Neovisni novinarski portal
26.10.2020.
IZDVOJENO
Vedrije o Dušnom danu: Živi svaki dan kao da je posljednji – jednoga dana ćeš sigurno biti u pravu…

Vedrije o Dušnom danu:
Živi svaki dan kao da je posljednji – jednoga dana ćeš sigurno biti u pravu…

Eto nam opet dana u godini u kojima se većina živih prigodno prisjeća umrlih, oživljujući sjećanja na poznate pokojnike. Uoči blagdana narodno nazvanog Dan mrtvih posebno živnu trgovački lanci, šoping centri, tržnice, cvjećari, proizvođači plastičnih i električnih lampiona i tome slično. Pokojnici tako udahnu novi život plastičarima i proizvođačima krizantema i cvijeća koje živi kako bi umrlo za potrebe Dušnog dana ili Spomena svih vjernih mrtvih, kojega 2. listopada obilježavaju katolici, te Engleska Crkva i mnogobrojne evangeličke crkve.

– Smrt je prestanak svih bioloških funkcija koje definiraju živi organizam – kaže jedna definicija, a ono što se događa nakon nje je predmet vrlo živog nagađanja i rasprava otkad je živoga čovjeka.

Manje živih znači manje mrtvih

Raj, čistilište, pakao, reinkarnacija, šuplje ništavilo, bezgranična kozmička prostran ili pak nešto sedmo, čeka umrloga, pretpostavlja se, ovisno o religijskom sustavu i kulturološkom nasljeđu.
No, odmaknimo se od  tog ‘pitanja svih pitanja’, na koje odgovor živo zanima ljude otkad je života, nekad i više od onoga što prethodi smrti, tj. onome što nazivamo život.
U tzv. stvarni život nas hitro vraćaju neki brojčani podaci koji se, zahvaljujući državnoj politici koju kao da vode zombiji,  rađaju u Državnom zavodu za statistiku: statističari su izbrojili kako je lani u Hrvatskoj umrlo 50.386 državljana. Sudeći prema statistikama u posljednjih četvrt stoljeća, čini se kako svake godine prosječno s ovoga svijeta ‘ode’ oko 50 tisuća osoba ili čitav jedan manji grad. To znači da u dva desetljeća u Hrvatsko umre oko – milijun živih.
Što je tu je, reklo bi se, no u istom razdoblju se rađa manji broj djece. Ta činjenica zabrinjava demografe i mnoge koje strepe za opstojnost Hrvatske, a dugoročno bi mogla postati živući problem za pogrebnike, proizvođače plastičnih lampaša (kojih svake godine preostane oko stotinjak tona), mramornih nadgrobnih ploča i posmrtnih cvjetnih aranžmana, zbog smanjenja opsega posla.
Manje živih ujedno znači i manje – mrtvih.
Tikve, prije nego li ih unakaze

Tikve, prije nego li ih unakaze

Zbrčkani svijet i šuplje tikve

– U 2013. zabilježen je pad broja živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 4,4%, tj. rođeno je 1 832 djece manje nego u 2012. Ukupan broj rođenih u 2013. bio je 40.083 djece, od toga 39.939 živorođene djece i 144 mrtvorođene djece. Od 39 939 živorođene djece, 20 731 ili 51,9% rođeno je muške djece i 19 208 ili 48,1% ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2013. iznosila je 9,4 – neumoljivi su državni statističari.
Možda i djeca izbjegavaju dolazak na ovakav zbrčkani svijet u kojem se, među ostalim poznatim besmislicama, sinoć slave šuplje tikve i navlače nakaradni kostimi i grozomorne maske, a već danas pokorno slavi sve svece, te sutra obilazi groblja strahopoštujući pokojnike i činjenicu izvjesne biološke smrti.
Smrt nije jednostavna, posebice kada nekoga naše gore lista zatekne u inozemstvu., kamo je zahvaljujući zombijima na vlasti otputovalo stotine tisuća naših sunarodnjaka. Prilikom smrtnog slučaja u inozemstvu, osoba koja radi pokopa želi prenijeti tijelo umrle osobe iz strane zemlje gdje se ono nalazi u Republiku Hrvatsku, podnosi zahtjev diplomatsko konzularnom predstavništvu RH, kaže pravilo.

Pa ti umri u inozemstvu…

No to nije sve, pored obrasca kojeg rodbina preminulog ili pogrebno poduzeće koje organizira prijevoz ispunjava u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu, zahtjevu je potrebno priložiti sljedeće: izvadak iz matice umrlih na međunarodnom obrascu (prema pravilima Bečke konvencije), liječničku potvrdu o smrti s naznakom uzroka smrti, dokaz o državljanstvu preminule osobe, putovnicu preminule osobe, koju službenik u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu mora poništiti (ukoliko je hrvatski državljanin posjedovao putovnicu).
Ukoliko u međuvremenu člana obitelji umrlog u inozemstvu ne pogodi infarkt, morat će još pribaviti odobrenje (potvrdu) za prijenos umrle osobe države iz koje se umrla osoba prenosi podatke o prijevozniku (pogrebno poduzeće): osobni podaci vozača, broj putovnice, registarske oznake vozila; ako će u vozilu koje će prevoziti tijelo preminule osobe biti i netko od rodbine preminuloga, potrebni su i njegovi podaci: ako će tijelo biti otpremljeno zrakoplovom, potrebni su podaci o broju leta, zračnoj kompaniji i zračnoj luci slijetanja zrakoplova. Pa ti umri u inozemstvu…
A pogreb u domovini će onda koštati u apsolutno najskromnijoj verziji oko 10 tisuća kuna, ne računajući grobno mjesto, vele pogrebnici.
Turritopsis Nutricula - meduza koja navodno živi vječno (izvor Wikimedia)

Turritopsis Nutricula – meduza koja navodno živi vječno (izvor Wikimedia)

Meduza živi vječno

A sad  živopisan podatak o život-smrt situaciji. Naime, prema nekim znanstvenicima vrsta meduza koja potiče iz karipskih voda, latinskoga naziva Turritopsis nutricula, mogla bi biti jedina životinja u svijetu koja je zaista otkrila ‘izvor vječne mladosti’.
Tako barem tvrdi znanstveni web portal Mother Nature Network, ističući kako je ta živa meduza posobna za ciklus prelaska iz zrele, odrasle faze u nezrelu fazu polipa i natrag.
– Postoji mogućnost da nema prirodne granice za njezin životni vijek. Znanstvenici kažu da je ta meduza jedina poznata životinja koja opetovano može okrenuti tijek vremena i vratiti se u stanje polipa (prvi stadij života). Ključ leži u procesu koji se zove transdiferencijacija, gdje se jedan tip stanica transformira u drugi tip stanica. Neke životinje mogu prolaziti kroz ograničenu transdiferencijaciju i regeneriranje organa, kao što su gušteri, kojima mogu ponovo narasti udovi. Turritopsis nutricula, s druge strane, može stalno iznova obnavljati svoje cijelo tijelo. Istraživači proučavaju meduzu da bi otkrili kako je u stanju preokrenuti svoj proces starenja. Budući da može zaobići smrt, broj njezinih jedinki je u velikom porastu. Sada se može pronaći u svim oceanima svijeta, a ne samo na njezinim matičnim vodama Kariba. Mi gledamo njihovu tihu invaziju diljem svijeta – kako je kazala dr. Maria Miglietta s američkog Smithsonian instituta za tropska mora.
U svakom slučaju, svima želimo živahne i ugodne blagdane Svih Svetih i Dušnog dana.
Za (k)raj ovog miš-maš teksta evo jedan prigodni aforizam o životu odnosno smrti:
– Živi svaki dan kao da je posljednji. Jednog dana ćeš sigurno biti u pravu.
lampioni

Mnoštvo plastičnih lampiona na Mirogoju (foto: arhiva Tris)

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI