Neovisni novinarski portal
23.10.2019.
EKOLOGIJA
Kornati - foto: NP Kornati

Kornati kao europski morski park:
Je li ovo ekološka alternativa naftnim bušotinama? (Tportal)

Kornati - foto: NP Kornati
Kornati - foto: NP Kornati

Kornati – foto: NP Kornati

Jadran više nikad neće biti isti – i to je dobra vijest! Kaže to Andrea Štefan, jedna od čelnih osoba u hrvatskoj podružnici WWF – Adria (World Wide Fund for Nature – Svjetska organizacije za zaštitu prirode), a ono na čemu temelji svoj optimizam nisu umanjile ni aktualne dvojbe vezane uz potragu za ugljikovodikom maskiranim u naftu i plin u jadranskom podmorju – započinje tekst kolege Josipa Antića na Tportalu, naslovljen ‘Kornati kao europski morski park: Je li ovo ekološka alternativa naftnim bušotinama?’, kojeg prenosimo u cijelosti. Tekst u originalu možete pročitati i klikom na ovu poveznicu na Tportal.

Toj mladoj biologinji i ekologinji pošlo je za rukom ono što se do jučer činilo nespojivim: posjesti za isti stol i izbalansirati stavove vodstva Nacionalnog parka Kornati i Kornatara, lokalnog stanovništva mahom s otoka Murtera, koji su stopostotni vlasnici i povremeni stanovnici te jedinstvene najbrojnije otočne skupine u Sredozemlju. Već ta činjenica bila bi dovoljna za opravdanje rečenice s početka ovog teksta – Park i Kornatari desetljećima su u sukobu – no priča u kojoj je sudjelovala Andrea Štefan i njezin WWF ima i dodatne važne razloge za upisivanje u jadransku povjesnicu.

MODEL IZ PROVANSE

‘Kornati su ne samo naš prvi nacionalni park na moru koji predao nominaciju za Europski certifikat o održivom turizmu, nego je riječ i o za europska mora jedinstvenom projektu. Taj bi korak trebao omogućiti okretanje nove stranice u suradnji s lokalnim stanovništvom, ali i ne samo njima, već i sa svima onima koji su usko povezani sa zaštićenim područjem. To je uistinu velik uspjeh i prekretnica za očuvanje onoga najboljega što nam je Jadran darovao’, kaže Andrea Štefan.
Objašnjava da je WWF, kao nevladina organizacija pokrenula trogodišnji projekt ‘Parkovi Dinarskog luka’ koji umrežava zaštićena područja iz osam zemalja Jugoistočne Europe, a koji je završio u prosincu 2014. osnivanjem službene asocijacije. Udruga u prvom krugu ima sjedište u Podgorici i zasad broji 46 članova, uključujući sve hrvatske nacionalne parkove i parkove prirode, a dosad je pet parkova iz te regije dobilo Europski certifikat o održivom turizmu Federacije Europarc. Među njima su dva hrvatska – Medvednica i Lonjsko polje. Kornati su treći.
‘WWF je tijekom tog projekta koji je pokrio teritorij od Slovenije do Albanije, uočio kroničan nedostatak konstruktivnog dijaloga s lokalnom zajednicom. Osim bioloških i ekoloških elemenata, procjenjivali smo i sociološke i ekonomske vrijednosti parkova. Radili sjedne i s druge strane s upravama parka i s ljudima na terenu, organizirali treninge, putovali u Francusku da bismo u Provansi vidjeli kako funkcionira metoda upravljanja drugačija od naših klasičnih modela. Ključna je razlika u ideji da nema parka bez lokalne zajednice. To je ono što je upalilo u Kornatima’, kaže Štefan dodajući kako radi u zaštiti prirode više od deset godina, a ovo je prvi put da na Kornatima vidi kvalitetnu komunikaciju. ‘Fascinirana sam strpljenjem i energijom koje su iskazale sve strane u kornatskoj priči’, ističe.
Anfrea Štefan (foto: T-portal)

Anfrea Štefan (foto: T-portal)

Preduvjet za postupak dobivanja certifikata bilo je osnivanje Savjeta za održivi turizam. To nije neki formalni birokratski potez sa svrhom bujanja administracije, nego operativno tijelo u kojem se stvarno životno otvaraju brojni problemi nagomilani godinama između javne ustanove i lokalnog stanovništva i lokalnih poduzetnika koji posluju unutar i u okolici parka. Tek kad je usuglašen zajednički stav Robert Bobinac, ravnatelj javne ustanove NP Kornati potpisao je sporazume o suradnji s članovima Savjeta i partnerima u kojima su WWF, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo turizma, Županija Šibensko-kninska, općine Murter – Kornati i Tisno, lokalne i regionalne organizacijama i institucije te mali poduzetnici i udruge. Svi oni podijeli su obavezu da u sljedećih pet godina pokušaju učiniti velik korak prema održivom turizmu u Kornatima. Ono što se vrednuje pametno je upravljanje parkom, s tim da dobit ostaje lokalnoj zajednici što je jedan od 10 principa tog projekta. To među ostalim znači bolji životni standard, ali i za veće zadovoljstvo posjetitelja. I poruku drugima – što valja činiti s najboljim dijelom Jadrana.

IDENTITET JE KAPITAL

 

‘O ozbiljnosti govori činjenica da su već sada na Kornatima spremni uložiti četiri milijuna eura, a valja znati da svatko od članova Savjeta donosi svoj novac, što je velika novost. Pazite, Kornati to čine iako još nemaju garanciju da će certifikat dobiti, jer ih nakon što su 28. veljače predali papire, čeka izlazak verifikatora na teren i provjera provedivost i izvedivost. No oni su se odlučili za uspjeh. Konačnu odluku o dodjeli certifikata donosi krajem ove godine Federacija Europarc, a kad je dodijeli nakon pete godine, status valja potvrditi. Moja je procjena da će se prve važne promjene u parku uočiti za nekih dvije godine’, uvjerena je Andrea Štefan i skicira najznačajnije zahvate. ‘Danas je nemoguće doći na Kornate ako nemate vlastito plovilo ili se tijekom ljeta ne ukrcate na neki od trabakula. Jedna je od promjena ta da će Kornati biti dostupni i onima koji su hendikepirani ili spadaju u skupine s posebnim potrebama. U tu će svrhu Park nabaviti plovilo, educirat će se sezonski prijevoznici, ali to je samo dio velikih promjena. Rekla bih da su prepoznali vrijednost vlastita identiteta i odlučili da tu posebnost kapitaliziraju. Ali tako da je čuvaju. Riječ je o pripremi čak 40 akcijskih planova, a odgovornost je preuzela i općina i komunalci, sveučilište županija. Certifikat će obuhvatiti ne samo NP Kornate, nego Žutsko-sitsku otočnu skupinu otoka, pa i park prirode Vransko jezero’, napominje Štefan.
Suhozid i more - foto: freepix.biz

Suhozid i more – foto: freepix.biz

Projekt se posebno bavi ‘upravljanjem posjetiteljima’, što znači da će se inzistirati na tome da gužve iz vršnih nautičarskih mjeseci iz srpnja i kolovoza postanu prošlost.
‘Svi se slažu da je današnje stanje katastrofalno. Velika je stvar bila kad su sami Kornatari rekli: problem je što svi usko gledamo samo svoj interes, a ne mislimo da je on neodrživ bez zajedništva. Istodobno, svima je jasno da je NP Kornati i njegov pametan razvoj jamstvo novih poslova za lokalno stanovništvo’, napominje Štefan. Kakve promjene to donosi posjetiteljima? Usred sezone na Kornatima se događa slika slična onoj s Plitvica: na pojedinim mjestima tolika je masa ljudi da se priroda jedva uspije vidjeti i doživjeti. Kako to riješiti? ‘Nautičari nisu problematični, problem je što se sada gomilaju na dva-tri mjesta u Kornatima. Cilj je rasteretiti ta mjesta i ponuditi nautičarima druge prostore i sadržaje. U tom smislu namjeravaju se postaviti bove na nekim drugim mjestima u Kornatima, ali tako da njihovo postavljanje ne ugrožava morske ekosustave. Nadalje, kreće se s promicanjem ideja da Kornati budu dostupni tijekom čitave godine, a ne samo dva ljetna mjeseca. Već sada postoji projekt zvan ‘Život u kornatskoj obitelji’, ali njega tek treba razraditi tijekom cijele godine’, ističe Andrea Štefan.

 

POGLED NA BUŠOTINU!?

 

Uvjerena je kako je kornatski primjer neka vrst prekretnice jer pokazuje u kojem smjeru treba ići, a raduje ju to što među ostalim parkovima na Jadranu, uza sve različitosti, Telašćica i Lastovo rade na razvijanju dijaloga s lokalnim stanovništvom. Kornatski primjer znakovit je kad je posrijedi i aktualna tema istraživanja i eksploatiranja nafte i plina u Jadranu. Kako provesti ovakav ambiciozan način upravljanja prirodnim ljepotama, kad već sutra nadomak kornatskog raja može osvanuti bušotina?
‘Jedino su se u NP Kornati javno usudili reći da su zabrinuti zbog Vladine želje da potpiše ugovore o istraživanju nafte i plina za buduću eksploataciju. Njima je jasno da turisti dolaze na Jadran jer žele autentičnu prirodu – naftna bušotina ne spada u tu priču. Istina, u Jadranu se godinama rade istraživanje – to nije novo. Ali eksploatacija je nešto drugo. Da bi se izmijenilo more u Sredozemnom bazenu, treba 80 do 100 godina. Jadran je još zatvoreniji. Dakle, ako se bilo što dogodi u Jadranu tijekom eksploatacije, možete misliti što bi se dogodilo s Kornatima!’ napominje Štefan.
Po njoj zadatak je WWF-a da inzistira da se svaki postupak vezan uz priču o istraživanju i eksploataciju u Jadranu radi strogo po zakonu, detaljno i nadasve ozbiljno.

kornati1-630x210

‘Kakva je to ozbiljnost kad je povjerenstvo koje je moralo razmotriti prigovore struke – a oni su brojni – završilo s radom prije nego li su ti prigovori stigli? I Europska komisija i naši susjedi pažljivo prate što Vlada radi i uočili su brojne propusti u proceduri. Jadran nije samo hrvatsko more, to je europske more i mi smo ga dužni čuvati. Čuju se prigovori kako Talijani rade isto. Znam da je WWF u Italiji vrlo pažljivo pratio ono što se radi i utjecao na javnost, no valja znati da je Jadran na talijanskoj strani plići i da su obale potpuno različite. Uostalom, zašto nismo reagirali kao što sad reagira Italija zbog naših istraživanja?’ kaže Štefan. Drži kako priču o eksploataciji nafte u Jadranu treba staviti i u sociološki i gospodarski kontekst. ‘Razvoj u našim priobalnim područjima i otocima počiva na nautici, turizmu, marikulturi, ribarstvu i dobrobit od tih poslova otprilike je podjednako raspodijeljen među stanovništvom. Naftni biznis nije tako organiziran, golema dobit ide prema stranom investitoru. Otkrije li se nafta, uvjerena sam – to neće značiti jeftiniju struju i gorivo u Hrvatskoj’, napominje dajući za kraj suprotne primjere od onih po kojima je jedina alternativa – bušenje.
Zašto primjerice Vlada ne objavi da je Amerika zabranila ispred obale Kalifornije i Floride nova bušenja nafte još 1969. Procijenjena je količina nafte ispred kalifornijske obale 10-15 milijardi barela nafte, a za Jadran svega tri milijarde. Očito je Amerikancima turizam unosniji od nafte. Ili, još aktualniji primjer, Španjolska je nedavno odbacila projekt eksploatacije nafte i plina jer su se polja bušotina našla na području migracije kitova i dupina! U oba slučaja riječ je o odgovornim postupcima‘, kaže.
U tom smislu, nadati se je kako je obrat koji se dogodio u glavama Kornatara možda početak nečega što bi se u budućnosti moglo zvati ‘jadranskom alternativom’.

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI