Neovisni novinarski portal
1.11.2020.
EKOLOGIJA / KULTURA / OKOLIŠ - NEMA OKOLIŠANJA!
Gradina, snimila: J. Klisović

“Zub vremena” uništava kamene ostatke starog grada na danilskoj Gradini

Gradina, snimila: J. Klisović

Zub vremena učinio je svoje ostavivši traga na arheološkom nalazištu na danilskoj Gradini koja svojom veličinom i smještajem dominira cijelim krajem, a pogled sa njenog vrha pruža se gotovo do talijanske obale. U četvrtom stoljeću prije Krista na Gradinu su došli Iliri-pleme Delmati, zajednica Ridita koje je upravo na ovom brdu osnovalo naselje koje je stoljećima stanovništvu pružalo sigurnost od neprijatelja. Kasnije su se ovdje nastanili Rimljani, a život je bujao, posebno u prvom stoljeću. Arheolozi su prva sustavna istraživanja u Danilu, pa tako i na Gradini, proveli još 1951. godine. Na površinu su izišli brojni vrijedni arheološki ostaci koji svjedoče o nekadašnjem životu na ovoj uzvisini na kojoj život nije prestao niti nakon što se stanovništvo počelo osjećati sigurnije pa se spustilo u polje i na prostoru zvanom Stari šematorij sagradili novo naselje. Artefakti su nam podarili nove spoznaje za bolje razumijevanje povijesnih (ne)prilika.

Gradina na Danilu, snimila. J. Klisović

Gradina na Danilu, snimila. J. Klisović

Pogled sa Gradine na arheološke lokalitete u udolini
Uspon na teško pristupačnu Gradinu i nije lagan zalogaj, posebno u početku jere se odjednom treba uhvatiti u koštac sa naglim usponima, ali vođeni zovom impresivnih strmih litica, uz nekoliko kraćih stanki stigli smo do samog vrha. Umorni i zadihani „bacamo“ pogled u dubinu, u polje obavijeno laganom izmaglicom koja je djelomično sakrila ljepote ovog kraja. Danilsko polje okruženo brdima s južne i sjeverne strane pruža se kilometrima u duljinu, a pogled nam seže sve do mora, vidimo kanal svetog Ante, šibenske otoke…. Da je burno vrijeme vidjelo bi se i dalje. Ushićeni ljepotom krajolika pogled na kratko zadržavamo na zelenoj lokvi Munjači koja se od silnih kiša prelila na seosku cestu i polja i jednoj manjoj koja u središtu polja nastaje nakon svake iole veće kiše koje probude njene podzemne izvore. U blizini je crkva svetog Danijela iz 18. st. s grobljem i impresivnim kamenim ostacima nekadašnjeg municipija Ridera, jednog od najznačajnijih arheoloških antičnih nalazišta u zemlji. Arheolozi su ovdje istraživali u više turnusa i na svjetlo dana iznosili vrijedne nalaze koji se danas čuvaju u Muzeju Grada Šibenika, a neki su dio muzejskog stalnog postava. Kameni ostaci municipija svojom veličinom plijene pažnju, a bogatstvom nalaza svjedoče o njegovom značaju u dalekoj prošlosti. Ostaci mozaičnih podova i sustava podnog grijanja te termalnih prostorija govore nam o standardu stanovnika ovog naselja uz koje je svojedobno otkriveno veliko groblje sa blizu 400 grobova, ostaci ville rustice, dvije velike prostorije koje su najverovatnije služile kao ostave za maslinovo ulje i vino…
Danilo- Šematorij

Danilo- Šematorij

Preko puta je nova minijaturna ladanjska kućica u gradnji koju je na svom imanju gradi poznati košarkaš i trener Neven Spahija. Prilikom kopanja rupa za sadnju maslina Spahija je naišao na vrijedne arheološke nalaze i o tome obavijestio arheologe koji su ubrzo nalazište konzervirali, a postavljena je i informativna tabla koja putnika namjernika upoznaje o značaju nalaza. I ovaj arheološki lokalitet svjedoči o bogatstvu nalazišta na Danilu i još je jedna potvrda da „gdje god se zakopa motika- udari se u vrijedni artefakt“.
Pogled sa Gradine, snimila: J. K.

Pogled sa Gradine, snimila: J. K.

Mističnost ritona i dalje golica maštu
Pogledom se zaustavljamo na dijelu polja zvanom Bitinj na kojem je život počeo još u neolitiku. Prisjećamo se istraživanja koja je na Bitinju provodio šibenski arheolog Marko Menđušić, a kasnijih godina pridružio mu se američki kolega Andrew Moor. Upravo na Bitinju, u počecima sustavnog arheološkog istraživanja na Danilu za što su najzaslužniji bili Duje Rendić-Miočević i Josip Korošec, pronađena je kultna posuda-riton koja je, najvjerovatnije služila u obredne svrhe. Riječ je o keramičkom predmetu na četiri životinjske noge s ručkom u obliku falusa. Kako se stručnjaci ne slažu oko toga čemu je zapravo služila riton i dalje golica maštu, a tako će, vjerovatno biti još dugo. Danilska arheologija danas je nadaleko poznata upravo po tom mističnom predmetu, a neolitska kultura koja je pronađena na Bitinju dobila je naziv- danilska kultura.
Pogled sa Gradine, snimila: j. K.

Pogled sa Gradine, snimila: j. K.

Ostaci starog grada na Gradini
Sa ovih su uzvisina nekadašnji stanovnici Ridera budnim okom pratili zbivanja u udolini pazeći da im se neprijatelj ne prikrade. To je bilo teško s obzirom na konfiguraciju Gradine koja je sa tri strane okružena strmim liticama koje su se pokazale kao odličan prirodni štit od neprijatelja. Sa sjeverne strane Gradina je vezana uz brdski lanac. Zbog svoje impresivne visine i položaja predstavljala je odličnu vizualnu komunikaciju sa ostalim gradinama i uzvisinama u širokom krugu. Gradinske litice najstrmije su sa njezine južne i jugoistočne strane gdje se sunovraćuju u kanjon kojeg su prirode sile izdubile i učinile zastrašujućim. Jake bujice nataložile su na njegovom dnu debele naslage odronjenog kamenja po kojem hodanje predstavlja pravo umijeće. Iliri i Rimljani litice su za svoje potrebe dodatno utvrdili gradnjom sustava obrambenih zidina u tehnici suhozida. Unutar zidina bilo je smješteno oveće naselje sa više kuća i drugih pomoćnih prostora, a uz njega kaskadno izgrađeni odvodni sustav. Većina prostorija i odvodni sustav pratili su linije litica i u njih se djelomično uklesavali čime se dobijalo na dodatnoj čvrstoći.
Stanka prije uspona na Gradinu, snimila: J. Klisović

Stanka prije uspona na Gradinu, snimila: J. Klisović

Prije više od pola stoljeća arheolozi su istražili Gradinu i konzervirali pronađene kamene ostatke iz više razdoblja, brojnu keramiku i druge vrijedne predmete-svjedoke minulih vremena. Pretpostavlja se da je ovdje postojala radionica za izradu keramike jer su ogromne količine pronađene na jednom mjestu. Sva keramika nosi pečat željeznodobne produkcije. Pronađen je i novac ilirskog vladara Baleja, a sve to nam potvrđuje da je ovo naselje imalo žive kontakte sa ostatkom tadašnjeg svijeta. Vrijeme je učinilo svoje pa su se zidine na više mjesta urušile što i ne čudi ako se zna o kakvom se strmom terenu radi, a vjetrovi su ovdje vrlo jaki. Osim toga, nekoć davno konzervirane gradske zidine devastirale su i vododerine, dok odvodni kanal još uvijek hrabro odoljeva silama prirode i zubu vremena.
Samo naselje koje je bilo smješteno na vrhu-tjemenu i na padinama brda „živjelo“ je po imenom Rider, a municipilalni status dobio je u prvom st. nove ere. To se može iščitati iz epigrafskih spomenika iz tog vremena na kojima piše- Municipium Riditarum.
Ostaci  gradskih zidina na Gradini, snimila: J. Klisović

Ostaci gradskih zidina na Gradini, snimila: J. Klisović

Turisti se na Gradinu trebaju ciljano dovoditi
Šibenski arheolog Željko Krnčević veliki je zaljubljenik i štovatelj danilske kulture i žali zbog aktualnog stanja na Gradini koja već duže vrijeme nije ni u kakvim programima i projektima uređenja, a razlog je prozaičan- nedostatak novaca.
A da ga ima arheolozi bi čuda uradili ne samo na Gradini već na svim arheološkim punktovima u Danilu. Što se tiče same Gradine Krnčević predlaže da se u osmišljavanje uključi Turistička zajednica koja bi ciljano na ovu uzvisinu-arheološki biser dovodila turiste, a priključili bi im se ugostitelji koji odavno priželjkuju razvoj kulturnog turizma i drugi. Ideja je dobra jer je sve više turista zainteresirano za aktivan odmor, posebice oni koji ne mogu odoljeti adrenalinskom zovu, a ako pri tomu mogu doživjeti i duh prošlih vremena, tko sretniji od njih. Dakle, Krnčević predlaže organiziranu akciju revitalizacije u koju bi se trebao uključiti i Grad Šibenik s obzirom da je Danilo najvrijedniji arheološki lokalitet na području grada.
Ostaci starog grada Ridera, snimila: J. Klisović

Ostaci starog grada Ridera, snimila: J. Klisović

Kako je Danilo poznato po vrijednoj Ilirskoj onomastici svojedobno je pokrenuta ideja o formiranju arheološkog kampa u kojem bi stručnjaci iz cijele Europe istraživali danilske nadgrobne natpise. Zahvaljujući upravo nadgrobnim natpisima danas znamo da je većina stanovništva bila domaćeg podrijekla, a najčešća muška imena bila su: Aplis, Tritus, Pinsus, Pladomenus, Plator. Žene su se najčešće zvale: Apla, Celsa, Cula, Tota…Upravo zbog bogatstva natpisa Danilo je steklo epitet glavnog nalazišta za proučavanje ilirske-delmatske onomastike.
-Stvorio bi se tako nukleus iz kojeg bi kasnije mogli stasati drugi projekti. Kako su Iliri koji su svoja imena klesali i nakon dolaska Rimljana živjeli na Gradini, to se priča o onomastici odnosi i na Gradinu. U kratko vrijeme javili su se zainteresirani stručnjaci iz više zemalja Europe, ali je sve stalno zbog nedostatka novca. Zbog istog razloga nije realizirana ni ideja o formiranju arheološke zbirke na Danilu što je prava šteta kad se zna koliko je vrijednih predmeta iskopano na Bitinju, Starom Šematoriju, Gradini, Lugušama, Eracima,Verušama…, kazuje arheolog Krnčević.
kameni ostaci Ridera, snimila. J. K.

kameni ostaci Ridera, snimila. J. K.

Kontinuitet življenja od neolitika do današnjih dana
Danilo je, dodat će Krnčević, posebno vrijedno zbog kontinuiteta življenja na ovom prostoru, sve od neolitika pa do današnjih dana, a toj vrijednoj i zanimljivoj spoznaji pripada i Gradina koju su, kako smo već naveli, nastanjivali Iliri-zajednica Ridita, a potom i Rimljani.
ljepota u kamenu, snimila: J. Klisović

ljepota u kamenu, snimila: J. Klisović

Gradina- impresivni vidikovac, a pogled kvare samko metalne grdosije-vjetrenjače
Osim što predstavlja vrijedno arheološko nalazište Gradina je ujedno i impresivni vidikovac. Pogled prema polju ili istočnije prema brdu Zelenkovcu kvare bučne metalne grdosije-vjetrenjače koje vizualno nagrđuju iskonsku ljepotu prirode. Kud god pogledaš „sudariš“ se sa metalnim čudovištima, a njih je na desetke na brdima Trtar-Krtolin, Orlicama, Crnom brdu, Zelenkovcu…
Surova ljepota, snimila: J. Klisović

Surova ljepota, snimila: J. Klisović

Priroda je ovdje bila izdašna u svojoj surovosti. Sivi kamen, strme litice, duboke provalije i kanjoni samo su dio ljepota ovog brda- nijemog svjedoka prošlih vremena. U škrtoj zemlji, u sitnim oazama između stijenja i u njihovim pukotinama izraslo je bilje koje se svojim oblicima i bojama stopilo s okolnim kamenjem svjedočeći o suživotu u surovosti i ljepoti u škrtosti.
Pogled sa Gradine, snimila . J. K.

Pogled sa Gradine, snimila . J. K.

aem_baner

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI