Neovisni novinarski portal
24.10.2020.
EKOLOGIJA / GOSPODARSTVO
Prukljan, snimila: J. Klisović

ZA i PROTIV ukidanja kategorije malih ribara – kakvu im je budućnost “skrojila” EU, a kakvu Hrvatska?

Prukljan, snimila: J. Klisović

Grčka, Malta i Portugal uspjele su se izboriti za zadržavanje kategorije malih ribara na način da su takvo ribarenje zaštitili kao otočni  tradicijski običaj. Inače, ukupno jedanaest zemalja Europske unije uspjelo je na različite načine zaštititi svoje male ribare, dok to Hrvatskoj nije uspjelo, a nije prošao ni prijedlog o petogodišnjem prijelaznom razdoblju. Dakle, za razliku od većine zemalja EU koje imaju izlaz na more i uspjele su u pregovorima za svoje ribare izboriti povoljne pozicije, u Hrvatskoj je sa prvim danom 2015.g. ukinuta kategorija malih ribara, a takvih je bilo oko 13 000.

Prukljan, snimila: J. Klisović

Prukljan, snimila: J. Klisović

Oni koji su zainteresirani da se istom djelatnošću, ali u modificiranoj verziji, bave i dalje, morat će se natjecati za 3500 dozvola-povlastica koliko će država, odnosno resorno Ministarstvo poljoprivrede izdati za novu kategoriju koja se uvodi, a riječ je o malom obalnom ribolovu kojima će biti dopušten dnevni ulov do 5 kilograma. Kako je ova kategorija sastavni dio gospodarskog ribilova, to ujedno znači da će svih 3500 nositelja novih iskaznica trebati voditi evidenciju ulova i prodaje ribe, te plaćati porez. Da bi se uopće dočepali iskaznice morat će podnijeti brojna uvjerenja, odnosno udovoljiti strogim kriterijima. Primjerice, mjesečna primanja ne smiju prelaziti 1600 kuna, moraju biti stariji od 60 godina, dostaviti dokaz o prebivalištu…Proizlazi da je riječ o socijalnoj kategoriji ribara, a oni koji ne upadnu u ovu kategoriju, a i dalje su zainteresirani za bavljenje ribarstvom, moći će zatražiti iskaznicu za rekreacijsko i sportsko bavljenje ribolovom.
Umjesto dopunskog ribolova- mali otočni ribolov
Nema sumnje da se Hrvatska nije snašla u pregovorima s Europskom unijom za razliku od većeg broja drugih zemalja koje su navrijeme shvatile da svoju tradiciju najprije treba zaštiti u nacionalnim okvirima i tek se potom boriti za bolji status unutar EU. Iako je kategorija malih ribara ukinuta, novog Pravilnika još nema na vidiku što je, također već viđena praksa u Hrvatskoj. Tek je 13. siječnja na stranicama Ministarstva poljoprovrede objavljen nacrt Pravilnika o novoj kategoriji-malom obalnom ribolovu. Javna rasprava traje kratko, svega sedam dana.
Mali ribolov zaštititi kao tradicijski
Kako je pregovaranje s Europskom unijom završilo, a završilo je loše po male ribare, u Udruzi za razvitak hrvatskih otoka Otočni Sabor sada se samo mogu nadati promjeni odluke i režima čemu oni daju svoj veliki doprinos. Tako barem za Tris tvrdi Denis Barić, čelnik ove udruge koja se, kako kaže, bori za prava otočana. U tom pravcu zatražili su izmjenu aktualnog  Zakona o morskom ribarstvu, te  započeli s aktivnostima na zaštiti malog ribolova kao tradicijskog načina ribarenja kao što su to već učinile neke zemlje EU. U idući četvrtak (22. siječnja), za istim stolom u Ministarstvu kulture sastat će se s predstavnicima Ministarstava okoliša i poljoprivrede, Otočne akcijske grupe i Otočnog sabora, a raspravljat će se isključivo o tome kako zaštititi mali ribolov i proglasiti ga otočnom tradicijom i baštinom.
Barić je uvjeren kako će do određenih promjena u EU zakonodavstvu doći već sredinom ove godine jer su, kako kaže, zapuhali neki novi vjetrovi. Naime, već je prihvaćena rezolucija o načinu ribolova u Jadransko-Jonskom moru u kojoj se govori o tradiciji, a najavljeno je i donošenje nove Uredbe o načinu ribolova. Dakle, na tom tragu moguće je očekivati zakonodavnu izmjenu jer se uvidjela sva različitost načina ribarenja u ovim morima.
Na upit što će biti sa svima onima koji se ne nađu na spisku 3500 srećkovića koji će dobiti povlastice i tako i dalje nastaviti sa istom djelatnošću ali u nešto izmijenjenom obliku, Barić navodi kako će njima Ministarstvo poljoprivrede izdati besplatne dozvole za rekreacijski ribolov i parangal, odnosno moći će loviti sa svim alatima, osim sa mrežama. To, naravno neće sve zadovoljiti, ali i to je nešto, komentira aktualnu situaciju Denis Barić. Kao jedan od pluseva koji su se nedavno dogodili u ovom sektoru navodi izmjenu dosad fiksnih odredbi koje su se odnosile na mjesečna primanja, godine života… Fiksnih odredbi više nema i to je za mnoge, zaključuje, olakotna okolnost.
Tribunj, snimila: J. K.

Tribunj, snimila: J. K.

Profesionalni ribari zadovoljni ukidanjem kategorije dopunskih ribara
Sa novim režimom zadovoljni su profesionalni ribari koji su u malim ribarima vidjeli konkurenciju i stalno ih optuživali za izlov ribe, neplaćanje poreza…
-Kako i ne bi bili zadovoljni kada će se broj malih ribara drastično smanjiti, a kada profesionalci odluče prestati ribariti i otići u mirovinu, automatiznom dobijaju povlastice za mali otočni ribolov i ne ulaze u cenzus od spomenutih 3500 povlastica, komentira Barić.
Zadovoljni su i u Cehu ribara jer su oni još 2008. g. tražili ukidanje povlastica za 10 138 osoba koji su dnevno mogli loviti do 5 kilograma ribe i drugih morskih organizama.
Skupinu nezadovoljnih malih ribara zatekli smo na „suhom doku“ u uvali Vrnaža u Mandalini. Grintaju na „sve i svakoga“ i istovremeno popravljaju stare brodice davno načete „zubom vremena“. -I dosad smo sa svojim sirotinjskim mirovinama jedva plaćali godišnje naknade i gorivo, a sada nam se uskrajuće i ova mogućnost da sa malo ribe bolje živimo, da imamo šta skuvati za ručak. Vidite, sami popravljamo brodove, pomažemo jedni drugima koliko možemo, nemamo mi novaca za skupe dijelove, alate, nove mriže. A, sada ostajemo i bez ove sirotinje jer su tamo neki u EU tako odlučili. Ubuduće ćemo ovdje dolaziti, sjesti na istu klupu i sa nje gledati more koje nam je “pred nosom”, a zapravo miljama daleko. Eto, vako se mali čovik „ubija“!, govore nam postariji žitelji Mandaline pogleda uprtog u pučinu.
Vrnaža, snimila: J. K.

Vrnaža, snimila: J. K.

Reformist Baranović: mali ribari su ozbiljna konkurencija profesionalcima!
Saborski zastupnik Stranke Reformista Petar Baranović, nekoć i sam profesionalni ribar sa 20-godišnjim ribarskim stažom, za Tris iznosi svoje mišljenje koje je u suprotnosti sa onima koji zastupaju održivost kategorije malih ribara. Po njegovim riječima dopunci su itekako zaslužni za osiromašenje ribljeg fonda jer su mnogi zlorabili povlastice dopunskog ribara i tako direktno ugrožavali opstanak profesionalnih ribara kojima su bili ozbiljna konkurencija. Stoji na stajalištu da se starijim otočanima i onima koji žive s mizernim prihodima omogući ribolov za vlastite potrebe i to bez ikakve naknade.
Ukidanje “dopunaca” je štetno, neprimjerno, negativno…
Goran Grguričin, predsjednik podružnice Otočnog sabora za Šibensko-kninsku županiju protivi se ukidanju kategorije malog ribolova i u cijelosti stoji na stajalištima iznijetim u deklaracije Senata sveučilišta u Zadru kojim se ukidanje ove kategorije smatra: neprimjernim, nepotrebnim, negativnim i neprihvatljivim za stanovnike Jadranske Hrvatske, posebice otočana koji više ne mogu koristiti jednoslojne mreže stajačice. Zbog toga će, smatra, nestati običaji i vještine, te važan dio dopunske gospodarske djelatnosti. Ribarstvo je, dodaje, bitna sastavnica identiteta hrvatskog primorskog prostora.
Probleme krivolova treba rješavati sustavnim nadzorom, strožim kaznama…
 U tekstu Deklaracije navodi se kako nije dobro da se problem krivolova, tj. korištenja brojnih alata  od onih koji su trenutačno dopušteni, nepoštivanje sezonskih ili teritorijalnih lovostaja, te izlovljavanje morskih organizama u količinama koje su veće od dopuštene, rješava drastičnim ukidanjem cijele kategorije maloga ribolova. Problemi se trebaju rješavati sustavnim nadzorom, strožim kaznama, ali i podizanjem svijesti i sustavnim savjetodavnim radom s malim ribarima.
Ukidanje dopunaca predstavlja ozbiljan udarac na identitet i egzistenciju
Nadalje, u Deklaraciji se navodi kako je Hrvatska  zemlja bogate pomorske tradicije u kojoj ribarstvo ima istaknuto značenje. Usmjeravanje ribolova u profesionalnu i sportsko-rekreacijsku sferu predstavlja ozbiljan udarac na identitet ali i egzistenciju primorskog stanovništva, osobito onoga na otocima. Stoga očekuju da će Vlada Republike Hrvatske Saboru predložiti kvalitetno zakonsko rješenje koje će istodobno uvažiti društvene i gospodarske potrebe stanovništva kao i opravdana nastojanja za zaštitu jadranskoga morskog ekosustava.

 

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI