Neovisni novinarski portal
26.10.2020.
GOSPODARSTVO
snimila: J. Klisović

U 16 mjeseci iz EU fondova za marikulturu nije povučen ni jedan euro! Zašto?

snimila: J. Klisović

Porazno zvuči činjenica da se od ulaska Hrvatske u EU iz EU fondova u sektor marikulture nije uspio privući ni jedan jedini euro. Aktualni projekti uskoro bi mogli primijeniti tu otužnu sliku, a hoće li se to doista i dogoditi saznat će se vrlo skoro. Do tada nam valja žaliti za propuštenim prilikama sa kojima su u druge zemlje otišli milijuni raspoloživih sredstava namjenjenih ovom sektoru koji je u Hrvatskoj, inače izvozno orijentiran.

snimila: J. Klisović

snimila: J. Klisović

Prijavljeno 35 projekata, a cijeloj akvakulturi namjenjeno oko 5 milijuna eura
Kakvo je trenutačno stanje u Klasteru marikulture kojeg čine tri sekcije- uzgajivači tune, bijele ribe i školjaka saznajemo od Kristijana Zankija, predsjednika klastera koji za portal Tris navodi kako su planovi o povlačenju novaca iz EU fondova- veliki. Tako, primjerice članice Sekcije za uzgoj bijele ribe, tj. mali poduzetnici žele modernizirati proizvodnju i ojačati svoje pozicije na tržištu, dok veća poduzeća planiraju proširenje proizvodnje. U EU sredstvima uzgajivači školjaka vide mogućnost za brendiranje autohtorne kamenice, kontroliranoj proizvodnji mlađi i značajnom povećanju proizvodnje. Uzgajivači tuna ovise o ulovnoj kvoti dodjeljenoj od ICCAT-a (međunarodna organizacija za zaštitu tune) koja ih limitira u bilo kakvim drugim aktivnostima što se tiče povećanja proizvodnje. Trenutačno se nastoje poboljšati tehničko-tehnološki uvjete na uzgajalištima i to kroz sredstva koja su bila na raspolaganju za razdoblje 2007-2013. Članice Klastera marikulture zasad su prijavile oko 35 različitih projekata, a za cijelu akvakulturu na raspolaganju je oko 5 milijuna eura (razdoblje 2007-2013). Naglašavamo kako dosad iz EU fondova nije povučen ni jedan jedini euro. Zanki pojašnjava zašto se nije uspjelo:
-Natječaj za mjeru 2.1. izašao je u rujnu, dok natječaj za preostale dvije mjere još nije raspisan. Raspolagali smo s malo sredstava, a uz to, trebalo je postići dogovor oko kriterija. Činjenica je da još uvijek nemamo dovoljno iskustva oko izrade poslovnih planova, tehničkih specifikacija za traženje ponuda ali mislim da će to ubuduće biti jednostavnije. Inače, ribarima i uzgajivačima danas je na raspolaganju oko 11, 8 mil eura u EU fondovima. Sada čekamo sredstva iz novog razdoblja- 2014-2020., a riječ je oko 250 mil eura kojima raspolaže EU. Na taj iznos treba dodati još 25% sredstava koje treba osigurati RH.

Činjenica je da su neke zemlje EU daleko odmaknule kad je riječ o povlačenju sredstava iz Europskih fondova i danas raspolažu brojnom i kvalitetnom flotom, uzgajaju velike količine ribe i školjaka, hvale se dobrim izlovom, postigle su povoljne izlovne kvote… Nije trebalo otkrivati „toplu vodu“, već slijediti njihov put. Umjesto toga, Hrvatska se svo vrijeme „gubi“ na „papirologiji“, uhodavanju, kriterijima, savladavanju birokratskih i inih administrativnih prepreka…
Španjolska, Poljska i Rumunjska najdalje odmaknule u povlačenju EU sredstava za razvoj
-Dosta je zemalja koje su kvalitetno napravile Operativne programe kao npr. Španjolska koja je među najvećim korisnicima EU fondova. Od nama bližih zemalja, novije EU članice poput Poljske i Rumunjske, također su dobro koristile sredstva za svoj razvoj i unapređenje proizvodnje, govori Zanki koji najveću kočnica razvoju marikulture vidi u još uvijek otežanoj proceduri ishođenja lokacijskih dozvola i povlastica za uzgoj ribe i školjaka, te u nepostojanju domaćeg tržišta i domaće potrošnje ribe. Nedostaje, domeće i investicija (investitora) i povoljnih poslovnih kredita.
Još smo daleko do ribarski razvijenih zemalja Mediterana- Italije, Španjolske i Francuske
Unatoč svim problemima i nesnalaženjima Zanki aktualno stanje domaćeg ribarstva ocjenjuje dobrim pojašnjavajući nam kako se u ovom sektoru ipak događa proizvodnja, a napredak se nadzire. Priznaje kako su ipak još uvijek daleko od izravne konkurencije nekih Mediteranskih zemalja, poput Italije, Španjolske i Francuske.
Šibenik, snimila: J. Klisović

Šibenik, snimila: J. Klisović

Sav uzgoj tuna se izvozi u Japan, a u inozemstvu završava i 60 % proizvodnje bijele ribe
U Hrvatskoj se danas uzgaja: 2500 tona tuna (manje nego prije nekoliko godina), zatim 6000 tona bijele ribe, 3000 tona školjki i 20 milijuna komada riblje mlađi.
Aktualne brojke uspoređene sa onima iz ranijih godina govore, analizira Zanki, da se proizvodnja blago povećava. Za veći iskorak u količinama trebalo bi stabilnije tržište, a ono trenutačno nije takvo i predstavlja kočnicu bržem i značajnijem rastu. Sav uzgoj tune izvozi se na japansko tržište, a na izozemno tržište odlazi i 60 % proizvodnje bijele ribe, najviše u Italiju. Vanjsko trgovinska bilanca je pozitivna jer nam je izvoz još uvijek veći od uvoza ribe. Koliko je zarada od izvoza ribe visoka svjedoči zarada od 136 milijuna kuna iz prošlogodišnjih 11 mjeseci. Da su mogućnosti kojima se raspolaže bolje oskorišteni, zarada bi bila kudikamo veća. Neki navode da se koristi svega 35 posto raspoloživih kapaciteta. Hrvatska se nije uspjela izboriti ni za zadržavanje ranije proizvodne kvote za tune, a kamoli za njezino povećanje.
Trebamo proboj na tržište Austrije, Njemačke , Nizozemske…
Kako je u postojećim okolnostima uopće moguće govoriti o proširenju tržišta s obzirom da kaskamo na svim poljima? Nove mogućnosti Zanki vidi u proboju na tržište srednje Europe- Austrije, Njemačke, Nizozemske…Za ulazak na nova tržišta trebaju nam certifikati, a pod hitno trebalo bi zaobići sadašnje prve kupce- Italiju, bez „dlake na jeziku“ će naš sugovornik.
Smanjenje ribarske flote-korisno ili štetno? Ovisi koga se pita

Hrvatska se suočava i sa sve izražajnijim tendencijama EU o smanjenju ribarske flote što je od strane hrvatskih ribara dočekano dvijako-jedni u schrapingu vide priliku za jednokratnu zaradu od odustajanja od bavljenja ribarstvom i svojih starih brodova i orijentaciju na turizam i druge djelatnosti, dok drugi strahuju od mogućeg dolaska stranih brodova koji će tako nadomjestiti domaću flotu.

Domaća ribarska flota stagnira
-Domaća ribarska flota trenutno stagnira i to zbog zamrzavanja kapaciteta (GT i kW) sa tendencijom smanjivanja (schraping). Ako se zadrže aktualni uvjeti koji su predloženi za schraping, ponuđeni iznosi bit će viši od realne vrijednosti broda pa će dosta vlasnika pristati na uništenje plovila. Smatram kako bi poduzetnike trebalo preusmjeriti u neke druge djelatnosti (ribolovni turizam, istraživanja, čišćenje podmorja, marikultura …) i tako oplemeniti sredstva s mogučnošću otvaranja novih radnih mjesta, na kraju će Zanki.
Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI