“Živim zidom” protiv deložacija! U 3 godine 80 slučajeva deložacija, a broj im stalno raste

Nemogućnost otplate kredita mnoge je u Hrvatskoj dovela gotovo na „prosjački štap“, posebice one koji su kredit podigli u famoznim „švicarcima“. Osim bankama građani duguju i osiguravajućim i leasing kućama, tvrtkama kartičnog poslovanja…Trenutačno je u blokadi preko 318 tisuća ljudi s teretom dugavanja „teškim“ preko 28,9 milijardi kuna. U problemima su i poduzeća. Blokirana su čak 53 416 poslovna subjekta koji ukupno duguju 30,3 milijardi kuna. Najveći dio dugovanja građana i tvrtki odnosi se na dug prema bankama, odnosno polovica ukupnih dugovanja ide prema bankama, a ostatak prema kreditnim unijama, štedno-kreditnim zadrugama i štedionicama, osiguravajućim društvima…

Hrvatsku su posljednjih godina potresali slučajevi deložacija građana iz njihovih domova. U svim slučajevima intervenira je policija i to ona specijalna koja je u nekoliko navrata iskazala iznimnu grubost, dok su oni koji ljude tjeraju na ulicu pokazali bešćutnost kao i vlast koja na takve scene nije ni trepnula. Ljudi su „preko noći“ ostajali bez posla, a mnogi koji su uspjeli zadržati posao sada su na minimalcu ili plaće dobijaju neredovito. Da čovjek može raditi i zaraditi broj deložacija, odnosno dugovanja zasigurno bio bi značajno manji. Ovako je brojnost deložacija u uzlaznom i zabrinjavajućem trendu, a, s obzirom na to kakvo nam gospodarstvo najavljuju za iduće godine, teško je očekivati njihov pad ili stagniranje brojnosti. Kakvo je stanje u nacionalnom gospodarstvu govori i ocjena – jedan koju su mu izrekli poslodavci udruženi u HUP, te proračunski manjak za iduću godinu u iznosu od 12, 5 milijardi kuna kojeg je Sabor upravo prihvatio kao dio državnog proračuna za 2015. g. BDP je dvanaesti kvartal u minusu… Sve navedeno govori o (ne)prilikama u kojima živi velika većina građana i njihovim teškoćama da se izbore za minimum ljudskog dostojanstva-radno mjesto i plaću, a sa njima i dom kao nepovredivo vlasništvo.

Ovršenik ostaje u posjedu nekretnine, a ovrhovoditelj vlasnik

Prije tri godine na scenu je stupio “Živi zid” čiji aktivisti brane građane od deložacija. Kako za portal Tris ocjenjuje Ivan Pernar iz „Živog zida“ najčešće postižu tzv. status quo pri kojem ovršenik ostaje u posjedu nekretnine, a ovrhovoditelj i dalje ostaje njen vlasnik.
Koliko je „Živi zid“ uspješan u svom građanskom aktivizmu svjedoči brojka od spriječenih gotovo 90% bankarskih deložacija.

– Njih smo spriječili samom najavom otpora tako da su do sada provedene samo dvije bankarske deložacije i to tajno. Imali smo jednu mega deložaciju u Posedarju po nalogu kvazi legalne RBA zadruge, tj. tu se radilo o skvotanju (zaposjedanju) nekretnine od naše strane, a ne o klasičnoj deložaciji ovršenika koji se našao u problemu jer je ostao bez posla i slično, govori Pernar koji pojašnjava kako je njihova uspješnost najveća kad je riječ o slučajevima kada su ovrhovoditelji država i gradovi.

Najteži su privatni sporovi

U slučajevima kada su ovrhovoditelji bili država i gradovi uspješnost Živog zida bila je 100 %. Najteži su slučajevi privatnih sporova.

– U tim slučajevima ovrhovoditelji ne odustaju od ovrhe i, ukoliko je sudac uporan, dolazi do nasilne deložacije. Nama, međutim upravo takve ovrhe pomažu u „probijanju“ medijske cenzure, odnosno u takvim slučajevima javnosti predstavljamo suštinu našeg rada – sprječavanje deložacija.

Svaka je deložacija jedna bolna ljudska priča

Svaka je deložacija ili samo njezin pokušaj bolna ljudska priča za one kojima se prijeti izlaskom na ulicu. Nerijetko netko iz obitelji završi u bolnici, ljudi pate i psihički stradavaju, a svi koji promatraju takve prizore uživo ili preko medija, suosjećaju s napaćenim ljudima koji su u težak položaj došli iz najrazličitijih razloga, od precjenjivanja svojih imovinskih mogućnosti, ostanka bez posla, minimalne plaće, enormnog skoka kreditnih rata koje više nisu mogli podnositi…

U tri godine-80 slučajeva deložacija- u 7 godina broj ovršnih nekretnina porastao čak 21 put

Prema riječima Pernara dosad je bilo preko 80 slučajeva deložacija. Ono što je posebno zabrinjavajuće svakako je trend njihova porasta. Iznosi nam podatak po kojemu je od pretkrizne 2006. g. do 2013. broj ovršenih nekretnina porastao čak 21 put na godišnjoj razini, a taj rast preslikava se, dodaje, i na njihovom radu. Dosad su, domeće, najviše posla imali na području Zagreba što zapravo i ne čudi ako se zna da je u metropoli koncentirano gro nacionalnog gospodarstva. U najvećem broju slučajeva ovrhovoditelji su bile banke.

Nasilno je deložirana čak i samohrana majka s troje male djece

Podsjećamo da je prva deložacija u kojoj su intervenirali aktivisti Živog zida pokušana 23. 3. 3012.g. u Zadru nad obitelji Vukić i to zbog duga Poreznoj upravi. Deložacija je odgođena kao i u cijelom nizu slučajeva koji su potom uslijedili. Nije uspio ni pokušaj izbacivanja obitelji Topić iz Zadra jer je Grad odustao od deložacije. Odgođena je deložacija obitelji: Cvjetković, Grgosa, Prežec, Frlan, Benković Kosumi i Ćukušić iz Zagreba. Srećom nije prošla ni deložacija obitelji Slavica iz Bilica kod Šibenika, kao i cijelog niza drugih obitelji i pojedinaca iz cijele Hrvatske.
Nasilno je deložirana obitelj samohrane majke s troje djece iz Pitomače, te još dvije obitelji, a pri jednoj deložaciji uhićena je aktivistica “Živog zida”.
Bilo je i nekoliko slučajeva odustanka od deložacije. U jednom slučaju odustao je privatni ovrhovoditelj, u drugom Republika Hrvatska odustala je od izbacivanja na ulicu vukovarske obitelji Asađanin, dok je Zagrebačka banka odustala od deložacije obitelji Prežec.

-To što smo zasad uspjeli spirječiti deložacije ne znači da je problem trajno riješen. Ponovit ću kako u najvećem broju slučajeva ovršenik ostaje u posjedu nekretnine, a ovrhovoditelj je i dalje njezin vlasnik, odnosno ostaje status quo, zaključuje Pernar.