Neovisni novinarski portal
26.10.2020.
EKOLOGIJA / POLITIKA
Vapaji, nafta i suze: Molim vas, dozvolite da i moja djeca uživaju u ljepotama našeg mora (FOTO)

Vapaji, nafta i suze:
Molim vas, dozvolite da i moja djeca uživaju u ljepotama našeg mora (FOTO)

Živi zid - tribina o ugljikovodicima (Foto H. Pavić) (2)

– To bi trebalo transparentnije biti napravljeno – rekao je je šibensko-kninski župan Goran Pauk koji se iz nekih razloga kao moderator istaknuo u Gradskoj vijećnici na početku šibenskog gostovanja putujućeg showa u režiji Agencije za ugljikovodike, priredbe kojoj je dato ime dugog zmijolikog oblika: Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o „Strateškoj studiji o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu“.

Pri tom je vjerojatno mislio na proces oko guranja projekta bušenja Jadrana, no navedena transparentnost pokazala se na simbolički i konkretan način iluzijom već na samom začetku tog zbivanja: angažirani zaštitari transparentno nisu dopustili ulazak aktivistima Živog zida s – transparentima, a na kojima ističu kako se protive bušenju Jadrana. Tek kasnije se sramežljivo prošvercao po koji živozidni natpis, vjerojatno i zbog činjenice jer ga je pridržavala jedna trudna aktivistkinja. Transparentno se pokazalo kako transparenti nisu poželjni, kao uostalom i u Zagrebu na sličnom zbivanju, no tada se aktivisti Zelene akcije nisu dali smesti.

Zaštitari radi zaštite od zaštitara prirode

Uostalom, čemu uopće zaštitari na predstavi koja se zove Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću? Ironično, zaštitari su ovdje bili uposleni kako bi nekoga zaštitili od – zaštitara prirode. Vjerovatno su štićene osobe bile Barbara Dorić, šefica Agencije za ugljikovodike, i Marijan Mesarić, šef tvrtke koja je spornu studiju uspjela izraditi brzinom svjetlosti, u svega tri mjeseca, što je, prema mišljenju mnogih u Hrvatskoj, rezultiralo nebrojenim faktičkim i drugim opasnim greškama i nedostacima u njezinu sadržaju.
Javna rasprava o 'bušenju Jadrana' (Foto H. Pavić) (17)
Kao i u Zagrebu, pa Dubrovniku, Zadru pa onda i u Šibeniku, dvoje navedenih su ponavljali iste rečenične sklopove koji bi trebali objasniti zainteresiranoj javnosti kako je bušenje jadranskog podmorja i crpljenje nafte i plina od Prevlake do Savudrije, oko Kornata, Biševa, Mljeta, Cresa, Brijuna itd. izvanredna zamisao. Gđa. Dorić, sa svojim karakterističnim osmijehom kojega nije skidala s lica, pojašnjavala je otprilike kako nema života bez nafte, a njezin kolega Mesarić je milozvučno pravdao svoju studiju, te branio teze poput već čuvene po kojoj su naftne platforme dobre jer se na njima odmaraju ptice selice. Isto tako, pokušao je amortizirati nakaznu pogrešku iz tog dokumenta pri kojoj su tzv. stručnjaci izrađivači zabilježili 2000 puta manje (!) potresa nego ih se zbilja desilo, te još neke navode zbog kojih se mnogima u Hrvatskoj skače tlak i diže se kosa na glavi.
No uvijek se sazna nešto novo, pa se jučer moglo doznati nakon pitanja iz publike kako šefica AZU-a ne zna koliki su troškovi aktualne naftaške kampanje, niti koliki je proračun Agencije kojoj je na čelu. Pokušala je taj podatak pronaći na svom mobitelu, no bez uspjeha.

B. Dorić: Referendumom protiv referenduma

Jednako tako, ponovila je svoju začuđujuću tezu koja je ekspresno ušla u povijest razvoja demokracije, o tome kako bi, da se nju pita, ona najradije raspisala ‘referendum protiv referenduma’ (isprovocirana najavom pokretanja referenduma protiv bušenju Jadrana).
No šibenska Gradska vijećnica je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, mnogi su stajali na nogama, što je jasno pokazalo koje je prevladavajuće mišljenje zainteresirane javnosti o planovima naftaškog lobija za Jadran. Na trenutke, bilo je dirljivo gledati emotivne izljeve građana koji nisu mogli suspregnuti osjećaje, mnogi od njih u nevjerici kako je uopće došlo do toga da moraju sudjelovati u raspravi na kojoj se tvrdo zagovara crpljenje nafte iz Jadrana. Neki od njih, poput krupnog muškarca iz Splita, nisu mogli suspregnuti suze, dok su ugljikovodičnim agentima postavljali pitanje o apsurdnosti te zamisli, te njezinom katastrofalnom mogućem utjecaju na ekonomsku, ekološku i bilo kakvu stabilnost Hrvatske.
Javna rasprava o 'bušenju Jadrana' (Foto H. Pavić) (7)
– Vi ste naftni lobi. Rizici su ogromni. Toga su svjesni i ljudi koji su radili ovu studiju, no oni su dobili narudžbu od strane Vlade. Naravno da je onda ta studija prilagođena naručitelju. Mi kao građani vama ne vjerujemo. Ova rasprava mi sliči na onu psi laju karavane prolaze. Dakle, ignoriraju se interesi građana, svi mi ovdje na Jadranu smo povezani s morem. Evo jedan podatak koji je meni posebno iritantan, da mi zbog nekih četiri, pet milijardi kuna u proračunu u idućih pet godina riskiramo, i to debelo riskiramo – da izgubimo zlatnu koku. A to je turizam i sve povezano s turizmom. Ne zaboravimo da su prihodi Hrvatske od turizma 75 milijardi kuna godišnje! To je čak 15 puta više nego što nam gopoda misle donijeti u proračun u sljedećih pet godina. Koja bi budala na to pristala? Pa i onaj tko radi na tržnici ne bi išao u ovakav projekt. Zahtijevam ultimativno da se odbaci i studija bilo kakvo bušenje na Jadranu i da se ne sklapaju aranžmani bez jednog referenduma građana, posebice u slučaju ovakvih ozloglašenih korporacija koje isključivo gledaju svoj interes. Nakon što upropaste jedno područje, oni idu na sljedeće – ustvrdio je Srećko Truta iz publike.
Na sve navedeno šefica AZU-a nije se posebno osvrtala, već je odgovorila svojim širokim osmijehom. A ni sljedeći emotivni istup, pri kojem je Ivan Ercegović iz publike ponizno molio da se ne buši Jadran, nije izazvao vidljive emotivne reakcije ‘druge strane’.

‘Molim vas, molim vas…’

– Dobar dan. Meni je žao što smo se ovdje sastali. Ne mogu vjerovati da se ovo sve skupa dešava. Postoji onaj slogan Mediteran kakav je nekad bio. Taj Mediteran više ni izbliza neće biti takav. Uništit ćemo ga. Vi ste naftaši. Molim vas: raznorazni veliki ljudi su svjesni onoga što imamo: našega Jadrana. A mi smo spremni to uništiti. A zašto? Nema realnog opravdanja. Mnogi ljudi iz svijeta koji drže svoje brodove na Jadranu ne mogu vjerovati što se ovdje događa. Oni već razmišljaju o premještaju svojih brodova u druge zemlje. Već prvu sezonu nam se mogu dogoditi goleme štete u turizmu zbog ovoga. Molim vas, molim vas kao čovjek, kao ljubitelj mora… Dozvolite da i moja djeca mogu uživati u ljepotama ovog mora kao što sam ja uživao. To je naša najveća vrijednost. Molim vas nemojte to upropastiti. Molim vas, zaštitimo naše more – zamolio je Ivan Ercegović.
Jurica Žitko (Foto H. Pavić)

Jurica Žitko (Foto H. Pavić)

A onda je svoje mišljenje izložio Jurica Žitko Forempoher, inače aktivist Živog zida koji priređuje i prosvjed nazvan Jadranski zid, u kojem bi svojim brodovima na moru trebali sudjelovati brojni ribari, ‘mali’ i profesionalni, priobalni stanovnici itd., to zbog propisa koji uništavaju tradicijsko ribarstvo, što zbog potencijalnih platformi diljem Jadrana.
– Dolazim s otoka Visa. Inače se turizmom bavim svojih dvadeset godina, i to onime što se naziva alternativnim turizmom. Inače sam se bavio ronjenjem, jedrenjem, paraglidingom itd. Ja sam recimo na Palagruži, na Jabuci, Na Svecu i tim našim pučinskim škojima više prenoćio noći ukupno nego što ova agencija postoji. Moji stavovi su jako emocionalni. Ja sam bio onaj istinski zeleni. Toliko zeleni da sam slomio kralježnicu radi tog zelenog s paragliderom jedanput na Visu. Moja pokojna žena i ja smo bacili svoje vjenčano prstenje na Galijuli, na siki pokraj Palagruže. Zato što smo bili pravi zeleni, za simboliku, da ćemo naš Jadran čuvati. Ovdje smo došli sudjelovati u demokratskim procesima. Ali ova rasprava ovdje… ja vas smatram naftnim lobijem, vi radite za njih. Danas nas niste pustili s transparentima ovdje. Imamo pravo na javno izražavanje. Što se tiče referenduma: mi se borimo za direktnu demokraciju. Nismo nikakvi anarhisti. Jako je važno da se o ovakvim ključnim pitanjima odlučuje referendumom. Obavještavam vas: mi referendum već spremamo. Dakle referendum će se dogoditi. Vi imate svoj PR, a mi ćemo se boriti svojim malim sredstvima. Uspio on, ne uspio. Međutim, izmanipulira li se taj referendum kao većina njih do sada, imat ćemo odgovor na to. A vi ste jučer u Zadru izjavili da ste za referendum protiv referenduma. No reći ću vam i ovo: mi imamo 374 prijavljena broda koja su spremna sudjelovati u blokadi bušenja ako se ospori referendum. Vi se uvijek smijete, ja volim vaš osmijeh. Ali gledajte me u oči, probajte shvatiti ovo što pričam: Nećete proć! Nećete proć! Morat ćete nas deložirat, no nemate toliko brodova, nemate toliku policijsku flotu, koliku ni flotu imamo – poručio je Žitko.

Javna rasprava o 'bušenju Jadrana' (Foto H. Pavić) (15)Prosvjed Zelene akcije, Živi zid ispred Sabora

Još nekoliko pitanja i skup se razišao, aktivisti svojim putem, a predstavljači B. Dorić i M. Mesarić zadržali su se, zanimljivog li slučaja, u naizgled prisnim i prijateljskim razgovorima sa dužnosnicima i pročelnicima Šibensko-kninske županije, iste one čiji je čelnik izrazio svoje navodno negativno mišljenje o spornoj studiji.
No otpor planovima za crpljenje nafte iz Jadrana ne prestaje: upravo je u tijeku prosvjed Zelene akcije ispred Ministarstva gospodrstva, pokrenuta je internetska stranica S.O.S.za Jadran  na kojem se građani na jednom mjestu mogu informirati o mogućnostima da izraze svoje stajalište o studiji. U isto vrijeme se u Hrvatskom saboru održava sjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode, na koje su svoj dolazak najavili članovi Živog zida i njihov čelnik Ivan Sinčič.
Podsjetimo, svoje primjedbe svi koji to žele mogu dostaviti na rudarstvo@mingo.hr još svega dva, tri dana.

Rok je 16. veljače.

Živi zid - tribina o ugljikovodicima (Foto H. Pavić) (1)

Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI