Neovisni novinarski portal
25.10.2020.
IZDVOJENO
Šibenik-( ilustracija), snimila : J. Klisović

Đ. R. Sunara:
Prijeti nam omražena “amerikanizacija” zdravstvenog osiguranja! Sve smo joj bliže

Šibenik-( ilustracija), snimila : J. Klisović

Hrvati već 16 godina nemaju nikakvu mogućnost utjecati na tzv. ugovorni odnos sa zdravstvenim osiguranjem pa se s pravom postavlja pitanje-zašto? Ovo pitanje uporno postavlja i Đula Rušinović- Sunara, specijalistica opće kirurgije i predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata kojoj smeta što pacijenti nemaju učinkovitu zaštitu, pa ni pravo na pritužbu kako bi svojim reakcijama mogli upozoriti na nekvalitetne odredbe ugovora. Nadalje, nije joj jasno zašto nitko nije uvažio brojne prijedloge i primjedbe koje je Udruga u zadnjih 16 godina na tu temu jasno argumentirala. Upozorava kako HZZO i nadalje ne želi pružiti učinkovitu zaštitu ljudskih prava korisnicima zdravstvenih usluga, a građani se ne smiju čak ni žaliti kako im se ne bi ugrozilo zdravlje pa i život.

Šibenik-( ilustracija), snimila : J. Klisović

Šibenik-( ilustracija), snimila : J. Klisović

Zločin je isključiti građane iz procesa donošenja odluka o zdravstvenom osiguranju
Ističe kako je zdravstvo jedno od najvažnijih društvenih djelatnosti za građane, a nemogućnost da utječu na odluku o tome kakvo osiguranje žele, zapravo predstavlja ugrozu svih građana i dovodi u pitanje njihova ljudska prava. Reforme zdravstvenog osiguranja i zdravstvenog sustava su vrlo kompleksna tema, ali su iste toliko prevažne svakom građaninu da je gotovo zločin, dodaje, isključiti ih iz procesa donošenja odluka o baš tim važnim pitanjima.
Nitko nas za ništa ne pita, mi ništa ne razumijemo…Plaćamo nepotrebno, a nemamo neophodno
Hrvatska udruga za zaštitu prava pacijenata-Nema sumnje da je zdravstveno osiguranje građana prevažna i ozbiljna tema koja zahtjeva sustavniju i sveobuhvatniju analizu. Kako prostora za takvo što u medijima nema, najkraći i najjednostavniji odgovor na pitanje gdje se nalazi čovjek i njegovo pravo kao osiguranika mogao bi glasiti: nitko nas za ništa ne pita, a mi ništa ne razumijemo. Tko ima prigodu vara i krade gdje stigne bez realne mogućnosti da ga se razotkrije, posebice kad su umreženi i visokopozicionirani. Plaćamo nepotrebno, nemamo za neophodno, nemamo mogućnosti ni postaviti pitanje niti dobiti razumljivi odgovor. Nema nam tko ni pojasniti što nam se uopće govori… Tako za portal Tris zbori Rušinović- Sunara, očito ogočena na višegodišnje „pometanje pod tepih“ vrlo važnih tema koje se tiču čovjeka, njegova zdravlja i njegovih ljudskih prava.
Zbog neimaštine mnogi zapuštaju vlastito zdravlje
Svjedoci smo velike neravnopravnosti u koju je gurnut dio građana koji iz raznih razloga nisu u stanju podnijeti teret mjesečnog izdvajanja 70 kuna za tzv. dopunsko zdravstveno osiguranje, posebice ne za sve članove obitelji. Bez takvog vida osiguranja troškovi liječenja se vrtoglavo penju pa mnogi, da bi izbjegli iznenadne visoke troškove, zapuštaju vlastito zdravlje. U konačnici ispašta čovjek koji je zbog neimašine doveden u situaciju da si ne može priuštiti dopunsko osiguranje.
Više od milijun građana nema dopunsko osiguranje
Prema podacima koje smo upravo dobili iz HZZO-a, odnovno zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj ima 4. 290. 432 osobe. Kad je riječ o dopunskom osiguranju brojka je gotovo prepolovljena. Na dopunsko zdravstveno osiguranje odlučilo se 2. 561. 810 osoba, a od toga broja policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret Državnog proračuna ima 945. 277 osoba. U HZZO-u ne raspolažu podacima o tome koliko građana ima ugovoreno dopunsko zdravstveno osiguranje u drugim osiguravajućim kućama. Očito je da preko milijun građana nema neki vid dopunskog osiguranja što je zabrinjavajuća i upozoravajuća brojka.
Nitko ne zna koliki je broj građana bez dopunskog osiguranja
Koliki je broj onih građana koji nemaju ugovorno dopunsko zdravstveno osiguranje nije moguće dobiti niti se tom skupinom „nesretnika“ itko iole ozbiljnije bavi. Sa sve narastajućom gospodarsko-socijalnom krizom u zemlji sve je veći broj građana koji ostaju bez posla, onih koji rade, a ne primaju plaću, onih koji primaju plaću ali je ona mizerna i nedovoljna za osnovne potrebe… U situaciji kada za nekoga izdvajanje 70 kuna znači puno, „zamka“ ga čeka već s prvom prehladom. Odlazak liječniku opće prakse koštat će ga u startu 10 kuna tzv. participacije. Iz ordinacije se najčešće ide prema ljekarni gdje se za svaki izdati lijek plaća 10 kuna plus obvezna doplata za sve lijekove koji se nalaze na tzv. dopunskoj listi. Vađenje krvi, primjerice na analizu štitnjače „nedopunca“ će koštati 50 kuna, urinokultura 70 kuna… To je još uvijek „sića“ spram troškova koje „nedopunci“ koji su, inače za radnog vijeka iz svojih plaća izdvajali podzamašne svote novaca za zdravstveno osiguranje, moraju snositi za specijalističke pretrage, boravak u bolnici…
Približavamo li se polako nepopularnom i omraženom „američkom modelu“ zdravstvenog osiguranja upitali smo Rušinović koja odgovara:
-Sustav obveznog zdravstvenog osiguranja nezaustavljivo klizi prema uvođenju privatnih osiguravateja, a to jest „amerikanizacija“ i gubitak kojega nećemo moći nadoknaditi nakon što se prijeđe određena granica koja nam je vrlo blizu. Na žalost, građani ne vide što može spriječiti te procese, a još žalosnije je da se ne uspostavlja partnerstvo nego se svakim danom produbljuje jaz između dva osnovna čimbenika zdravstvenog sustava: zdravstvenih radnika i pacijenata. Za ovo posljednje ne može se kriviti neuke građane, a izmrcvareni zdravstveni radnici već dugo imaju vlastitih problema za koje dugo pokazuju kako suvereno misle da ih trebaju rješavati bez tih „neukih“ pacijenata koji im samo smetaju svojim „neukim“ petljanjem u tako sofisticiranu tematiku, reći će Rušinović- Sunara i nastaviti:
Prijeti li nam ostajanje bez dostupne zdravstvene zaštite na svim razinama?
„Dokle god se ta dva osnovna čimbenika ne ujedine dotle će zdravstveni sustav ići u neželjenom smjeru, te će biti otvoren za daljnje iskorištavanje zdravstvenih radnika i osiromašivanje svih građana. Političari ne postupaju sukladno demokratskim principima iako se iz dana u dan sve češće pokušavaju okretati takvim principima, međutim barijere su previsoke, pa ih ni oni najpošteniji ne uspijevaju preskočiti. Ostaje nam samo iščekivanje kada ćemo ostati bez dostupne zdravstvene zaštite na svim razinama“, upozorava ova liječnica s višegodišnjim stažom u borbi za prava pacijenata.
Nije naknada, već doplata za lijekove
Osiguranici koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje, pojasnili su nam iz HZZO-a, ne plaćaju naknadu za lijekove s Dopunske liste već doplatu za lijekove s Dopunske liste. Nije „šija“ nego „vrat“, rekli bi smo narodski.
S obzirom da je na HZZ trenutačno blizu 330 000 nezaposlenih osoba, gotovo isto toliko građana je u raznim financijskim blokadama, 60 tisuća građana ima višegodišnja dugovanja za režijske troškove…, očito je da mnogi ne mogu izdvojiti 70 kuna za dopunsko osiguranje. Onima koji imaju sreću da su zaposleni, iz plaće se izdvajaju pozamašna sredstva za zdravstveno osiguranje, ali samo za ono koje spada u kategoriju-obveznog osiguranja.
Iz HZZO-a nam je odgovoreno kako mnogi imaju pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna na temelju prihodovnog cenzusa, ali i nekih drugih specifičnih prava. Primjerice, imovinski cenzus omogućuje stjecanje tog prava osiguranim osobama čiji ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji na mjesečnoj razini, nije bio veći od 1. 516, 32 kn, a za osiguranike – samce ako prihod nije bio veći od 1. 939. 39 kn. Dovoljno je da osigurana osoba jednom godišnje HZZO-u dostavi potvrdu o visini primanja iz Porezne uprave i dokaže svoj status na temelju kojega može ostvariti spomenuto pravo, kažu nam u HZZO-u.
Ukoliko i za kunu prelazite određeni prag imovinskog cenzusa morate plaćati dopunsko osiguranje ili se, pak strepiti i uzdati  se da se nećete razboljeti. Može li se sa 1, 6 tisuća kuna u obitelji ili u slučaju samca sa 2 tisuće kuna mjesečnih primanja izdvajati 70 kuna za dopunsko osiguranje kada se sa takvo skormnim primanjima moraju platiti režije koje su svakim mjesecom sve skuplje, osigurati prehranu, platiti stanarinu, kupiti odjeću, obuću…? Teško, odnosno nikako!
Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI