Neovisni novinarski portal
21.10.2020.
GOSPODARSTVO
"Dalmatina"-snimila: J. Klisović

Kazahstan planira gradnju 8000 km autocesta, a Hrvatska ne zna ni što bi sa svojih 1400 km

"Dalmatina"-snimila: J. Klisović

Da Kazahstan do 2022.godine planira izgraditi nevjerojatnih 8000 kilometara autocesta saznali smo ovih dana za susreta hrvatskih građevinskih tvrtki Instituta IGH d.d. i Vijadukta d.d. s izaslanstvom kazahstanskih autocesta i državnom kompanijom KazAvtoZhol koju je predvodio predsjednik Uprave Berik Kamaliev sa suradnicima. Zanimljivo, ovaj sastanak koji je održan u HGK organizirala je Svjestka banka u sklopu njihova projekta strategije upravljanja autocestama i održavanja izgradnje infrastrukture.

"Dalmatina"-snimila: J. Klisović

“Dalmatina”-snimila: J. Klisović

Kazahstan gradi 8000 kiloemtara autocesta, a Hrvatska ne zna upravljati ni sa postojećih 1400 km autocesta
Dok s jedne strane jedna država-Kazahstan kreće u gradnju 8000 novih autocesta u Hrvatskoj se i ove postojeće smatraju teretom pa ih se aktualna vlast nastoji pošto-poto „riješiti“ nudeći ih u najam na 30 ili, kako neki bolji poznavatelji prilika kažu-50 godina. Monetizirati se žele sve autoceste koje su pod upravom HAC-a i ARZ-a. Hrvatska , inače raspolaže sa ukupno oko 1400 kilometara autocesta koje povezuju Zagreb sa većim gradovima u zemlji. Zahvaljujući inicijativi sindikata koji su organizirali referendum sa ciljem osujećenja Vladine odluke o davanju u najam vrijednog državnog blaga-autocesta pod sloganom „ Ne damo naše autoceste!“, možda se loša Vladina odluka stopira iako je u to zasad teško povjerovati. Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić neumoljivo tjera po svom i najavljuje skorašnje otvaranje ponuda, dok se s druge strane sindikalist Mijat Stanić poziva na 530. 853 potpisa građana koji su se izjasnili protiv planirane monetizacije autocesta čije koncesioniranje ionako ne bi riješilo pitanje dugova. Možda “stvar spasi” činjenica da čak 300 kilometara cesta nije katastarski sređeno, a poznato je da bez poznatog titulara vlasništva inozemne tvrtke neće ulaziti ni u kakav posao.
Iako nismo imali priliku predstavnike Kazahstana pitati planiraju li svoje autoceste koncesionirati, sigurni smo da im takvo što ne pada na pamet jer se na gradnju 8000 kilometara autocesta sigurno ne bi se odlučili da nemaju razvojnu viziju svoje zemlje.
Expo 2017. u Kazahstanu
Kakvo ozračje vlada u Kazahstanu zanimalo nas je kada se kreće u tako veliki investicijski bum, a k tomu, za dvije godine u ovoj se zemlji održava svjetska izložba Expo koja, također predstavlja kulturni ali i gospodarski zamašnjak. Na dio „kolača“ pretendiraju i hrvatske tvrtke koje su se proteklih desetljeća već dokazale u građevinskom sektoru. Za posao se, dakle treba izboriti u oštroj konkurenciji.
Iako je konkurencija velika, posla će biti za sve, najavio je Berik Kamaliev pozvavši hrvatske tvrtke da se javljaju na natječaje. U kakvom će ih ozračju, ukoliko se naravno izbore za dio poslova, dočekati ova zemlja?
U Kazahstanu PDV iznosi 12 posto, uvozna oprema se ne carini…
-U Kazahstanu PDV iznosi 12 posto, uvoz opreme ne podliježe carini, a moguće su i porezne olakšice na ulaganja u zemljišta i objekte. Kazahstan ima šest slobodnih gospodarskih zona na kojima se može raditi uz sve olakšice i pogodnosti koje se nude. Kazahstanu je potreban transfer novih tehnologija. Bogati smo naftom, plinom i rudnim bogatstvom. Najveće je bogatstvo ipak narod, koji je spreman prihvatiti nove investitore, kazao je Kamaliev te pozvao hrvatske tvrtke da se prijavljuju na natječaje, posebice za prateće sadržaje u cestogradnji.
"Dalmatina"- snimila: J. Klisović

“Dalmatina”- snimila: J. Klisović

Narod- najveće bogatstvo
I u Hrvatskoj je najveće bogatstvo narod, ali te činjenice kao da nisu svjesni oni koji su izabrani da vode zemlju, ovi sadašnji, ali i oni prije njih. Samo u zadnjih 10 godina Hrvatsku je napustilo oko 100 000 mladih ljudi i to onih obrazovanih, stručnjaka…Trend napuštanja zemlje još nije zaustavljen i pitanje je kada će se to dogoditi.
IGH i Vijadukt zainteresirani za gradnju u Kazahstanu
Tko u dalekom Kazahstanu može računati na dio investicijskog kolača?
Ponajprije, riječ je o Institutu IGH d.d. čiji su stručnjaci samo su u posljednjih 15 godina projektirali 1000 kilometara autocesta i državnih cesta, te brojne cestovne objekte u Hrvatskoj. Njihov najnoviji kapitalni objekt je most na rijeci Dravi, zatim projektiranje cesta u partnerstvu s Bechtelom za autoceste na Kosovu, BiH i Crnoj Gori. Kazahstanskim gospodarstvenicima posebno je bilo zanimljivo iskustvo IGH na projektiranju ceste u Ruskoj Federaciji u Sočiju za Olimpijske igre. IGH, naime ima licencu za rad u Ruskoj Federaciji gdje planiraju uspostaviti kontrolni laboratorij, kakav su organizirali i na Kosovu.
Osim IGH tu je i tvrtka Viadukt d.d. koja ima veliko iskustvo u gradnji infrastrukturnih objekata i spremni su za izlazak na kazahstansko tržište. S lokalnim partnerom planiraju zajednički graditi najsloženije objekte.
Hrvatska u Kazahstan izvezla robe vrijedne 23 milijuna dolara, a uveza robe vrijedne 417 milijuna dolara
Hrvatska i Kazahstan imaju vrlo dobre međusobne gospodarske odnose, ističe Suzana Knežević iz Sektora za međunarodne poslove HGK. Podsjeća kako je prošle godine održan i kazahstansko-hrvatski gospodarski forum. Hrvatska je u Kazahstan prošle godine izvezla roba u vrijednosti 23 milijuna dolara, ponajviše lijekova, opreme za industriju, proizvoda od željeza i čelika, montaže zgrada, prehrambenih proizvod.. Uvoz iz Kazahstana iznosio je 417 milijuna dolara, a najviše se uvozila nafta i ulje, naftni plinovi, rafinirane i slitine bakra, cinka, prehrambenih proizvoda itd. Suradnja je osim na polju graditeljstva moguća i u sektoru energetike i proizvodnji hrane.
Građevinski sektor još ne izlazi iz krize- za oporavak će trebati dosta vremena

Građevinski sektor Hrvatske slabo se ne oporavlja, a analitičari ističu kako je unatrag 5-6 godina upravo ovaj gospodarski sektor doživio najveći udarac. Ne čudi stoga sve veći interes domaćih građevinaca za dobijanjem licenci i poslova na zahtjevnom inozemnom tržištu kad već nemaju dovoljno posla u vlatsitoj državi.
Direktor Sektora za graditeljstvo HGK Damir Percel ističe kako će za oporavak stanja trebati dosta vremena. Nada se kako će dio upravo poduzetih mjera Vlade RH i Ministarstva financija dati pozitivne učinke te barem malo utjecati na stanje u stanogradnji, odnosno pridonijeti oživljavanju tržišta na tom području. No, prvi rezultati bi se, u najboljem slučaju, mogli vidjeti tek krajem prvog kvartala 2015. godine.

Na inozemnom tržištu zapažene rezultate ostvaruje i tvrtka Zagrebmontaža koja se već dokazala u izvođenju zahtjevnih građevinskih radova na gradnji mostova, vijadukata, hidrocentrala, sportskih dvorana…
Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI