Neovisni novinarski portal
6.12.2019.
INTERVJUI
Rašeljka Maras

Rašeljka Maras:
Mljekarsku proizvodnju treba zaštititi od uvoznog lobija!

Rašeljka Maras

Zadnjih mjeseci na policama trgovačkih lanaca sve je više gotovih mlječnih proizvoda što govori o povećanju uvoza s jedne, i padu domaće proizvodnje s druge strane. U situaciji kada za sobom brojimo sedmu godinu recesije i isto toliko gospodarsko-financijske krize, slabljenje i daljnje urušavanje poljoprivredne proizvodnje, posebice stočarstva i smanjenje broja OPG-ova (u posljednjih desetak godina broj OPG-ova smanjen sa 70 tisuća na svega 15 tisuća, odnosno tijekom lanjske godine dnevno se zatvaralo 10 OPG-ova), predstavlja novi udarac nacionalnom gospodarstvu.

Iz godine u godinu smanjuju se i poljoprivredne površine, sela su sve napuštenija, pad proizvodnje u stočarstvu je rapidan kao i u ratarstvu…Uzgajivače stoke posebno brinu niske otkupne cijene mlijeka zbog čega mnogi ne vide izlaz iz postojeće situacije pa zatvaraju farme. Zašto je u posljednje vrijeme došlo do znatnijeg pada otkupnih cijena mlijeka, pitamo Rašeljku Maras, predsjednicu Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka- CroMilk.
Rašeljka Maras

Rašeljka Maras

-Pogledate li podatke Europske komisije, vidjet ćete kako je otkupna cijena svježeg sirovog mlijeka u prosincu 2014. u Hrvatskoj bila iznad prosjeka i iznosila je 35,22 eurocenti. U većini EU zemalja, cijena je bila ispod 30 eurocenti. To je trend koji se počeo događati u posljednjem tromjesečju prošle godine, a kao posljedica vrlo visokih cijena tijekom ostatka godine i nedostatne proizvodnje na EU farmama. Kako je u međuvremenu došlo do zasićenja tržišta mlijekom i većina EU zemalja je povećala značajno svoju proizvodnju zbog ukidanja proizvodnih kvota (31. ožujka ove godine). Ukidanje kvota imalo je značajan utjecaj na otkupnu cijenu mlijeka, a tu je i ruski embargo koji je snažno uzdrmao europske proizvođače mlijeka. Uzdrmao je i hrvatske, neizravno, tako da se značajno povećao uvoz gotovih proizvoda od strane trgovačkih lanaca i time se smanjila domaća proizvodnja, a domaći farmeri su stavljeni u još težu situaciju. Najveće posljedice osjećaju zemlje s povećanom proizvodnjom koje su svoje proizvode izvozile u Rusiju, a nakon embarga ostale su bez velikog tržišta Rusije pa su svoje proizvode plasirale na ostala tržišta po dampinškim cijenama, uključujući i naše.
Što govore najnoviji podaci o otkupnim količinama mlijeka u 2014.g. i onima u prethodnoj godini? Kakvi su trendovi i što nam oni govore?
-Zadnji podaci koji su dostupni su oni za studeni 2014. godine, a ukupna količina prikupljenoga kravljeg mlijeka u odnosu na studeni 2013. g. manja je za 0, 5 %, dok se u usporedbi s prosjekom 2013. g. bilježi smanjenje za 6, 6 %. U prvih 11 mjeseci prošle godine prikupljeno je oko 480 milijuna kilograma mlijeka, a pokazatelji govore kako će 2014. godina završiti s oko 520 milijuna kilograma otkupljenog mlijeka. U odnosu na prethodnu, 2013. godinu koja je bila katastrofalna, vidljiv je blagi porast od nekih pet posto. Obzirom da smo u 2013. godini pali dvadesetak posto, ovo nije niti povratak na nulu.
S obzirom na aktualno stanje EU tržišta i proizvodnje, hoće li Hrvatska morati uvoziti mlijeko i gotove mliječne proizvode u ovoj i narednim godinama?
-Ne očekujemo potrebu za značajnim uvozom svježeg sirovog mlijeka. Ono što nas istinski zabrinjava je porast uvoza gotovog mlijeka i mliječnih proizvoda od strane trgovačkih lanaca. Udvostručio se uvoz maslaca i sireva, a mlijeko u tetrapaku se počelo uvoziti iz Češke, Poljske i Nizozemske- zemalja koje tradicionalno nisu bile masovni izvoznici mliječnih proizvoda u Hrvatsku. Jedan od razloga tome je i ruski embargo koji je neke zemlje s povećanom proizvodnjom koje su izvozile u Rusiju, prisilio da svoje proizvode plasiraju na ostala tržišta po dampinškim cijenama.
Farmeri sve jače dižu svoj glas, a mnogi su se već odlučili na stavljanje „ključa u bravu“-zašto?
-Veliki broj domaćih farmera prezadužen je i nije u mogućnosti pokrivati vlastite troškove poslovanja. Visoki ulazni troškovi čine naše poljoprivredne porizvođače nekonkurentnima, jer, ako znamo da farmer u Sloveniji plaća PDV na sjeme, stočnu hranu ili zaštitna sredstva u iznosu od 11% ili u Njemačkoj 7%, jasno je da naš farmer ne može biti konkurentan. K tome, proizvodnost naših mliječnih krava gotovo je dvostruko niža od onih u EU, što naravno umanjuje prihode i to gotovo dvostruko.
Navodi se kako mljekarstvu hitno treba 1, 5 milijarda kuna. Da li bi ta svota spasila hrvatsko mljekarstvo i zašto je ono u tako teškom stanju?
– S obzirom da smo članica EU, smatram kako bi naša državna administracija mogla puno snažnije tražiti pomoć za mljekarski sektor, kao sektor koji je u posebno lošem stanju. Time bi se farmerima i industriji omogućilo da premoste ove teške godine. Hrvatskom mljekarstvu nužna je financijska pomoć, no prije svega, potrebno je domaćeg farmera učiniti konkurentnim. Rješenje se nameće u spuštanju PDV-a na poljoprivrednu proizvodnju, kako bi farmeri mogli poslovati jeftinije i biti konkurentni europskom farmeru. Manji PDV značio bi značajno manje ulazne troškove, a znamo kako je u politici poslovanja određenog subjekta, fiksni trošak ujedno i najopasnija stavka. Isto tako, potrebno je povećati broj mliječnih krava kroz subvencioniranu nabavu junica. Krave su te koje daju mlijeko, a njihov je broj u posljednjih pet godina pao za više od 25 posto.

Činjenica je da sektor mljekarstva preživljava veliku nestabilnost, a u mnogim  dijelovima već se događa i opasno urušavanje. Što je sve potrebno uraditi kako bi se stanje promijenilo, a mljekarstvo dobilo zasluženi tretman?

-Potrebno je  raditi na daljnjoj  edukaciji farmera, kako o poslovanju na farmama, tako i o upravljanju sredstvima, te reprogramirati vrlo nepovoljne kredite koje velika većina njih posjeduje u komercijalnim bankama i putem HBOR-a. No, prije svega, potrebno je napraviti strategiju poljoprivredne proizvodnje koja će biti dugoročna smjernica za održivu proizvodnju hrane u našoj zemlji. Mljekarstvo treba biti sam vrh prioriteta. Podizanje konkurentnosti domaće mljekarske proizvodnje mora biti nacionalni interes naše zemlje, kao i općenito proizvodnja hrane.
snimila: J. Klisović

snimila: J. Klisović

Domaća mljekarska proizvodnja opterećena je brojnim davanjima. S pravom se postavlja pitanje kako se u takvoj konstelaciji snaga uopće može govoriti o očuvanju radnih mjesta. Gdje je rješenje?
-Nužno je smanjiti teret s gospodarstva i realnog sektora. Domaća mljekarska industrija zapošljava 10 tisuća ljudi koji su vrlo važan segment ukupne proizvodnje i ekonomije u našoj zemlji. Osiguravanjem zdravog okruženja za gospodarstvo, čuvaju se radna mjesta i građanima se podiže kupovna moć kako bi mogli kupovati hrvatske proizvode, a ne naginjati najjeftinijim i često nisko kvalitetnim prehrambenim proizvodima iz uvoza. Jedna od ključnih stvari na strateškoj razini je u zaštiti domaće proizvodnje od uvoznog lobija.
Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI