Neovisni novinarski portal
20.10.2020.
IZDVOJENO
snimila : J. Klisović

U braku više nije krizna sedma, već njezin duplikat – četrnaesta godina zajedničkog života

snimila : J. Klisović

Još do jučer smatralo se kako je u braku krizna sedma godina i tko nju uspješno prebrodi ništa mu više ne stoji na putu dugovječne bračne zajednice. Je li riječ o mitu ili istini, barem u sadašnjem trenutku? Ako je suditi po najnovijim statističkim analizama, sedma godina više nije kritična već njezin duplikat- četnaesta koliko je, naime prošle godine iznosilo prosječno trajanje razvrgnutih brakova u zemlji. U protekloj godini sklopljeno je, inače 19 169 brakova, što je za 5 ,7 % manje nego u 2012. Broj razvedenih brakova iz godine u godinu je sve veći. Tako su lani pravomoćno razvrgnuta 5992 braka.Usporedbe radi, u 2004. g. na rastavu se odlučilo 4985 parova, a 2011. g. 5662 para.

snimila. J. Klisović

Sve je manje kandidata za bračne veze
Tendencija sve manjeg broja sklopljenih brakova zapravo i ne bi trebala čuditi ako se zna kakva nam je demografska slika, a ona neumoljivo govori da nas je sve manje i da smo sve stariji. Iz navedenog proizlazi da je sve manje i kandidata za bračne saveze.
I nevjeste i ženici sve stariji
S godinama je porasla i prosječna starost pri  sklapanju prvog braka i to za muškarca-ženika i za ženu-nevjestu. Ne treba odlaziti previše daleko u prošlost, dovoljno je zaviriti, primjerice u godinu 1989. kada je prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23, 1 godinu, a za ženika 26, 7 godina. Podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je prosječna dob nevjeste u brakovima sklopljenim lanjske godine iznosila 27, 9 godina, a ženika 30, 7 godina.
U braku kao i u politici trebaju dugoročni ciljevi. Kad ih nema-veze pucaju!
-Statističke procjene su najčešće provizorne i ne sadrže sve elemente na osnovu kojih bi kvalitetno mogli procijeniti kakvo je pravo stanje stvari. Brak je kompleksna zajednica u kojoj neki supružnici ostaju dulje zbog djece. Njihova su očekivanja uvijek na strani „onog drugog“ od kojeg očekuju da se promijeni, prilagodi… Ne treba čuditi što je rastava sve više, a sklopljenih brakova sve manje. Razina obveza i odgovornost u braku najčešće teško idu “ruku pod ruku”. Starije osobe ozbiljnije ulaze u odnose od mlađih, međutim ima slučajeva kada i takve zrelije osobe završe na sudu, policiji… U brak se ulazi u sve višim godinima i zbog želje mnogih da najprije zavše planirano obrazovanje, potom da se zaposle, osmostale pa tek onda donose odluku o braku. Današnji život od osobe traži visoku naobrazbu, sve se više traži razina fakulteta pa je shodno tomu sve više mladih okrenuto vlastitom obrazovanju. Sve su to, međutim kratkoročni ciljevi, a život traži one dugoročne. Danas imamo situaciju da smo godinu dana pred nove parlamentarne izbore, a već nam se kaže da se u tom vremenu ništa značajno neće poduzimati.. . Gdje je tu dugoročno planiranje? Eto, takvi su nam i brakovi- kratkoročni jer supružnici nemaju dugoročni cilj. Kad u braku nema cilja dolazi do rastave, govori za Tris psihologinja mr. sc. Gina Lugović.
 Za brak nije kobna sedma godina već njezin duplikat-četrnaesta!
Prosječno trajanje razvedenog braka, ponavljamo, prošle godine iznosilo je 14, 3 godine. Dakle, oni koji su uspjeli zajedno ostati sedam godina misleći da su “okrenuli leđa” kobnoj sedmoj godini, rastava ih je dočekala nakon sljedećih sedam godina.
Ni djeca nisu uspjela spasiti čak 60, 9 posto razvrgnutih veza u kojima je bilo jedno, dvoje ili više uzdržavane djece. U 39, 1 posto razvedenih brakova nije bilo uzdržavane djece. Zanimljivo, zadnjih godina sudovi se sve češće odlučuju nakon rastave dijete dodijeliti očevima. Samo u Šibensko-kninskoj županiji je 800 očeva koji su samohrani roditelji.
Na državnoj razini najviše uzdržavane djece  povjereno je na čuvanje i odgoj ženi (85, 9 %). Mužu je povjereno 10, 3 %, mužu i ženi 3, 3 %, a drugim osobama i ustanovama 0, 5 % djece.
ilustracija

ilustracija

Komunikacija na društvenim mrežema jaka, a međusobna-nikakva
-Puno je elemenata koji odlučuju koliko će bračna veza trajati. Zaboravljamo i na godine koje su zajedno provedene prije braka. Teško mi je reći koja je „krizna“. Znam samo da je komunikacija među mnogim parovima loša. Što je komunikacija na društvenim mrežema jača, to je ona na međusobnoj razini sve teža, manjkava, nikakva. Dakle, to što se ljudi povezuju preko interneta, sklapaju poznanstva i prijateljstva ne znači isto tako dobru vezu „uživo“, u privatnim osnosima. Usporedba bračnih veza, poznanstava i komunikacije danas i prije nekoliko desetljeća je gotovo neusporediva. Volim istaći kako naši stari profesori i liječnici za vrijeme studiranja nisu imali kolegij o komuniciranju kao danas, a pogledajte kako  oni danas komuniciraju s učenicima i pacijentima, a kako je to bilo ranije. Druženje je, također postalo različito-nekad i sada. Gdje se danas mladi mogu upoznati – u kafićima? Kad padne mrak u gradu nema nikoga. Osim toga, živimo stresno, sve smo povučeniji u sebe. Ne smijemo zaboraviti ni materijalne uvjete u kojima živimo iako se mora znati da su se ljudi vjenčavali i u velikim neimaštinama. U praksi, definitivno komunicirano sve manje i tu vidim veliki problem. Ima tu i posljedica ratnih zbivanja, komentira psihologinja Lugović.
Sve više rastava nakon 20 i više zajedničkih godina u braku
Iako se na prvi pogled čini da se mladi brzinski odlučuju na razvod, te da im za takvu odluku ne treba previše vremena, statistika govori da se lani, primjerice na rastavu nakon jedne godine bračnog suživota odlučilo samo 8 parova. Nakon dvije godine razvrgnuto je 168 bračnih veza, treća je bila kobna za 288 parova, a u sedmoj kritičnoj godini kako smo je do sada doživljavali rastavljeno je 285 parova. Brojka rastava je sve viša sa godinama trajanja bračne veze. Tako se na rastavu nakon 15- 19 godina odlučilo 837 parova, a nakon što su u braku proveli 20- 24 godine jedno drugom odlučilo je reći Zbogom 685 parova. Zanimljivo,  najviše parova okrenulo je jedno drugome leđa nakon 25 i više godina zajedničkog života.
Supružnici se godinama trpe, a kad im “pukne” odlaze svako svojim putem
-Teško je generalno reći zašto je to tako. Supružnici se godinama trpe i onda jednom „pukne“ i odluči reći NE daljnjem zajedničkom životu. Kad ih pitam zašto su se nakon toliko godina odlučili razići kažu mi kako su u početku mislili da će se “druga strana” promijeniti, da će, primjerice prestati piti, maltretirati, varati… Nakon 20 i više godina trpljenja ti se ljudi osamostaljuju u teškom stanju. Izmoždeni su, bolesni, stari, loše im je… Nakon šezdesete godine života i više desetljeća zajedničkog života mnogi su postali invalidi, imaju neke kronične bolesti…Samo o kvaliteti njihovih međusobnih odnosa, očekivanjima i ciljevima ovisi do kada će izdržati u vezi. Nekima je “okidač“ to što su im se djeca osamostalila, a oni ostali sami u kući. Onaj tko je sklon piću tada počinje više piti, tko je sklon nasilju… Sukobljavaju se sve češće i žešće i na kraju odlaze svako svojim putem.
Najviše se rastavljaju osobe u zrelijim godinama života i oni iznad 60 godina života
Jedna zanimljivost vezana uz bračnu sferu života vezana je  starost rastavljenih osoba. Najveći broj rastavljenih bio je star između 30 i 40 godina što znači da su se za prekid odlučili u zrelijim godinama života kada se, inače donose najrazumnije i najmudrije odluke. Je li to tako i u ovoj sferi života na svakom je ponaosob za procjenu i ocjenu. U ovim godinama na rastavu su se odlučila 2004 para, a zatim po brojnosti rastavljenih parova slijede  oni stari između 40 i 49 godina života. Takvih je lani bilo 1907 parova. Najmanje se rastavljaju mlade osobe, i muškarci i žene i to oni koji u brak uđu prije 19-te godine života. U prošloj godini nije zabilježen slučaj rastave tako mladih osoba. Iako je uvriježeno mišljenje kako se oni koji su prešli 60 godina života ne rastaju jer se vjeruje da su te godine previsoke i preteške  za bilo kakav novi početak praksa nas demantira jer je zabilježeno više slučajeva razvoda u tim godinama i to nešto više među muškarcima nego ženama.
Kad filmovi i sapunice diktiraju bračni tempo
-Važno je znati što se od braka očekuje. Kod nekih veza “okidač” može biti to što jedna strana u vezi ne želi pomagati u kućnim poslovima već hoće  navečer u Haciendu, Auroru… Valja im se dogovarati oko svega ukoliko žele dalje nastaviti zajedno. Pitanje komunikacije je, ponavljam vrlo važno. Neki, na žalost, kopiraju odnose iz filmova i omiljenih im serija. Često mi na pitanje zašto galame i doslovno viču jedan na drugoga kad međusobno razgovaraju odgovaraju kako je to tako i u serijama u kojima svi viču i deru se  jedan na drugoga, varaju partnere… Dakle, preuzimaju model ponašanja i življenja iz serija, s televizije, a to je prestrašno- smatra Lugović.
U Šibensko-kninskoj županiji lani razvrgnuta 122 braka
U Šibensko-kninskoj županiji lani su pravomoćno razvrgnute 122 bračne veze, od toga u gradovima njih 100. Dakako, najviše rastava zabilježeno je u najvećem gradu županije- u Šibeniku (63), zatim u Kninu (18), Drnišu (9)…Preostale 22 rastave odnose se na razvode parove iz Bilica, Kistanja, Pirovca, Primoštena, Tisnog, Tribunja i Unešića. Čak polovica rastava u županiji odnosi se na osobe između 30 i 46 godina starosti. I u županiji su zabilježeni slučajevi rastava nakon 60-te godine života.
Od ukupno 122 rastave,  36 brakova ravrgnuto je nakon 20 i više godina zajedničkog života, 23 para su se odlučila poći svako na svoju stranu nakon 10- 14 godina zajedničkog trpljenja, dok je prva godina bila presudna za samo jedan par koji se odlučio razići.
Brak je psihološka, a ne ekonomska ili pravna kategorija
-Iako neki kažu da je brak pitanje ekonomije ili prava, ja smatram da je brak psihološka kategorija u kojoj je prvenstveno važno odrediti hoćeš li s nekim zajedno živjeti, kakva su očekivanja… Važno je potražiti pomoć u pravo vrijeme što mnogi ne čine. Neki u svom braku preslikavaju odnose iz svojih obitelji u kojima nerijetko roditelji međusobno ne razgovaraju, u kojem se brat i sestra ne trpe. Za biti zajedno treba puno razgovora, razumijevanja, vođenja i međusobne komunikacije, na kraju će psihologinja Lugović.
Tags: , ,

VEZANE VIJESTI