već i diljem Balkana. Nerijetko su dijelili pozornicu sa slovenskim Laibachom, a posebnu pažnju privukao je njihov zajednički koncert 2013. u Skopju.
– To što se dogodilo s turbo-folkom zadnjih dvadeset godina vam je klasičan politički upad, i to neviđenih razmjera. Mentalno pranje mozga. Nakon ovoga vam više ne moram ništa objašnjavati – rekao je ovom novinaru Gorazd Čapovski, gitarist i jedini prostali originalni član Mizara, prije četiri godine kada je bend objavio neobičnu ploču „Deteto i beloto more“. Na njoj je bilo malo rock and rolla, a puno crkvenih napjeva i tradicionala. – Pitanje je postoji li uopće rock muzika danas, kad je mladoj populaciji i dalje najbolji bend AC/DC – komentirao je tada Čapovski.
Mizar je, do prije petnaest godina, bio misteriozno i kultno ime ex-yu rock scene, no jednokratno okupljanje početkom stoljeća pretvorilo se u novu karijeru. Gorazd Čapovski ovako je pokušao objasniti povratak Mizara na scenu: – Između 1920. i 1930. godine prošlog vijeka ulice u Sofiji u Bugarskoj su zatvarane poslije osam sati navečer i bio je na snazi policijski sat, zbog toga što je velika makedonska emigracija rješavala svoje probleme na ulici u mafijaškom stilu, između sebe. Makedonska država je puna improvizacija i neorganiziranosti, tako da ni Mizar nije imun na to, ali kad smo se već okupili, riješio sam tjerati Mizar do kraja.
Izložba „OSAMDESETE – slatka dekadencija postmoderne“, u sklopu koje Mizar nakon četiri godine dolazi u Zagreb, biti će otvorena u prostoru Hrvatskog društva likovnih umjetnika (Meštrovićev paviljon, Trg žrtava fašizma 16, Zagreb) od 10. travnja do 10. svibnja. Cilj izložbe je kroz dublje istraživanje društvenog i umjetničkog konteksta multimedijski, odnosno interdisciplinarno prikazati hrvatsku umjetničku scenu plodnih osamdesetih godina. Uz društveni kontekst, izložba će prikazati stanje, glavne aktere i istaknute radove s područja likovnosti, performansa, fotografije, dizajna, arhitekture, stripa, mode, kazališta, književnosti, medija, filma, sporta, i glazbe.
Autori izložbe su Branko Kostelnik (pop-kultura) i Feđa Vukić (dizajn), uz relevantne koautore svih zastupljenih disciplina: Krešimir Rogina (arhitektura), Željko Kipke (likovnost), Suzana Marjanić (performans), Damir Fabijanić (fotografija), Jurica Pavičić (film), Ivica Buljan (kazalište), Jagna Pogačnik i Krešimir Bagić (književnost), Ana Lendvaj (moda), Boris Dežulović (sport), Tvrtko Jakovina (povijesni kontekst), Darko Macan (strip),Tomislav Brlek (rock), Marijana Grbeša, Boris Rašeta i Zrinka Vrabec Mojzeš (masovni mediji i politika).
Intervju s jednim od osnivača grupe Mizar, bubnjarem Pantom Džambazoskim, možete pročitati OVDJE.

 

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI