Neovisni novinarski portal
13.12.2019.
GOSPODARSTVO / IZDVOJENO
Ugovara se gradnja ophodnih brodova, neophodnih od osnutka hrvatske države…

Ugovara se gradnja ophodnih brodova, neophodnih od osnutka hrvatske države…

Hrvatski 'ophodnjaci' 'Cavtat' i 'Hrvatska Kostajnica'  (foto: MORH)

Hrvatski ‘ophodnjaci’ ‘Cavtat’ i ‘Hrvatska Kostajnica’ (foto: MORH)

Kako javlja naša vojska, ministar obrane RH Ante Kotromanović i predsjednik Uprave brodogradilišta Brodosplit Tomislav Debeljak potpisat će sutra u podne (utorak, 2. prosinca 2014. godine) u Muzeju Brodosplita u Splitu ugovor o izgradnji obalnih ophodnih brodova. Kako je javnost već upoznata, s obzirom da se o tome priča već godinama, radi se izgradnji pet obalnih ophodnih brodova za potrebe Obalne straže Hrvatske ratne mornarice. Svrha im je ‘nadzor i zaštita interesa Republike Hrvatske na moru’, a potreba za njima postoji od osnutka države, druge u Europi (nakon Norveške) po razvedenosti čak 5835 kilometara duge obale i ukupno 1246 otoka, otočića, hridi i grebena, kako je nedavno izborojano.

Unatoč toj činjenici, domaći političari u posljednjih 25 godina nisu smatrali za potrebno sustavno ojačavati domaću flotu koja bi štitila i nadzirala našu silnu obalu i otoke od učestalih kriminalnih aktivnosti (krijumčarenja, nezakonitog ribolova talijanskih ribara, potencijalnih zagađenja, pljačke podmorja i tome slično). Umjesto toga hrvatska javnost je desetljećima svjedočila bezumnom trošenju državnog novca, (vele)izdaji nacionalnih interesa i bezočnoj pljački vrijednih resursa od strane više vodećih dužnosnika i njihove gusto ispletene mreže pobočnika, od kojih je tek manji dio njih pristigao pred lice pravde, kako se to kaže.

Pomorska država…

U svemu tome, pomorska država poput Hrvatske, čija se značajna gospodarska aktivnost temelji upravo na Jadranskom moru i uokolo njega, nije našla za shodno namaći novca za neophodne ophodne brodove koji bi vodili računa o miru, sigurnosti i zakonu na valovima Jadrana, dočim su neke druge države u susjedstvu s neuporedivo manjom ingerencijom na moru za isto vrijeme za sebe sagradili respektabilne flote.
Nadajmo se kako je vrijeme nevera u domaćem (ophodnom) brodarstvu iza nas, u šta bi nas trebao uvjeriti plan o gradnji pet brodova čija je ukupna vrijednost oko 358 milijuna kuna.
obalna straža rh
Podsjetimo, još u ožujku ove godine je bio okončan posljednji u nizu natječaja za posao izgradnje plovila, a ponude s cijenom u nadmetanju za izgradnju pet obalnih ophodnih brodova (jedan prototip i četiri serijska) su ponudili tvrtka „Brodosplit“, Zajednica ponuditelja „Leda-Korčula“ i njemački „Fassmer“, Zajednica ponuditelja „NCP Grupa“ i nizozemski „B. V. Scheepswerf Damen Gorinchem“, Zajednica ponuditelja „Montmontaža-Greben“ s tvrtkom „Radež“, te Zajednica ponuditelja „Uljanik“ i „Tehnomont brodogradilište Pula“.

Biznismeni, vijci, rijeke i brodovi

Inače, odluku o toj gradnji je Vlada RH donijela prije dvije godine, na svojoj 51. sjednici, održanoj 3. rujna 2012., no onda su uslijedili neki osporavani natječaji itd. Na koncu je kao najbolji ponuđač odabran Brodosplit, čiji će čelnik T. Debeljak sutra potpisati naznačeni ugovor.
Biznismen Debeljak je hrvatskoj javnosti poznat i po nekim burnim događanjima nakon preuzimanja splitskog brodogradilišta, kao i po preuzimanju bivše kninske Tvornice vijaka, a koja je sada pod upravom tvrtke DIV, oko koje se u posljednje vrijeme vežu i sumnje kako utječe na zagađenje rijeke Krke i njezinih pritoka u Kninu i nizvodno.
Inače, prema domaćoj vojnoj definiciji obalni ophodni brod je brod Oružanih snaga RH u sastavu HRM-a, odnosno Obalne straže RH čija je temeljna namjena ophodnja radi nadzora i zaštita interesa RH na moru, sukladno Zakonu o Obalnoj straži RH.
– Također, obalni ophodni brodovi koriste se za potporu otočnom stanovništvu te sudjelovanje u akcijama traganja i spašavanja na moru. U ratu se obalni ophodni brodovi koriste za zaštitu unutarnjih morskih voda borbenim djelovanjem te za zadaće borbene i logističke potpore – kaže se.

Top od 30 mm i magle povijesno-političke zbiljnosti

Novi brodovi bi trebali biti dugi 42 metra, ploviti brzinom od oko 28 čvorova, a ako to nekome nešto znači, na pramcu bi trebao imati top kalibra 30 mm, te biti opremljen s još nekoliko teških strojnica – sve to za oko 10 milijuna eura. Gradnja prototipa bi trebaoa trajati oko godinu dana, procjenjuje se, a onda bi brodograditelji preostala četiri broda mogli sagraditi i u dvije godine, kako se planira.
Za kraj, kako netko ne bi pomislio da je naše more danas nezaštićeno, kažimo kako i danas Hrvatska i danas ima Obalnu stražu, a koja funkcionira ponajviše zahvaljujući srčanom mornaričkom kadru, koji, unatoč stručnosti, odavno vapi za još odgovarajućih plovila uz pomoć kojih bi svoje zadaće mogli obavljati kako spada.
Kao i naši mornari i časnički kadar, nadajmo se kako ovaj strateški projekt gradnje ophodnih brodova neće nasukati u plićacima i maglama hrvatske povijesno-političke zbiljnosti, kao mnogi slični do sada.

obalna straža

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI