Neovisni novinarski portal
1.11.2020.
EKOLOGIJA / POLITIKA
Ilustracija: vjetrenjače  (foto TRIS/G. Šimac)

Zašto su u Danskoj ‘obični’ građani vlasnici 75 % vjetroelektrana, a u Hrvatskoj – nula posto?

Ilustracija: vjetrenjače (foto TRIS/G. Šimac)
Dobit stranim investitorima i dužnosnicima, a lokalnom življu deblji račun za struju (foto TRIS)

Dobit stranim investitorima i dužnosnicima, a lokalnom življu deblji račun za struju (foto TRIS)

Kako je već poznato, Hrvatska vrlo laganim koracima, uglavnom posrćući, grabi u svjetliju energetsku budućnost. No poznato je i kako neki u Hrvatskoj nisu baš najzadovoljniji načinom na koji se provodi tranzicija iz prljavih na tzv. čiste ili obnovljive izvore energije. Posebice se to odnosi na vjetroelektrane, koji uistinu proizvode tzv. čistu energiju, ako izuzmemo devastaciju uglavnom netaknute prirode po brdima na koja se postavljaju vjetroturbine, posljedica maziva za turbine koje završavaju u okolišu, podmuklu buku i negativni utjecaj na uvjete života ptičjih i nekih drugih životinjskih i biljnih vrsta.

Nečista posla oko čiste energije

Unatoč neporecivoj ekološkoj proizvodnji struje iz juga, bure, maestrala i ostalih vjetrova, mnogi su se žitelji u blizini vjetroelektrana pobunili jer su im goleme vjetrenjače preblizu kućama, a od toga praktički nemaju nikakve koristi. Čak niti barem malo jeftiniju cijenu električne energije, nego pak i skuplju, kako se žale u Danilu pored Šibenika. Misle kako to sa čistom energijom i nisu uvijek baš sasvim čista posla.
Zašto je to tako? Zašto se stvara dojam kako od gradnje vjetroelektrana koristi imaju lokalni ‘šerifi’ koji pogoduju u pogledu ustupanja okolnih brda za lokacije vjetroelektrana, te uglavnom inozemna poduzeća koja ih prozvode, postavljaju, njima rukovode i ubiru profit na dugi niz godina? Uglavnom zato jer je to doista tako. Zašto ni poslovi s čistom energijom u nas ne mogu biti sasvim čisti, kao što su to barem dijelom, recimo, u Danskoj ili Njemačkoj? Naime, u Njemačkoj je više od 50% svih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije u vlasništvu – zadruga i građana.
Pedeset posto! Teško je povjerovati u takvo što, unatoč njihovu pojašnjenju kako se time plemenito želi osigurati da se dio koristi od razvoja obnovljivih izvora energije vraća lokalnoj zajednici u kojima se spomenuta postrojenja nalaze. No još je teže iz ove perspektive vječne vjetrometine pojmiti podatak iz Danske: tamo su njihove vjetroelektrane u vlasništvu više od – 150.000 pojedinaca, tzv. običnih građana. Naime, upravo građani su kroz članstvo u tzv. energetskim zadrugama u suvlasništvu imaju više od 75% svih vjetroelektrana u Danskoj. U Hrvatskoj taj postotak iznosi – 0 posto. U njemačkom gradu odgovarajućeg imena – Freiburgu, koji slovi za najzeleniji grad na svijetu, tamnošnji građani gotovo u cijelosti proizvode energiju za svoje potrebe i pritom još i zarađuju. Zašto se kod nas toga nisu sjetili naši političari na lokalnoj i držanoj razini? Zašto se makar u ovom slučaju nisu poveli jasnim primjerima tih zemalja i doista se izborili za korist svojih birača? Odgovor nam je, na žalost, poznat.

Njemački zeleni revolucionar u Hrvatskoj

Ipak, ponešto o tome na koji način građani mogu biti vlasnici projekata obnovljivih izvora energije, koje su prednosti takvog udruživanja, koliko novih radnih mjesta u Hrvatskoj može otvoriti sektor zelene energetike i naši političari mogu doznati sutra i prekosutra, 13. i 14. studenoga, u Zagrebu, gdje će govoriti Hans Josef Fell, njemački parlamentarac i kreator zakonodavnog okvira koji je omogućio revoluciju zelenih energetskih tehnologija u Njemačkoj.
Hans Josef Fell (izvor Wikipedia)

Hans Josef Fell (izvor Wikipedia)

Naime, Hans Josef Fell autor je njemačkog Zakona o obnovljivim izvorima energije koji je prihvaćen 2000. godine, a temeljio se na razvoju obnovljivih izvora energije uz poticajnu cijenu i zajamčeni otkup proizvedene energije. To su ujedno bili temelji njemačke tranzicije prema zelenoj ekonomiji tvz. Energiewende, a osnove ovog zakona kopirane su u više od pedeset zemalja u svijetu i jedan su od najvažnijih čimbenika za revoluciju obnovljivih izvora energije. Inače, njegov posjet njemačkog gosta Hrvatskoj organizira Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj.
– Prvo predavanje i rasprava održat će se u četvrtak, 13. studenoga, od 18 do 20 sati u Kući Europe, dok će se drugo predavanje održati u petak, 14. studenoga u Hrvatskom saboru, od 10 do 11 sati, u okviru zajedničke Tematske sjednice Odbora za gospodarstvo i Odbora za zaštitu okoliša i prirode. U sklopu gostovanja gospodina Fella bit će predstavljene i preporuke za poticanje razvoja obnovljivih izvora energije u vlasništvu građana namijenjene donosiocima odluka. Preporuke je izradio UNDP Hrvatska u suradnji s međunarodnim i domaćim partnerima u okviru projekata podržanih sredstvima programa Wise Power i CitizenEnergy – kaže Robert Pašičko, UNDP Hrvatska, voditelj tima za niskougljični razvoj.

U Hrvatskoj nijedna, a u Europi 160 tisuće energetskih zadruga

A što sve stoji u tim preporukama (Preporuke donositeljima odluka za poticanje razvoja energetskih zadruga i projekata obnovljivih izvora energije u vlasništvu građana u Hrvatskoj)? Ukratko, o čemu se radi? Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), kao vodeći partner projekta „Razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj“, predstavlja grupu organizacija i energetskih zadruga koje su izradile preporuke za poticanje razvoja energetskih zadruga i projekata obnovljivih izvora energije (OIE) u vlasništvu građana u Republici Hrvatskoj. Cilj ovih preporuka je unaprijediti zakonodavstvo i potaknuti da naši građani i zadruge idu u korak s mogućnostima koje prije svega nudi EU, a primjere dobre prakse ulaganja u zelene tehnologije od strane građana i energetskih zadruga nalazimo u Njemačkoj, Danskoj, Španjolskoj ili Belgiji.
Vrtjelica je sve više i više (foto TRIS)

Vrtjelica je sve više i više (foto TRIS)

Energetske zadruge i projekti OIE u vlasništvu građana bitna su stavka energetske tranzicije jer pomažu razvitku lokalne ekonomije, stvaraju nova radna mjesta, promoviraju obnovljive izvore energije, pridonose energetskoj neovisnosti, koriste lokalne resurse i povećavaju otpornost na tržišne krize. Energetske zadruge građana pokazale su pozitivne rezultate u zemljama Europske unije i mogu se uspješno primijeniti u Hrvatskoj.

5,4 milijuna zelenih radnih mjesta!

Do sada su se postrojenja koja koriste OIE u Hrvatskoj gotovo u potpunosti razvijala od strane pojedinačnih tvrtki, uz minimalno uključivanje građana i lokalne zajednice u takve projekte. U Hrvatskoj trenutno ne postoji niti jedan primjer energetske zadruge, a građani/pojedinci u razvoju OIE sudjeluju jedino kroz izgradnju sunčevih elektrana, koje čine samo 6% od instalirane snage iz postrojenja OIE, dok 83% instalirane snage čine vjetroelektrane u kojima niti građani ni energetske zadruge nisu uključeni. S obzirom da se razvoj OIE u Hrvatskoj temelji na subvencioniranju proizvedene energije iz OIE iz fonda u koji uplaćuju svi građani kroz posebnu naknadu na računu za električnu energiju, važno je omogućiti da se dio sredstava i koristi od fonda vrati natrag građanima i lokalnoj zajednici.
Ove preporuke podržavaju svojim potpisom brojne međunarodne institucije poput Cooperatives Europe koji zastupa više od 160.000 zadruga koje osiguravaju 5,4 milijuna radnih mjesta u 33 države Europe,
Europska federacija energetskih zadruga REScoop koja koordinira rad energetskih zadruga u Europi i DGRV kao krovna organizacija njemačkih zadruga. Nacionalni partneri koji podržavaju preporuke svojim potpisom su Zadruga za etično financiranje, Zaklada Heinrich Böll, Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Hrvatska mreža za ruralni razvoj, Zelena energetska zadruga, LEADER mreža, Udruga općina Hrvatske, Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo, Zelena akcija, Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju, Udruga O.A.Z.A. i druge.

Prednost onim koji žive u krugu od 50 kilometara

U nastavku evo i posve jasnih preporuka i smjernica koje će potaknuti razvoj energetskih zadruga i povećati participaciju građana u projektima OIE:
1. Obavezno ustupanje prava građanima na udio u vlasništvu projekata OIE (prema dobroj praksi u Danskoj i Belgiji) – za vjetroturbine više od 25 metara i solarne elektrane nominalno instalirane snage 1 MW ili više, najmanje 25% vlasničkog udjela treba biti ponuđeno građanima. Prioritet za kupnju udjela imaju članovi energetske zadruge i građani koji imaju registrirano mjesto prebivališta u radijusu od 50 km od postrojenja.
More 'solarnih ploča' (foto Wikipedia)

More ‘solarnih ploča’ (foto Wikipedia)

 2. Osiguravanje kvote od 200 MW za poticanje projekata OIE u vlasništvu građana ili lokalne samouprave (prema dobroj praksi u Velikoj Britaniji) – za projekte OIE u vlasništvu građana ili lokalne samouprave treba osigurati kvotu za svaku tehnologiju posebno: 100 MW za vjetar, 50 MW za fotonaponske elektrane vede od 30 kW te 50 MW za biomasu i bioplin.
3. Tranzicija od sadašnjeg sustava poticanja, prilagođenog velikim proizvođačima, s kvotama na ugovaranje, prema sustavima poticanja temeljenim na “net-metering”-u, za fotonaponske sustave do 30 kW, prilagođenog proizvodnji na mjestu potrošnje i naprednim pametnim energetskim mrežama. „Net-metering“ je oblik poticaja distribuirane proizvodnje iz OIE korištenjem dvosmjernog brojila pri čemu se prati „neto“ razmjena na obračunskom mjernom mjestu.

Oslobađanje od poreza, izmjene tarifnih sustava

4. Donošenje nacionalne strategije za povećanje participacije građana u vlasništvu OIE (prema dobroj praksi europskih zemalja) – potrebno je razviti strategiju za povećanje participacije fizičkih osoba u vlasništvu OIE u Hrvatskoj. Strategija ili sličan dokument treba definirati kratkoročne i dugoročne ciljeve te ključne korake za provedbu (razvoj zakonskog okvira, provedba informativno-edukacijskih kampanja, osiguranje financijskih sredstava, itd.).
stupovi za vjetropark Jelinak5. Omogućavanje članovima zadruga ostvarivanje prava na poticaje za zapošljavanje i druga prava koja ostvaruju nezaposlene osobe – prema hrvatskom Zakonu o zadrugama, osobe koje su članovi zadruge ne mogu se smatrati nezaposlenim osobama, čime se članove zadruga isključuje iz prava koja ostvaruju nezaposlene osobe, što obeshrabruje građane u pridruživanju zadrugama.
6. Oslobađanje od poreza na reinvestiranu dobit zadruge – prema hrvatskom Zakonu o zadrugama, nakon pokrića troškova, zadruge su dužne izdvojiti obaveznih 20% profita za daljnji razvoj zadruge, na što moraju platiti porez, dok su istodobno svi ostali gospodarski subjekti, osim zadruga, oslobođeni plaćanja poreza na reinvestiranu dobit.
7. Smanjenje troškova za priključenje fotonaponskih elektrana – troškovi priključenja fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj, a posebice malih postrojenja koja se grade na postojedim građevinama su izrazito visoki u odnosu na ukupnu cijenu projekta (i do 50% vrijednosti projekta), pa je potrebno utjecati na operatora distribucijskog sustava da tipizacijom i unapređenjem svoje javne nabave smanji troškove priključaka i troškove radova potrebnih tijekom priključenja. Također, potrebno je potaknuti zakonodavca, regulatora te operatore prijenosnog i distribucijskog sustava da preispitaju postojeće tarifne sustave i naknade kako bi se osmislili i primijenili tarifni sustavi koji će razvijati projekte malih snaga za proizvođače koji koriste OIE.
 
Pametnome dosta.
Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI