Neovisni novinarski portal
21.10.2020.
OKOLIŠ - NEMA OKOLIŠANJA!
NP “Kornati”: Grmilo, sivalo, puvalo…, u Kornate se mora poć!

NP “Kornati”:
Grmilo, sivalo, puvalo…, u Kornate se mora poć!

Minulo je ljeto, a sa njim i nautičari koji su ga od proljeća salijetali uživajući u prizorima koji kao da su izišli sa magazinskih stranica o svjetskim jedinstvenim prirodnim ljepotama i čudima. Nautičari otišli, a u Kornate se, jedan po jedan, slijevaju Kurnatari jer valjalo im je ove jeseni pobrati masline, „pokrpati“ mriže i vrše, nahraniti i napojiti stoku, uzorati ono malo polja što su ga oteli kamenjaru, popraviti muliće koje nagriza vrijeme, urediti suhozide, popraviti bunje i “stanove”…

kornati1-630x210

Posla je za Kurnatare oduvijek ovdje bilo puno, na pretek, što bi se reklo. A posao je bio sve samo ne lagan i ležeran. Valjalo je zasukati rukave, oznojiti se, pošteno naraditi, stisnuti pest i sve potrebno odraditi bez obzira na (ne)prilike: puvalo, grmilo, sivalo, kišilo…Da bi se prehranili dok su obitavali na svojim prekomorskim posjedima Kurnatarima je valjalo poći na more, sa mrižama i vršama i pronaći hranu za ručak, za preživljavanje. Priroda se pobrinula za sve, samo zauzvrat traži žuljave ruke i znoj. A upravo je takav mukotrpni rad čovjeka odredio Kornatsko otočje udahnuvši mu život, a kasnije i suživot koji je imao svojih uspona i padova. Današnji život Kurnatara i nije toliko različit od onog prije stotinu i više godina, ali su poboljšanja ipak prisutna. Više se do Kornata ne treba satima veslati u gajetama iz Murtera i Betine, u kućama uglavnom ima struje iz agregata, došli su brojni ugostitelji, nautičari…Sve je više Kurnatara sa stalnom adresom u Kornatima što je dobar znak. Sada ih je već 28 s tendencijom porasta, a kao adrese navode se nazivi otoka na kojima žive.
Novi brendom do više posjetitelja
Zadnjih godinu dvije puno se uradilo na planu zaštite i unapređenja u Nacionalnom parku „Kronati“ koji je obuhvatio 220 četvornih kilometara prostora i stotinjak otoka, otočića, hridi… Nekadašnji način života koji je bio nužda kako bi se preživjelo i nešto zaradilo, danas se polako pretvara u brend kojim javna ustanova nastoji privući zainteresirane koji žele na kratko zaviriti u prošlost ovog škoja i osjetiti puls nekadašnjeg življenja kojeg su Kurnatari smatrali paklom, a današnji posjetitelji u Kornatima vide-raj. Projekti na tom polju su brojni i već od iduće godine posjetitelji parka moći će uživati u bogatoj tradicijskoj baštini, ali i nizu drugih pogodnosti bez kojih suvremeni čovjek ne može. A što se to užurbano radi nabrojao nam je Robert Bobinac, ravnatelj NP-a „Kornati“ podsjećajući nas da je ovo područje zaštićenim prošlašeno 1980.g. i to zbog bogatih biocenoza morskog sustava, velike raznolikosti obale, krajobraznih ljepota i zanimljive geomorfologije.
Uređuju se kilometri staza kroz kornatske otoke, popravljaju stari suhozidi…
-Zahuktali su se radovi na multimedijalnom Posjetiteljskom centru u Vruljama koji je dio eko mreže NATURA 2000. Centar će raspolagati sa dnevnim kapacitetom od oko 400 do 500 posjetitelja. U njemu će se prezentirati tradicijski zanati i obrti, posjetitelji će moći dobiti kvalitetne informacije, stručnjaci će istraživati more i otoke, podmorje…Nadalje, uređuju se kilometri i kilometri edukativnih staza po kornatskom otočju kako bi turistima svi dosad skriveni kutci bili dostupni-ji za razgledavanje. Uz njih će se postaviti informativne table, klupice, urediti vidikovci… Trenutačno se uređuje 2 kilometra duga staza u Kravljačici koja vodi do maslinika pa će i samim vlasnicima posjeda biti lakše doći do svojih imanja. Inače, sve što se radi u zadnje vrijeme na Kornatima radi se u suglasju s ovdašnjim ljudima koji su i najzaslužniji za život na ovom udaljenom škoju na kojem se oduvijek živjelo teško i mukotrpno, reći će za portal Tris ravnatelj Bobinac. Dodaje kako se uređuje i staza u uvali Lavsa gdje se ide i u rekonstrukciju starih Stanova.
Kornati, snimila. J. K.

Kornati, snimila. J. K.

Stigla lokacijska dozvola za projekt tzv. pametnih sidrenih bova
U javnoj ustanovi odahnuli su ovih dana nakon što su za projekt tzv. pametnih bova dobili „zeleno svjetlo“, tj. lokacijsku dozvolu što znači da bi uskoro trebala uslijediti i realizacija postavljanja sidrenih bova u više kornatskih uvala. Nema sumnje da će se ovim projektom konačno riješiti akutni problem sidrenja plovila koji su se u nedostatku kvalitetnih službenih vezova sidrili besplatno gdje im se prohtjelo čime se gubio veliki novac. Slijedi faza priprema za implementaciju cijelog sustava čiji dio je i angažman na pojačanju signala koji će omogućiti kvalitetniji sidreni i svaki drugi nadzor u parku. U planu je, naime digitalna naplata ulaznica u park. Sa fondovima se pregovara i oko programa za selekciju otpada i kompostiranja unutar samog parka na čemu se radi zajedno s lokalnom samoupravom. U planu je nabavka jednog multifunkcionalnog plovila kapaciteta do najviše 50 mjesta koje bi, osim u funkciji posjeta, bilo angažirano i kao opskrbni brod s vodom kojom bi se gasili požari na prostoru obalne crte i objekata koji se tamo nalaze. Vodeni top je već nabavljen, a brod koji bi se gradio namjenski, sadržavao bi i desalinizator, mlin za pokretnu uljaru…
Kornati: snimila: J. Klisović

Kornati: snimila: J. Klisović

Uskoro u parku plovilo na hibridni pogon
-Cilj nam je sagraditi plovilo na hibridni pogon koje bi u zaštićenom prostoru plovilo uz pomoć električne energije i tako turistima pružalo jedinstven doživljaj plovidbe bez bučnih motora. Što se tiče samog projekta mogu reći da smo svu potrebitu dokumentaciju pripremili i posali na natječaj, te da smo uvršteni među prioritete jer smo se među prvima prijavili, otkriva nam Bobinac dodajući kako su nabavili i ekološku branu zab slučaj manjih brodskih havarija, za „prvu ruku“, što se kaže.
Stvara se brend maslinova ulja sa zaštićenog područja
Kornati će se u narednom razdoblju prezentirati i kroz brend maslinova ulja koje se dobija od maslina sa ovog zaštićenog prostora- djevičansk ulje sa jedinstvenog područja Kornata.Uzorci maslina već su poslani na analizu u Vodnjan kako bi se vidjela njihova genska struktura na čemu se radi zajedno sa Agronomskim fakultetom iz Zagreba, a projekt vodi prof. Đani  Benčić. Na Kornatima je, inače preko 19 000 stabala maslina.
Budi se i stočarstvo koje je u ne tako dalekoj prošlosti bujalo. Sve više stanovnika sa stalnom adresom u Kornatima vratilo je na kornatski krš i škrte pašnjake ovce i koze čime se utire put bržem razvoju stočarstva.
Strižnja ovaca, krpanje ribarskih mriža i vrša, proizvodnja ovčjeg i kozjeg sira…
Kad je riječ o ribarstvu sve su oči uprte u nadležno ministarstvo od kojeg se očekuje novi Zakon o ribarstvu. Vjeruje se kako nitko neće dopustiti zatiranje ribarske djelatnosti na ovom području jer je ono sastavni dio ovdašnjeg življenja. Kornatski čovjek ne može bez ribe koja ga je desetljećima ranije othranjivala i spašavala od gladi u surovim uvjetima.
Svi starinjski običaji i tradicija danas se, zahvaljujući angažmanu javne ustanove NP, nastoje vratiti što je naišlo na veliku podršku žitelja Murtera i Betine koji su pretežiti, odnosno jedini vlasnici posjeda na Kornatima. Strižnja ovaca već je postala hit, a brojne televizijske kuće, posebice one iz Japana, šalju svoje novinare i snimatelje kako bi svijetu prenijele ovaj gotovo zaboravljeni i iznimno atraktivni običaj šišanja ovaca prije ljetne žege. Posjetiteljima parka prezentirat će se i način krpanja ribarskih mreža, proizvodnja kvalitetnog ovčjeg i kozjeg sira, uzgoj pčela i proizvodnja meda, gradnja kamenih suhozida (međa među posjedima)…Kad je riječ o suhozidima valja spomenuti da ih je na Kornatima preko 330 kilometara, te da su građeni u čak 33 tehnike. Nekima od njih danas polako ovladavaju mladi otočani spašavajući tako od zaborava stare tehnike gradnje u kamenu.
strižnja ovaca na Kornatima

strižnja ovaca na Kornatima

-Nizom edukativnih radionica zainteresirani se obučavaju za stare zanate kako bi sutra turistima prenosili svoju tradiciju i običaje i promovirali ovaj otočki kraj. Priča o nekadašnjem načinu života se zakotrljala i neće tako skoro stati. Volio bih da se kotrlja brže, ali i ovako je dobro. Okrenuti smo primarnoj djelatnosti-zaštiti prirode, ali i uspješno koketiramo s turizmom nastojeći pri tome gostima ponuditi novi doživljaj vodeći pri tomu računa o ekologiji, okolišu, invalidima… Nastojat ćemo gdje je to moguće ugraditi solarne panele, biološke pročišćivače, sve u cilju očuvanja ovog jedinstvenog prostora, nabraja prvi čovjek javne ustanove NP „Kornati“.
Ravnatelj Robert Bobinac

Ravnatelj Robert Bobinac

Ovogodišnja sezona nešto bolja od lanjske u prihodima
Ovogodišnja nautička sezona, gledano kroz prizmu prihoda, nešto je bolja od prethodne, dok je broj posjetitelja na prošlogodišnjoj razini, rezimira ravnatelj Bobinac. -U financijskom plusu smo zbog prodaje višednevnih karata što se pokazalo dobrim rješenjem jer su, primjerice nautičari za tri dana boravka u parku još dva dana dobijali „gratris“ pa su svu bili na dobitku. Imamo rješenje i za digitalnu naplatu ulaznica, međutim moramo pričetai dok ne dobijemo kvalitetniji signal.
Uskoro on-line kupnja ulaznica
Kroz zajednički projekt svih zaštićenih prostora Hrvatske omogućit će se, saznajemo, on-line kupnja ulaznica pa će nautičari koji se odluče na takav vid kupnje, već po ulasku u vode NP-a na svojim smart telefonijma dobiti poruku dobrodošlice, te obavijest da su ušli u zaštićeno područje, informaciju o tome gdje se točno nalaze, što mogu vidjeti i druge servisne informacije.
Kockice bolje prezentacije Kornata polako se slažu u mozaiku koji bi već sutra mogao dobiti svjetsku prepoznatljivost. Još samo da se u cijelu priču ciljano i organizirano uključi kulturni segment, a Kornati posjetiteljima  doista imaju što pokazati iz svoje daleke i bliže povijesti, od ostataka Turete, arheoloških ostataka starih solana, crkvica, kapelica…
Kornati, snimila : J. Klisović

Kornati, snimila : J. Klisović

Istraživanje naselja morske cvjetnice Posedonie oceanice
U parku definitivno nisu okrenuti samo turizmu o čemu svjedoče brojni projektu. Jedan od novijih projekata je snimanje infralitoralnih zajednica u parku s naglaskom na naselja morske cvjetnice Posedonia oceanica. Voditelj projekta je prof. dr. sc. Stewart Schultz, pomorski odjel Sveučilišta u Zadru.
Kornati u projektu „Parkovi Dinarskog kuka“
Javna ustanova Nacionalni park Kornati sudjeluje i u međunarodnom projektu “Parkovi Dinarskog luka” u sklopu kojeg se provodi certifikacija održivog turizma u zaštićenim područjima, sukladno smjernicama EUROPARC federacije – mreže europskih zaštićenih područja.

aem_baner

 

 

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI