Neovisni novinarski portal
21.10.2020.
GOSPODARSTVO
(ilustracija)- solarna elektrana kod Seville u Španjolskoj koja radi i noću (VIDI)

Solarne elektrane uskoro na području Promine – veliki interes za gradnju

(ilustracija)- solarna elektrana kod Seville u Španjolskoj koja radi i noću (VIDI)

Čak tri tvrtke zainteresirane su za gradnju industrijskih solarnih fotonaponskih elektrana na području općine Promina koja je u svom Prostornom planu za nova postrojenja rezervirala čak tri parcele veličine od 211 , 122 i 15 hektara. Saznajemo to od načelnika Promine Tihomira Budanka koji vjeruje u ovaj projekt koji bi prominskom kraju napokon trebao donijeti dugo željeni prosperitet.

(ilustracija)- solarna elektrana kod Seville u Španjolskoj koja radi i noću (VIDI)

(ilustracija)- solarna elektrana kod Seville u Španjolskoj koja radi i noću (VIDI)

Za gradnju solarnih postrojenja zainteresirane su tvrtke : Ilirsko sunce (Kanada), Solar tim (mješovito hrvatsko-slovensko vlasništvo) i Soltec (ruski kapital).
Početak gradnje još je dalek, a sve su tri tvrtke trenutačno u različitim fazama ishođenja dokumentacije i pripreme samog projekta.
-Činjenica je da sređivanje dokumentacije iziskuje dosta vremena i živaca, ali je praksa pokazala da se s upornošću može do željenog cilja. U projekt idemo „korak po korak“. Solarni moduli u početku će se slagati na po 20 hektara površine jer za to trebamo županijsku dozvolu, dok za veće površine trebamo dozvolu DUUDI-a. Realno je očekivati da će se do kraja ove godine ishoditi lokacijske dozvole, a iduće i građevinske, najavljuje načelnik Budanko.
Hrvatski operater tržišta električne energije (HROTE) koji je, inače nadležan za sklapanje ugovora o otkupu energije, u ovoj godini neće nastaviti sa dosadašnjom praksom sklapanjem ugovora sa onim tvrtkama čija postrojenja koriste sunčevu energiju i energiju iz vjetra. Razlog ovoj odluci leži u ispunjenim kvotama otkupa struje iz ovih izvora. Kvota od 45 MW koja je bila određena kao cilj do 2020. godine već je potrošena. Načelnik Budanko pojašnjava nam kako se ova odredba o kvotama ne odnosi na njihove projekte koji podrazumijevaju industrijsku proizvodnju. Za njih je bitno samo mjesto priključenja, a ono je, pojašnjava nam, stvar pregovora koji će se voditi.
Projekt tvrtke Soltech na području Promine vrijedan cca 60 milijuna eura
Jedna od zainteresiranih tvrtki koja solarnu elektranu planira graditi na području Promine je Soltech (vlasnik Krunoslav Petrakov, a direktor Zlatko Bukovac) iza koje je već nekoliko realiziranih projekata, a trenutačno su angažirani na gradnji „solarke“ u Stankovcima, prve takve vrste u Dalmaciji. Kako je najavljeno, ova će solarna elektrana snage 1 MW podmirivati struju za 3500 domaćinstava, a u gradnju se ulaže 2 milijuna eura. Proizvedena energija spojit će se na HEP-ovu trafostanicu Zadar 2. Soltech je zainteresiran za čak 122 hektara površine na širem području Oklaja u čijoj se blizini nalaze 110 i 400 kilovoltni dalekovodi. Na 122 hektara zemljišta instalirat će se solarni paneli ukupne snage 40 MW. Investicija je „teška“ cca 60 milijuna eura.
Investicije u „solarke“-najbolji omjer uloženih sredstava i dobiti
Vrijednost ovako skupih projekata za lokalnu sredinu sadržana je prije svega u naknadi koju će investitori plaćati na godišnjoj razini. Koliko će točno ona iznositi, zasad nije poznato. Osim toga, u gradnji „solarki“ angažirat će se lokalna građevinska operativa i to je uglavnom sve što se tiče dobiti za lokalnu zajednicu. Broj zaposlenih na ovakvim suvremeno opremljenim i automatiziranim postrojenjima nije velik. S druge strane, solarne elektrane za investitore su isplative ponajprije zbog razlike između instaliranih i proizvedenih kilovata pa se, s pravom kaže, kako ovakva ulaganja imaju najbolji omjer između uloženih sredstava i dobiti. Ne treba stoga čuditi ogromni interes tvrtki i pojedinaca koji žele zakoračiti u ovaj biznis, a zainteresirani su i domaći i stranci.
Poskupljuje li naknada za struju iz obnovljivih izvora?
Sve se glasnije govori o mogućem poskupljenju naknade za struju koja se dobija iz obnovljivih izvora koja sada iznosi 0, 005 kuna po kilovatsatu. Navodno bi mogla skočiti na 0, 15 kuna. To bi značilo da bi godišnje izdvajanje za obnovljivu energiju sa sadašnjih 18 skočilo na 50 kuna. Hoće li se ove, zasad neslužbene najave obistiniti, saznat će se uskoro.
Kakvo je trenutačno stanje u Hrvatskoj kad je riječ o solarnoj energiji, za koje se sve namjene ona upotrebljava, koliki su iznosi poticaja i drugo, za Tris pojašnjava Krešimir Štih iz Sektora za industriju HGK.
-U Hrvatskoj se proizvodnja energije iz energije Sunca dijeli u dvije skupine: proizvodnja toplinske energije i proizvodnja električne energije. Proizvodnja toplinske energije u većem broju slučajeva odnosi se na pripremu tople vode za obiteljske kuće ili za ugostiteljske i rekreacijske objekte. Već iz ovoga je razvidno je da je teško izmjeriti ukupnu količinu proizvedene toplinske energije iz energije Sunca u Hrvatskoj zbog njezinog utroška na mjestu proizvodnje. U osnovi, ova vrsta proizvodnje energije ne potiče se, već se poticaji mogu pojaviti ili kroz sufinanciranje ugradnje opreme za proizvodnju toplinske energije ili kroz ponderiranje proizvedene električne energije na integriranim sunčevim elektranama ukoliko uz proizvodnju električne energije postoji i određeni instalirani kapacitet za proizvodnju toplinske energije.
Električna energije iz energije Sunca proizvodi se u fotonaponskim elektranama jer u Hrvatskoj, za sada, ne postoji druga korištena tehnologija. Fotonaponske elektrane mogu biti u sustavu poticajnih tarifa ako su spojene na elektrodistributivnu mrežu. One sunčeve elektrane koje nisu spojene na elektrodistributivnu mrežu poticaje mogu koristiti u oblicima sufinanciranja ugradnje opreme.
U Hrvatskoj instalirana 1021 elektrana, a 227 postrojenja još čeka na početak rada

Prema najnovijim podacima Hrvatskog regulatora tržišta energije, do sada (stanje na dan 23. siječnja 2015. godine) u redovnom pogonu ukupno je 1021 elektrana ukupne instalirane snage 33, 5 MW. Ugovore o otkupu električne energije za elektrane koje još nisu puštene u pogon ima još 227 postrojenja ukupnog kapaciteta 22, 2 MW.

U Hrvatskoj je sredinom listopada 2013. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila Prijedlog Akcijskog plana za obnovljive izvore energije do 2020. godine prema kojem je planirano poticanje proizvodnje električne energije iz energije Sunca do 55 MW instaliranih kapaciteta. Kako je Ugovorima o otkupu popunjen ukupno predviđeni kapacitet, ne planira se nove elektrane uvoditi u sustav povlaštenih proizvođača.
Najavljeno je donošenje novog Zakona o obnovljivim izvorima energije koji će izmijeniti način prihvata elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, međutim, još nema jasnih naznaka kako će sustav izgledati.
Europa postupno ukida poticaje za obnovljivu energiju
Cijela Europa postupno ukida poticaje slijedom čega obnovljiva energija polako postaje tržišna kategorija. Velike su zapreke za male proizvođače za samostalan izlazak na tržišta električne energije, posebno za vlasnike malih Sunčevih elektrana zbog potrebe predviđanja proizvodnje. U Hrvatskoj još uvijek nije prihvaćen model “potrošnje na mjestu proizvodnje” u kojem male integrirane Sunčeve elektrane praktično ne bi trebale biti u nikakvom posebnom sustavu mjerenja, već bi bilo dovoljno da se nalaze na području u kojem ukupna potrošnja električne energije prelazi ukupnu proizvodnju energije. U nekim, razvijenijim državama Europe ovakvi se modeli koriste, iako treba naglasiti da je u tim zemljama maksimalno Sunčevo zračenje manje od minimalnog zračenja u Hrvatskoj pa je time i manja očekivana ukupna količina energije raspoloživa u sustavu. Naime, energija sunca nije uvijek dostupna te u sustavu mora postojati odgovarajući proizvodni kapacitet koji će proizvoditi energiju po oblačnom i kišovitom vremenu kako ne bi došlo do prekida u opskrbi električnom energijom. Zgodan primjer je mogući pad sustava, primjerice, na nekom otoku koji je prekapacitiran malim Sunčevim elektranama. Kad u jednom vrućem, ali oblačnom danu veliki broj turista ostane u svojim sobama, a vani nema ni vjetra, uključuju se svi klimatizacijski uređaji koji onda opterete mrežu u kojoj manjka energije zbog nemogućnosti proizvodnje Sunčevih elektrana po oblačnom vremenu. Takav se nedostatak može nadomjestiti jedino drugim oblicima proizvodnje električne energije koji nisu ovisni o vremenskim prilikama, na kraju će Štih.
Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI