Neovisni novinarski portal
14.11.2019.
GOSPODARSTVO / UKRATKO
Šibenik-prosvjed radnika TLM-a, snimila: J. Klisović

Radni vijek u Hrvatskoj traje svega 31 godinu

Šibenik-prosvjed radnika TLM-a, snimila: J. Klisović

Prosječni radni vijek u Hrvatskoj traje samo 31 godinu što je posljedica dosadašnjih loših politika ali i strukturne neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada. Zadnji službeni podaci govore da je u Hrvatskoj trenutačno zaposleno svega 1 619 700 osoba. Ova je brojka za 147 tisuća manje od one iz siječnja 2008. godine što je poražavajući rezultat koji govori o aktualnom gospodarsko- socijalnom stanju Hrvatske, posebice o stanju gospodarstva.

Šibenik-prosvjed radnika TLM-a, snimila: J. Klisović

Šibenik-prosvjed radnika TLM-a, snimila: J. Klisović

Osvetilo nam se i prijevremeno umirovljenje koje je država podržavala, a radnici u nemogućnosti stjecanja punog radnog staža sve učestalije posezali za ranijim odlaskom u mirovinu. Loša prksa prijevremenog odlaska u mirovinu snažno je utjecala i na nisku razinu aktivnog radnog stanovništva.
Prema zadnjim podacima Eurostata prosječni radni vijek u Hrvatskoj iznosio je spomenutih 31 godinu, a to je najmanji radni vijek poslije Mađarske i Italije, a daleko od Islanda čiji radni vijek traje prosječno 45  godina, Švicarske u kojoj se prosječno radi 41, 9 godina, Švedske (40, 5), Nizozemske (39, 8) ili Norveške (39, 5 godina).
U svom kratkom osvrtu na najnovija zbivanja na tržištu rada Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije HGK pojašnjava koji su to razlozi koji su doveli do ovako niske, gotovo poražavajuće slike radnog vijeka u Hrvatskoj. Na prvo mjesto stavlja rašireno prijevremeno umirovljenje, a to je, podsjeća, praksa na koju je Hrvatsku nedavno upozorila i Europska komisija u sklopu Procedure otklanjanja prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Europska komisija je upravo ovu praksu ocijenila kao jedinu u kojoj je potpuno izostalo provođenje preporuka. Ocijenjeno je, naime kako Hrvatska ništa nije učinila kako bi „smanjila privlačnost odlaska u prijevremenu mirovinu”.
U prošloj je godini pravo na mirvinu u Hrvatskoj steklo ukupno 51, 5 tisuća osoba. Od toga broja, prema posljednjim podacima HZMO-a, 18 tisuća osoba otišlo je u tzv. prijevremenu mirovinu, odnosno riječ je o više od jedne trećine ukupno umirovljenih osoba koji su umirovljeni prije ostvarenja punog radnog staža. Postotak od 35 posto prijevremeno umirovljenih osoba veći je nego u proteklim godinama. Naime, u posljednjih pet godina prosječno je godišnje u prijevremenu mirovinu mirovinu odlazilo 15,7 tisuća osoba, a u punu prosječno tek oko tisuću osoba više – prosječno godišnje 16, 6 tisuća. Odnos osoba u statusu prijevremenog umirovljenja i ukupnog broja novih korisnika mirovina kretao se na prosječnoj razini od visokih 31%.

Prosvjed radnika TLM-a, snimila: J. Klisović

Hrvatski problem je i vrlo niska aktivnost stanovništva u dobi od 50 do 64 godine, upozorava Savić. Naime, udio osoba ove životne dobi koje su uključene u tržište rada iznosi tek 52, 2 %, a to je postotak koji je svrstan na samo dno ljestvice, odmah do Malte. Europski prosjek kreće se oko 65 %. Zanimljivo, upravo najrazvijenije zemlje imaju najviše udjele radnog stanovništva u dobi od 50 do 64 godine života. Riječ je o Islandu u kojem taj postotak iznosi enormnih 88 %, zatim o Švedskoj u kojoj je zastupljenost te skupine, također vrlo velika- 82%, u Švicarskoj ona iznosi 80 %, u Norveškoj 77 %, a u Njemačkoj 76 %. Eto, razvijenim i bogatim zemljama ne smetaju stariji zaposlenici, naprotiv, dok je u Hrvatskoj praksa posve drugačija. Za očuvanje postojećih radnih mjesta radnici u Hrvatskoj  se bore i prosvjedima kojima najčešće uspjevaju ishoditi prolongaciju slanja na burzu, zatvaranja poduzeća…U Hrvatskoj, na žalost, nema posla ni za one mlađe koji u sve većem broju napuštaju zemlju.
Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI