Neovisni novinarski portal
25.10.2020.
IZDVOJENO
Šibenik- prihvatilište za beskućnike ( Foto: Grad Šibenik)

U Hrvatskoj sve više beskućnika mlađe životne dobi! Skrbimo li o njima dovoljno?

Šibenik- prihvatilište za beskućnike ( Foto: Grad Šibenik)

”Beskućnici su ljudi koji nemaju svoje prebivalište i nemaju osobnu iskaznicu, kao da ne postoje i nemaju pravo glasa”-ovu „definiciju“ beskućnika izrekao je Mile Mrvalj, umjetnik rodom iz Sarajeva koji je, kao jedan od rijetkih, javno progovorio o problemu beskućništva u Zagrebu i to iz vlastitog iskustva.

Šibenik- prihvatilište za beskućnike ( Foto: Grad Šibenik)

Šibenik- prihvatilište za beskućnike ( Foto: Grad Šibenik)

Ovaj je umjetnik nedavno na Institutu Ruđer Bošković upriličio izložbu i nazvao je „Postoji li nepostojanje“. Tako je još jednom, ovaj put u slici i riječi (popratni tekst uz fotografije), progovorio o ovom društveno-socijalnom problemu kojeg bi neki, najrađe, gurnuli „pod tepih“. Na pitanje koje se nameće samo po sebi, kakva je poveznica između beskućnika i znanosti odgovorio je prof. dr. sc. Dražen Vikić- Topić: ”Ako je smisao znanosti napredak društva, znanost mora biti temeljena na humanosti. Znanstvenici su kroz povijest uvijek bili predvodnici humanističkih ideja, pa ne čudi organiziranje izložbe na Institutu Ruđer Bošković kojom se željelo još jače učvrstiti vezu između znanosti i humanosti i senzibilizirati hrvatsku javnost za probleme beskućništva i siromaštva.’
Mile Mrvalj

Mile Mrvalj

Sa sve narastajućim socijalnim teretom koji se godinama taložio u društvu mnogi su dovedeni na sam rub društva-postali su beskućnici, a njih je svakim danom sve više. U prihvatilišta ih dovodi bijeda, jad, srozavanje u svakom smislu te riječi. U državi je, inače 11 prihvatilišt, a nalaze se u:  Varaždinu, Zagrebu, Osijeku, Karlovcu, Rijeci, Puli, Zadru, Šibeniku, Kaštelima, Splitu i Dubrovniku. Tretiraju li se beskućnici kao ostali građani koji imaju „krov nad glavom“ i posao? Ne! Što država čini da im se pomogne? Malo, rekli bi smo. Ipak, ima svjetlih primjera i kad je riječ o osvještenim pojedincima koji pomažu onima koji su se našli u zapetljanoj životnoj situaciji iz koje sami ne uspjevaju pronaći izlaz, a ima slučajeva kada i lokalna zajednica učini hvale vrijedan korak. O tome svjedoči slučaj šibenskog Caritasa kojemu je u realizaciji hvale vrijednog projekta ruku pružio Grad Šibenik, ali i brojni pojedinci, tvrtke, Industrijsko-obrtnička škola i drugi. Dom za osmero beskućnika je uređen i danas je, zasigurno jedan od najbolje uređenih u zemlji. Miljenko Jukić, zamjenik ravnatelja Caritsasa napokon je odahnuo. Dom za beskućnike je zaživio i nitko tko je u Šibeniku bio u potrebi za “krovom nad glavom” više nije na ulici.  Štićenici dobijaju i hranu, a u Pučkoj kuhinji hrani se više od 200 pojedinaca. Oko 250 obitelji dobija mjesečne socijalne pakete, dok se drugim potrebitim sugrađanima plaćaju režijski troškovi ili im se, kako kaže Jukić, pomaže na druge načine.
U Hrvatskoj je oko 500 registriranih beskućnika, neregistriranih više
Koliko je u Hrvatskoj beskućnika o kojima skrbi Caritasa pitali smo voditelja Borisa Peterlina.
-Prema nama poznatim podacima, registriranih beskućnika u Hrvatskoj ima oko 500. Neregistriranih ima, naravno, više ali im je broj vrlo teško odrediti. Unutar Caritasove mreže danas se skrbi za stotinjak beskućnika. Naime, tolikom se broju osigurava smještaj u prenoćištu/ prihvatilištu. Koliko neregistriranih beskućnika koristi usluge pučkih kuhinja ili drugih programa nad/biskupijskih caritasa, teško je utvrditi.
Zanimalo nas je li aktualni broj beskućnika u uzlaznom trendu na što je Peterlin odgovorio:
-Broj registriranih beskućnika o kojima skrbi Caritas relativno je konstantan i varira u odnosu na zimski, odnosno ljetni dio godine. Zimi je smještaj popunjen i potrebe su veće, dok ljeti određeni broj beskućnika, napose oni mlađe dobi ili radno sposobni, napuštaju prihvatilište. Potreba za boljom skrbi za beskućnike svakako postoji, napose u onim gradovima u kojima još ne postoje prenoćišta/prihvatilišta, kao i za boljim uvjetima i većim prostorom postojećih prihvatilišta . Veći prostor omogućio bi provedbu različitih programa., pojašnjava naš sugovornik uz napomenu kako raste i osjetljivost za potrebe i probleme s kojima se suočavaju beskućnici u društvu. Zato se i širi spektar usluga koje im se stavljaju na raspolaganje i kojima im se nastoji pomoći.
beskućnici.hr

beskućnici.hr

Svi oni koji se zbog najrazličitijih razloga nađu u situaciji da trebaju tuđu pomoć jer su ostali bez materijalnih sredstava, najčešće zbog otkaza kojeg su dobili na poslu, u prihvatilištima dobijaju smještaj i prehranu. I ne samo to. Njima su na raspolaganju i resocijalizacijski i reintegracijski projekti. Kad je to potrebno na raspolaganju su im stručne osobe: socijalni radnik, psiholog, osobe koje volonterski pružaju besplatnu pravnu pomoć kao i drugi različiti oblici savjetovanja. Ondje gdje je primjereno i moguće, i volonteri sudjeluju u projektnim aktivnostima, saznajemo od Caritasova voditelja Borisa Peterlina.
Povećava se broj beskućnika mlađe dobi
Prema njegovim riječima potrebe su velike, od medicinske, savjetodavne i pravne pomoći za beskućnike. Nadalje, korisnicima prihvatilišta je potrebita pomoć i u pronalasku trajnijeg smještaja, a napose posla. Ono što je u zadnje vrijeme primjetno je činjenica da se povećava broj beskućnika mlađe dobi koji su još uvijek radno sposobni. Također, osjeća se potreba za kvalitetno programski osmišljenim dnevnim centrima.
Kako pomoći svima koji trebaju pomoć drugih? Peterlin smatra kako bi osiguranje manjih, privremenih stambenih jedinica u kojima bi bile smještene manje skupine beskućnika, bilo od koristi. Također, valjalo bi pospješiti pomoć pri rješavanju pravnog statusa, unaprijediti pomoć pri zapošljavanju, te uspostavi učinkoviti mehanizama praćenja resocijaliziranih bivših beskućnika kako bi osigurali da se ne vrate beskućništvu. Pritom bi, naglašava Peterlin, trebalo osnažiti suradnju organizacija poput Caritasa ili organizacija civilnog društva angažiranih u skrbi za beskućnike s jedinicama lokalne uprave i samouprave kao s poslovnim sektorom.

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI