Neovisni novinarski portal
27.10.2020.
EKOLOGIJA
Primošten je jedini među gradovima i općinama javno izrazio negativno mišljenje o bušenju Jadrana

Primošten je jedini među gradovima i općinama javno izrazio negativno mišljenje o bušenju Jadrana

Primošten u suton (foto Wikipedia)

Primošten  

U trenucima dok u Šibeniku u Gradskoj vijećnici upravo traje tzv Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću 0 ‘Strateškoj studiji o vjerojatnom značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu’, Općina Primošten je poslala svoje očitovanje o navedenoj studiji. Ovo je utoliko zanimljivo jer je Općina Primošten vjerojatno jedina jedinica lokalne samouprave koja je javnosti predočila svoje stajalište o toj tematici. Tim više, budući da to do sada nije učinio nijedan grad, općina ili mjesni odbor u priobalnom dijelu Hrvatske, a kojih bi se to trebalo izrazito ticati. No primoštenska vlast se i do sada isticala po svojim istupima lišenih partijskih stega, bilo HDZ-a, SDP-a ili nekog trećeg, pa stoga prenosimo njihovo očitovanje u cijelosti:

Općina Primošten daje svoje kratko očitovanje o Strateškoj studiji o vjerojatnom značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, izrađenoj od „Ires ekologija d.o.o.“ i „ZaVita, svetovanje d.o.o.“


            Republika Hrvatska je među „top“ tri države u Europi po kvaliteti mora, treći smo u Europi po bogatstvu vode, a možemo biti zadovoljni i kvalitetom zraka. Imamo 19 nacionalnih parkova i parkova prirode a gotovo 30 posto Hrvatske je pod ekološkom mrežom Natura 2000.

            Ishitreno ulaženje Republike Hrvatske u priču oko eksploatacije Jadrana radi potencijalnog iskorištavanja ugljikovodika, riskantna je priča ukoliko se uzme u obzir da je posljednji put tek 2008. godine donesen Plan intervencija kod izvanrednih onečišćenja mora, očito je da i ovog puta država ne radi u interesu građana.

Naime 2008. godine donesen je Plan u kojem u čl.1 točka 6. „Iznenadno onečišćenje mora“ nigdje ne spominje mogućnost nastanka onečišćenja izlijevanjem nafte. Ujedno u točki 1.1.pod vrste rizika i prijetnji od onečišćenja mora nigdje se ne spominje mogućnost nastanka šteta zbog mogućeg izlijevanja nafte pa iz navedenog proizlazi niti da nisu utvrđene pravne pretpostavke-zakonski okvir za utuživanje odgovornih za naknadu šteta koje mogu nastati zbog incidenata vezanih uz istraživanje  ili crpljenje nafte.

Prije svega, mišljenja smo da je Strateška studija trebala prethoditi natječaju za dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu, koji je zaključen 3. studenog 2014. godine. Natječaj je sproveden i pet kompanija je dobilo dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na ukupno istražnih prostora, bez da je sprovedena javna rasprava sa zainteresiranom javnošću pa tako ne znamo kakav je utjecaj na ekološki osjetljiva područja Jadrana kao što su ribolovni predjeli, koraljni grebeni, mrijestilišta, uzgajališta riba i školjaka, lučna područja, glavne linije pomorskog prometa, plaže i naseljena područja.

Okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu došlo je do pomicanja istražnih područja od obale i otoka, strožih ekoloških standarda i navodno boljih ekonomskih uvjeta za Hrvatsku, međutim i dalje smo mišljenja smo da je granica od 6 km od otoka i 10 km od kopna i dalje preblizu obalnih naselja (tim više što granica od 6 km nije korištena za pučinske otoke, od kojih neki imaju ogroman značaj za bioraznolikost – Jabuka, Palagruža…), te da ni najviši ekološki standardi nisu garancija nepostojanja štetnog utjecaja na sva obalna mjesta, pa tako i na područje naše općine.

Primoštenski akvatorij, kao i morska prostranstva koja ga okružuju, imaju izuzetno visoke krajobrazne vrijednosti, a istražni prostor Srednji Jadran 11 nalazi se u neposrednoj blizini prolaza kojim se koriste nautičari dok krstare jadranskom obalom. Iz tog razloga, mišljenja smo kako bi već i istraživanje, a pogotovo eksploatacija ugljikovodika na tom istražnom prostoru moglo smanjiti krajobraznu vrijednost morskih prostranstava te negativno utjecati na nautički turizam u našem području.

U Strateškoj studiji su navedene preporuke za smanjenje površina pojedinih istražnih prostora (1, 14 i 17, te 11 u dogovoru s Ministarstvom turizma), ali pošto su se kompanije prijavljivale za istraživanje i eksploataciju istražnih prostora prije nego je Strateška studija objavljena, nije jasno hoće li koncesionari morati prihvatiti te preporuke.

Još većim rizikom smatramo negativan utjecaj na okoliš koji će neminovno uslijediti ako u tom istražnom prostoru dođe do eksploatacije nafte. Svjesni smo činjenice da je Strateškom studijom predviđeno da se prije svake eksploatacije ugljikovodika mora prvo izraditi studija utjecaja eksploatacije ugljikovodika na okoliš, ali želimo se izjasniti sada, dok se s istražnim radnjama još nije započelo. Redovnim radom platforme stvara se onečišćenje vode i zraka koje pri odgovarajućim morskim strujama/vjetru može dospjeti i do područja naše općine, te negativno utjecati na turizam, koji je glavni izvor prihoda Općine Primošten, kao i na ribarstvo.

Kako je istaknuto od Agencije za ugljikovodike i Ministarstva gospodarstva, na natječaj za dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju mogle su se prijaviti samo kompanije koje udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima. Konzorcij koji je dobio dozvolu za istraživanje i eksploataciju na sedam istražnih prostora (između njih i Srednji Jadran 11 koji je najbliži našoj općini) čine kompanije Marathon Oil i OMV. Unatoč tome što te kompanije „udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima“, obje su uzrokovale više nesreći i izljeva nafte u zadnjih 15 godina. Među značajnijima su izlijevanje nafte iz naftovoda Marathon Oil-a, 2000. godine u američkoj saveznoj državi Kentucky, prilikom čega je u okoliš ispušteno 1.900.000 litara nafte, te tri izljeva nafte pokraj obala Novog Zelanda koje je uzrokovao OMV.

Za razliku od izlijevanja nafte u ocean pokraj Novog Zelanda, svako izlijevanje nafte u plitki i poluzatvoreni Jadran dovelo bi do značajnih posljedica, tim više što Hrvatska (trenutno) nije spremna za sanaciju mogućih izljeva jer nigdje nije predviđeno koliko je primjerice potrebno kvalificirane radne snage za cjelokupno uređenje potencijalno zagađenog prostora (krški reljef bogato razvijene Jadranske obale) te koja su kemijska sredstva predviđena za čišćenje, odnosno gdje se i u kojem dijelu Hrvatske nalaze mjesta predviđenog skladištenja naftnog otpada te koja je procjena troškova prijevoza.

U Strateškoj studiji navedeno je kako nije poznato koje će tehnologije koristiti koncesionari, a naše je mišljenje kako je upravo Strateška studija trebala definirati koje su tehnologije prihvatljive, kako bi se ograničio negativan utjecaj na okoliš.

U Strateškoj studiji koja je manjkava navedeno je kako će se sav kruti otpad koji nastaje tijekom eksploatacije ugljikovodika prevoziti na kopno i predavati pravnoj osobi koja je ovlaštena za njegovo zbrinjavanje, međutim nije objašnjeno na koji se način planira zbrinjavati taj otpad, niti kako će se postupati s ostalim otpadnim materijalom – isplakom, krhotinama stijena,otpadnim vodama…

Naša zadnja primjedba je da socio-ekonomske značajke nisu dovoljno razrađene, jer iz tog dijela Strateške studije ne dobiva se nikakav uvid u stvarni utjecaj istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na državni proračun.

Navedeni su samo potencijalni prihodi, a negativni utjecaji na turizam i ribarstvo nisu ni spomenuti, niti je izrađena cost-benefit analiza.

Dakle, gruba optimistična procjena potencijalne zarade u dijelu Republike Hrvatske iznosi maksimalno 54,5 milijardi EUR-a  (procjena je izrađena za cijenu nafte 100 dolara po barelu i iskoristive rezerve od 1,5 milijardi barela ekvivalenta nafte), dok je zarada u turizma u istom periodu od 30. godina minimalno 240 milijardi EUR-a.

Ukoliko se uzme u obzir da se cjelokupno društvo okreće prema obnovljivim izvorima energije ta da je čist okoliš najveći kapital država jesno je da je riječ o više nego štetnom poslu.

            Slijedom navedenog budući je Republika Hrvatska odnosno Općina Primošten država u kojoj proračun doslovno ovisi o rezultatu turističke sezone, vodeći računa da turizam ne samo da krpa državni već i kućne proračune, u situaciji kada prepuštamo 50% potencijalnog profita strancima dok isti ne snose rizike onečišćenja Općina Primošten ne može se pozitivno očitovati niti dati blagoslov ovom prijedlogu Vlade.

 

U Primoštenu, 12. veljače 2014. godine

 

OPĆINA PRIMOŠTEN

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI