Neovisni novinarski portal
18.9.2020.
EKOLOGIJA
ilustracija

Biolog M. Prvan:
Vlada je u projekt vađenja nafte iz Jadrana krenula brzopleto, nespremno i neozbiljno – kocka se s nama!

ilustracija

Najavljena eksploatacija ugljikovodika u Jadranu izaziva sve više reakcija među udrugama koje se bave zaštitom okoliša. Kakve će sve posljedice po morski ekosustav proizvesti istraženje radnje, a potom i samo crpljenje nafte i plina iz morskih dubina, može se samo pretpostaviti. Na području Jadrana, na kojem se nalazi deset odabranih istražno-eksploatacijskih polja, nalaze se zaštićena područja- dva Nacionalna parka-Kornati i Mljet, te Park prirode Telaščica i Lastovski otoci.

ilustracija

ilustracija

Njihove čelne ljude nitko za ništa nije pitao što je prvi javno potvrdio Robert Bobinac, ravnatelj javne ustanove NP „Kornati“ u čijoj će se neposrednoj blizi, i u optičkom vidokrugu, nalaziti tri istražna polja- 8, 10 i 11. Ispričao nam je kako se, nevezano uz projekt eksploatacije ugljikovodika, pripremaju za učinkovitiju borbu protiv mogućih onečišćenja u parku i to kroz nabavku jednog multifunkcionalnog plovila koji bi služio za potrebe gašenja manjih požara uz obalnu crtu, uklanjanje manjih onečišćenja sa morske površine, te za opskrbu vodom. O mega-projektu Vlade RH nije bio upoznat te ne krije kako strahuje od mogućih negativnih posljedica po ovo zaštićeno područje kojemu bi se mogao dogoditi „Meksički slučaj“.
U nastavku Kornata nalazi se PP Telaščica čija je uprava, također iz medija saznala o projektu Vlade, a samim tim i o istražnim i eksploatacijskim poljima. Milena Ramov, zamjenica ravnateljice parka za Tris kazuje kako nikakve službene kontakte s nadležnima nisu imali oko ovog pitanja. Sukladno tomu ni naše mišljenje nije traženo, odnosno zasad nemamo priliku ni za očitovanje, pojadala nam se Ramov.
Važno je spomenuti da istražna polja pokrivaju i područje Jabučke kotline koje se smatra jednim od najvažnijih područja za razmnožavanje i odrastanje brojnih komercijalnih vrsta riba i beskralješnjaka i iz kojeg se naseljavaju ostali dijelovi Jadrana. Uništavanje ovog područja, upozoravaju stručnjaci, može imati nesagledive posljedice po cjelokupnu biološku raznolikost Jadrana, te na cjelokupno ribarstvo.
U Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj iz Splita Sunce (www. sunce-st. org) vrlo su kritični prema ovom projektu. Bez strateških alternativa, smatraju, cijeli će se postupak svesti na običnu procjenu utjecaja na okoliš jednog rješenja – a to je ono iz Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu. Tim su planom, podsjećaju, na Jadranu predviđena 29 istražna polja ukupne površine 38. 822 km 2. Pošto je ukupna površina hrvatskog dijela Jadrana 40. 984 km 2, zaključuju kako su istraživanje i eksploatacija predviđeni na čak 90% površine naše strane Jadrana.
Kornati, snimila: J. Klisović

Kornati, snimila: J. Klisović

U projekt se krenulo brzopleto, nespremno i neozbiljno!
-Posljedice u slučaju mogućih naftnih havarija bit će podjednake za cijeli Jadran i jednako će utjecati na zaštićena i ostala područja. Nije, međutim nije isto kad se havarija dogodi na području koje je zaštićenim proglašeno zbog svojih značajnih obilježja-bioloških, geoloških, kulturnih… Da malo karikiram, kad udarite autom u zid, ista je posljedica, ali šteta nije ista ako ste uništili Mercedes ili Volksvagen. Kazuje to za Tris biolog Mosor Prvan prenoseći nam ujedno mišljenje Udruge Sunce koja je zauzela stav da „Vlada i državne institucije u ovaj projekt ulaze brzopleto, nespremno i neozbiljno“. Kao primjer te neozbiljnosti navodi se:
Okvirni plan napisan je na svega 3 stranice, a istražno-eksploatacijska polja nalaze se na udaljenosti od svega 6 km od otoka i 10 kilometara od obale!
1. Okvirni plan i program eksploatacije ugljikovodika u Jadranu ( na temelju kojeg se radila strateška studija) napisan je na svega 3 stranice, a predviđa da istražna/eksploatacijska polja pokrivaju 90 % našeg dijela Jadrana i svega su na 6 km od otoka i jedan kilometar od obale!
2. Strateška studija utjecaja na okoliš izrađena je u roku od dva mjeseca dok se, inače takva studija u normalnim zemljama izrađuje od jedne do 3 godine, a u Engleskoj se, primjerice radila čak 5 godina. Jednostavno, u takvom kratkom roku ne mogu se kvalitetno obraditi niti analizirati svi potrebni aspekti jedne tako opsežne studije pa sve da na njoj radi „hrpa“ Nobelovaca s najboljim namjerama.
3. Iz Agencije za ugljikovodike tvrde: “Na natječaj za istraživanja nafte u Jadranu mogle su javiti samo kompanije koje su dokazale da nemaju ekoloških incidenata u prošlosti”.
No, je li to ispoštivano? Bolji poznavatelji prilika kažu da nije i obrazlažu. Vlada RH odabrala je pet svjetskih korporacija o kojima znamo sljedeće, navodi Mosor Prvan:
Marathon Oil koji ubraja se među 100 najvećih onečišćivača u SAD-u. Godine 2000. iz njihovog je cjevovoda, u saveznoj državi Kentucky, iscurilo 1 900 000 litara nafte, a isti cjevovod procurio je ponovo 2008.g.
ENI – njihova „tvrtka kćer“ u Nigeriji je u samo 9 mjeseci 2013. g. imala 471 slučaj izljeva nafte, a to je 3 puta više od zloglasnog Shell Oila.
OMV je, također njihova „tvrtka kćer“. Njoj su se dogodila dva incidenta u moru, 80 kilometara od obale Novog Zelanda. Bilo je to 2010. g., a 2012. g. kažnjeni su zbog izljeva nafte u rijeku Cotmeanu u Rumunjskoj.
vulkanski otok Jabuka

vulkanski otok Jabuka

Vlada se s nama- kocka!
-Na sve naše prigovore dobili smo odgovore u smislu „nemojte se sikirati jer država poduzima sve potrebne mjere predostrožnosti, a naši zakoni će spriječiti loša postupanja“. Iz Vlade dodaju kako je i tim tvrtkama u interesu da im se ne dogode incidenti jer im je stalo do njihovog publiciteta. Imali smo mi Zakone i za vrijeme privatizacijske pljačke pa nam to nije puno pomoglo, a bome ni dobar publicitet ne sprečava izljeve koji se svakodnevno događaju, sarkastično će Mosor Prvan o aktualnim reakcijama vladajućih. Ujedno se pita jesmo li uistinu spremni reagirati i smanjiti štetu ukoliko se havarija dogodi. Nakon havarije treba snositi i posljedice koje mogu biti dalekosežne po ribarstvo, turizam i ostale gospodarske grane koje su ovisne o „čistom motu“. Sada smo u „banani“, a što će tek biti nakon moguće katastrofe? Ovo što Vlada radi je čisto kockanje, na kraju će biolog-ekolog Mosor Prvan.
Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI